Zabrinjavajući rezultati: Naše srednje škole gledaju u leđa onima u Srbiji i Sloveniji
Sudeći prema podacima koji su sumirani u izvješću Europske banke za obnovu i razvoj Transition Report 2013., Lijepa naša ima nekoliko razloga za brigu, uključujući i segment školstva. Iz sadržaja Reporta vidljivo je to da je hrvatsko srednjoškolsko obrazovanje daleko iza srpskog ili slovenskog. Iako su nam, bar po pitanju školstva, spomenute zemlje donedavno gledale u leđa, trenutno stanje je posve obrnuto, a za rukom nam ne polazi niti zadržavanje kadra koje obrazujemo na vlastitom tržištu rada, kao ni povrat novca uloženog u školovanje budućih stručnjaka.
Foto: srednja.hr
Novo izvješće Europske banke za obnovu i razvoj Transition Report 2013., objavljeno prije dva dana, sadrži jako loše vijesti kad je u pitanju Hrvatska. Prepoznati smo kao država čije obrazovanje nema tendenciju rasta kvalitete, ne uspijevamo na vlastitom tržištu rada zadržati kadar koji obrazujemo, a nismo uspješni ni po pitanju povrata novca uloženog u školovanje budućih stručnjaka, piše Jutarnji list.
Srednje škole po kvaliteti na poraznoj razini
Kako pokazuju novija istraživanja, Hrvatsku bi napustio svaki peti student, dok su ista provođena prije četiri godine kada dvije trećine studenata nisu imale tendenciju studirati u inozemstvu. Spomenutom preokretu zasigurno je pridonijela činjenica da je kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja kod nas vrlo porazna.
Kad su u pitanju srednje škole, pred nama prednjače Češka, Slovačka, Slovenija, Poljska, Mađarska te Srbija. Stručnjaci koji su analizirali dio Transition Reporta o obrazovanju naveli su da u izvješću nema ništa revolucionarno, što je upravo razlog za brigu. Stanje je takvo da obrazovanje u Hrvatskoj predugo hibernira, dok ostale zemlje napreduju.
Upravo zbog te stagnacije, sada smo iza država pred kojima smo u prošlosti daleko prednjačili.
Zemlje znanja ni na mapi
Srbija je u posljednjih nekoliko godina u svom obrazovnom sustavu postavila realne prioritete koje je i ostvarila pa nije ni čudno što su nas pretekli. Naši istočni susjedi uveli su malu maturu, a Hrvatska se zadržala samo na državnoj maturi s kojom nismo riješili probleme koji nas sputavaju prema postizanju cilja – da nas drugi percipiraju kao Zemlju znanja, a ne kao do sada što je to naše vlastito mišljenje.
Report, PISA i državna matura su tri relevantna pokazatelja iz kojih se može zaključiti zašto se naše obrazovanje spalo na tako niske grane – malo bolje nego u Azerbejdžanu, Rumunjskoj i Ukrajini, a BiH nam je skoro za petama.
Mala matura ključ uspjeha u Srbiji
Uz srednje škole, fakulteti također loši
Sadašnju situaciju, koja je u najmanju ruku poražavajuća, neki opravdavaju nedostatkom novca ili ekonomskim i gospodarskim stanjem države.
– Činjenica je da neke druge zemlje pokazuju veću spremnost na promjene, što je vidljivo iz brže prilagodbe Sveučilišta u Beogradu na procese pomlađivanja, u odnosu na primjerice Sveučilište u Zagrebu, izjavio je Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti za Jutarnji list. Nadalje, tvrdi da jedini izlaz vidi u EU fondovima iz kojih bi se moglo povući oko 1,5 milijardi eura u sljedećih sedam godina za istraživanje i inovacije.
Iz MZOS-a također ističu da je hrvatsko visoko obrazovanje dostupnije siromašnijim studentima više nego ikad dosad, a visoka učilišta imaju sigurnije financiranje za subvencije školarina. Pozitivno je i to što je Europski parlament odobrio novi program EU namijenjen poticanju stjecanja vještina, obrazovanju i potpori modernizaciji školstva, koji teži čak 14,7 milijardi eura.
