Pretraga

Zahvaljujući prvoj hrvatskoj Romkinji s diplomom broj obrazovanih Roma je u porastu

A- A+

‘Cigani smrde, kradu i imaju djecu sa svojih petnaest godina. Cigani završavaju eventualno osnovnu školu i to samo zato što moraju.’ Sad kad smo ponovno čuli ono što većina misli, vi koji čitate ovaj članak razmislite još jednom jer bi vam se upravo to moglo obiti u glavu kad sljedeći put tražite savjet farmaceuta ili medicinskog osoblja.

Izvor: Srednja.hr

U Hrvatskoj ukupno studira 29 Roma. Od službeno pet tisuća nezaposlenih, njih tek pet ima diplomu visokog obrazovanja. Problem ne leži samo u njima samima, već i u cjelokupnom sustavu koji ne pridaje pretjeranu pozornost obrazovanju mladih, perspektivnih pripadnika romske nacionalne manjine. Naime, tek 2003. godine je usvojen Nacionalni program za Rome, a 2005. Hrvatska je pristupila Desetljeću za uključivanje Roma.

Izdvojeni članak

NVURH reagirao na vrijeđanje učenika romske nacionalnosti

Obrazovna politika za mlade Rome funkcionira u teoriji 

Nura Ismailovski je magistra farmacije, jedna od ukupno četrnaest Pharmacy managera i prva hrvatska Romkinja s diplomom. Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu upisala je sada već daleke 1996. godine.
S obzirom na to da u vrijeme njezinog upisivanja fakulteta nije postojao nijedan dokument za poboljšanje položaja Roma, Nurin put je bio puno teži u odnosu na današnje mogućnosti koje Romi imaju. 

Kaže kako za vrijeme njenog studiranja nisu postojale stipendije za Rome, a nije postojala niti nikakva mjera za poboljšanje uvjeta obrazovanja za Rome.
Danas je, kaže Nura, na snazi Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013.-2020.

Sve je u životu postigla zahvaljući svom trudu i radu, te smatra da je obrazovanje temelj za ostvarivanje svih ciljeva kojima težimo. 

Nura se osim vođenja jedne zagrebačke gradske ljekarne, aktivno bavi i politikom . Bila je gradska zastupnica, prva Romkinja koja je zastupala sve građane Grada Zagreba, a ne samo Rome, te se intezivno bavi ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina. 

– Obrazovna politika za mlade Rome je što se tiče Nacionalne strategije za uključivanje Roma „ vrlo dobra na papiru“, no činjenice govore suprotno što se tiče same provedbe. Naime, oko 70% romske djece se gubi tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, a svega 10% završava srednju školu što dokazuje da institucije ipak ne rade dovoljno po tom pitanju, rekla nam je Nura , koja je kao zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba uz podršku gradonačelnika Milana Bandića uspjela uvesti Stipendije za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine s ciljem motiviranja na završavanje srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja. 

Posebno je istaknula da zahvaljujući gradonačelniku Milanu Bandiću pripadnici romske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu imaju puno bolje mogućnosti u odnosu na ostale dijelove RH, osobito što se tiče obrazovanja. 

– Ono što našu gradsku stipendiju razlikuje od državne je svakako kriteriji za dobivanje i to prosjek ocjena koji mora biti minimalno 3.0. Tako ih motiviramo da što bolje uče i završavaju školovanje, kazala nam je 39-godišnja magistra farmacije.
 

Izdvojeni članak

Mladu Romkinju predani rad spasio od deportacije

Izvor: Nura Ismailovski, privatna fotografija

Izdvojeni članak

Svaki romski srednjoškolac i student prima stipendiju od MZOS-a

Interes za stipendije mladih Roma raste iz godine u godinu 

Interes za stipendiranje, kaže svake je godine sve veći i javlja se sve više vrlo dobrih i odličnih učenika i studenata, a vidljivo je i iz njihovih prijava da svake godine imaju bolje prosjeke što je i bio cilj Stipendije. Tako su primjerice u školskoj godini 2012./2013. kad je prvi put uvedena Stipendija dodijeljene četiri stipendije za učenike i dvije za studente dok je u ovoj godini broj porastao na 42 učenika i jednog studenta. 

– Svake godine gradonačelnik omogućuje dodjelu 50 stipendija za učenike i 10 za studente i nadam se da će uskoro i taj broj biti premalen bar što se tiče učenika, optimistično nam je otkrila Nura. 

O broju školovanih Roma u Hrvatskoj teško je govoriti. Nura nam otkriva da brojevi nisu u potpunosti relevantni s obzirom na to da se ne vode evidencije o nacionalnoj pripadnosti na državnoj razini pa se tako znalo dogoditi da imaju veći broj dodijeljenih stipendija koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u odnosu na broj deklariranih studenata. 

– Nama Romima je važno da su punoljetne osobe deklarirane u popisu birača što je obuhvaćeno kriterijima za dodjelu Stipendije u Gradu Zagrebu, tvrdi Nura Ismailovski.   

Nadu ne gubi ni mlada Marisa Onesti 

I dok je Nura Ismailovski svojevremeno razbijala predrasude o Romima u školskim klupama, maturantica medicinske škole u Zagrebu Marisa Onesti razbija one današnje. 

Marisa je završila osnovnu školu u Sesvetskom Kraljevcu, a za nekoliko mjeseci završit će i srednju školu. Upravo je ona jedna od četrdesetak učenika koji primaju Stipendiju uvedenu zahvaljujući Nuri. Marisa nam kaže kako je za stipendiju čula preko svog djeda koji djeluje u romskoj zajednici i veoma je informiran o takvim stvarima. U njenoj obitelji još je jedna stipendistica, njena sestrična koja je na fakultetu. Što se školovanja tiče, mlada maturantica tvrdi da nije sve samo u sustavu. 

Kao i Nura, koja nam je kazala kako veliki broj romske djece nema uvjete za normalan život i Marisa kaže da puno Roma nema u planu daljnje školovanje. Velikoj većini osnovna škola je najveći doseg jer većina smatra da se sa 16, 17 godina već trebaju ženiti, odnosno udavati i imati djecu. Neadekvatno stanovanje, nezaposlenost roditelja i ustaljeni stavovi bitno utječu na njihovo obrazovanje.
Marisa je jedna od iznimka koje definitivno ne potvrđuje pravilo. Kroz osnovnoškolsko obrazovanje susretala se s raznim predrasudama, a nerijetko je nazvana Cigankom. 

– Svi u osnovnoj školi smatraju da ako si Rom moraš smrdjeti i biti prljav. Strašno me to smetalo. Borila sam se s tim, odlazila bih k ravnateljici i psihologu jer sam jednostavno htjela tome stati na kraj. U osnovnoj, nažalost to nisam uspjela, jer, danas kad na to gledam znam da u osnovnoj nisi potpuno zreo u glavi, rekla je Marisa, dodavši da ju ljuti i činjenica da se ponekad i profesori na nastavi krivo izražavaju pa tako primjerice Arape nazivaju Arapima, Indijce Indijcima, a Rome ciganima.

Izvor: Marisa Onesti, privatna fotografija

Izdvojeni članak

Roditelji protestirali: ‘Ne želimo da romska djeca idu u školu s našom’

Skrivala je svoje podrijetlo 

Ono što definitivno povezuje ove dvije generacijski različite, izuzetne Romkinje je nevjerojatan trud i želja za znanjem, ali i upornost. Obje su nam rekle kako interes za školovanjem među Romima ima, ali primjerice u Nurino vrijeme želja za školovanjem među Romima stala bi u srednjoj školi. 

Iako se ne srami svojeg podrijetla Marisa ga je, kaže, u srednjoj školi u početku skrivala postepeno ‘istraživajući’ stavove svojih školskih kolega o nacionalnim manjinama, a kasnije im je rekla tko je. Danas, kaže, nema s tim problema. Ima mnogo prijatelja i tko se želi družiti s njom druži se, a tko ne – ne. 

Za godinu dana upisat će fakultet, a želja joj je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, ako ne uspije, upisat će Sestrinstvo ili Radiologiju. Ova simpatična maturantica ne boji se onoga što joj fakultet nosi jer, kaže, medicinsko područje nije joj strano, ali strah ju je društva za koje nikad ne znaš koliko je zatvoreno prema pripadnicima romske manjine. 

Na pitanje što želi poručiti mladima u Hrvatskoj, ali i mladim Romima koji bi se voljeli obrazovati, a smatraju da ne mogu, skromna Marisa je odgovorila kako njena vodilja bila baka koja je zbog nemogućnosti daljnjeg školovanja završila tek četiri godine osnovne škole. Bez obzira na to, ona je sama sebe gurala naprijed i samostalno učila i čitala knjige, a to je dokaz da se sve može kad se to snažno želi, rekla nam je za kraj Marisa. 

Zahvaljujući prvoj hrvatskoj Romkinji s diplomom broj obrazovanih Roma je u porastu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap