Žalbe na maturu stizale i pravobraniteljici, problem je i jedan studij: Pokrenut je 2013., a ne mogu raditi
Žalbe zbog provedbe državne mature, naplate prijemnih ispita i neusklađenosti obrazovanja s tržištem rada stizale su tijekom 2025. godine i u ured pučke pravobraniteljice. Uz ponavljajuće probleme vezane uz pripravništva i zdravstveno osiguranje studenata u EU i u 2025. u fokusu je bio sveučilišni studij koji je odobren još od 2013. godine, ali čiji se diplomanti i dalje ne mogu zaposliti – jer njihova kvalifikacija nije priznata.
Tena Šimonović Einwalter | foto: mirovina.hr/srednja.hr
Mislite li da je prekršeno neko vaše ljudsko pravo ili sloboda koji su utvrđeni Ustavom RH ili zakonima? U tom slučaju možete se obratiti pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter. I dok su pritužbe vezane za prava učenika i maloljetnika u nadležnosti pravobraniteljice za djecu, pučkoj pravobraniteljici mogu se javiti studenti i druge odrasle osobe. I javljale su se kroz 2025. godinu. U tijeku je priprema godišnjeg izvješća o stanju ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, ali već sada u uredu pravobraniteljice uočavaju da su se neki problemi ponavljali.
Pritužbe oko pripravništva i ukidanja staža
Tu su, primjerice, problemi oko neusklađenosti sustava obrazovanja s tržištem rada, a veći broj pritužbi odnosio se i na priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te izdavanje licenci za rad od strane nadležnih komora u reguliranim profesijama, primjerice fizioterapeutima čije smo prosvjede detaljno pratili u protekloj godini. Bilo je pritužbi i po pitanju ukidanja staža u zdravstvenim strukama, ali ne za one koji su studij završili ranije.
– Nakon posljednjih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti određeni dio pitanja odnosio se i na dostupnost pripravništva u reguliranim profesijama u zdravstvu, za one koji temeljem novih zakonskih odredbi nisu oslobođeni obveze pripravništva i polaganja stručnih ispita. Pritužbe su ukazivale da je za oslobađanje od obveze obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita ključna godina upisa, a ne godina završetka školovanja, što znači da bi dvije osobe koje su iste godine završile školovanje, stekle istu vrstu i razinu stručne ili visokoškolske kvalifikacije, koje su se školovale u istoj obrazovnoj ustanovi, a posebno ukoliko su se obrazovale i po istom programu te imale isti broj nastavnih sati, u praksi, po završetku školovanja imale različite uvjete za uključivanje na tržište rada ovisno o godini upisa studija, navodi pučka pravobraniteljica.
Problem koji je ponovno bio u fokusu je pravo na zdravstveno osiguranje studenata koji studiraju u drugim zemljama EU. Njima je zbog obveze prijavljivanja napuštanja prebivališta u trajanju duljem od godinu dana prekinuto osiguranje pa ga ne mogu ostvariti niti temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja, a nemaju obvezno zdravstveno osiguranje niti kada se vrate u Hrvatsku. Pravobraniteljica je na to upozorila Vladu, a i Pravni fakultet potvrdio je stav njenog ureda.
Bilo je pritužbi oko mature, ali i na plaćanje prijemnih
Dio pritužbi vezan je uz troškove priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama, kao i na duljinu trajanja tih postupaka. Neke pristigle pritužbe odnosile su se i na provedbu ispita državne mature, primjerice, vezano za prilagodbu ispita državne mature učenicima koji nisu srednjoškolsko obrazovanje u cijelosti proveli u RH, žalbene postupke i druge nepravilnosti.
– Problem predstavlja i činjenica da mnogi fakulteti, odnosno studijski programi unutar različitih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj kao uvjet upisa uz ispit državne mature, koji je besplatan, postavljaju naplatno testiranje određenih znanja i vještina. Pritom, prema informacijama koje imamo, niti jedna institucija ne nudi mogućnost djelomičnog ili potpunog oslobađanja od plaćanja naknade za testiranje kandidatima lošeg imovnog stanja, iako većina njih već upisanim studentima omogućuje različite mjere ublažavanja obrazovnih nejednakosti kao što su oslobađanje od plaćanja participacije u troškovima studija, dodjelu stipendija, besplatne udžbenike i sl. Zbog toga smo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih uputili preporuku da se u sljedeći Plan mjera za unaprjeđenje visokoškolskog obrazovanja za socioekonomski ugrožene studente uvrsti i mjera oslobađanja od plaćanja troškova prijamnih ispita pri upisu na fakultete, navodi Šimonović Einwalter.
U kontekstu diskriminacije, jedan od značajnijih problema, ističe pučka pravobraniteljica je i problem kojem se već godinama ozbiljno ne pristupa – segregacija romske djece u obrazovanju. Naime, romska djeca u osnovnim školama u velikom broju pohađaju potpuno segregirane razrede ili takve u kojima su značajno nadzastupljena.
– Upravo je osnovnoškolsko obrazovanje ključno za nastavak obrazovanja te je obrazovanje općenito ključno za uključivanje Roma u društvo i za prekidanje kruga siromaštva, nezaposlenosti, stanovanja u neadekvatnim uvjetima itd., te smo upozorili da hitno treba poduzeti sveobuhvatne mjere koje će u najkraćem roku u potpunosti ukinuti vojni rok, civilni segregirane razrede, ukazujući na važnost provedbe više puta dane preporuke nadležnom ministarstvu da izradi analizu i Akcijski plan desegregacije, što se nažalost iznova prolongira, navodi Šimonović Einwalter.
Dodaje i da je višegodišnja preporuka ministarstvu i uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog i obaveznog predmeta na svim razinama osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Jer to, u konačnici, može poboljšati situaciju u područjima u kojima postoje problemi – od rastućeg govora mržnje pa do porasta nasilja.
Jedan studij problem je već godinama
Još smo prije osam godina detaljno pisali o problemima diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike na Medicinskom fakultetu u Osijeku. I godinama nakon što je studij pokrenut, razina magistara te struke u zakonu nije bila priznata. Na problem godinama ukazuje i pučka pravobraniteljica.
– Problem je vezan uz sveučilišni diplomski studij kojim se stječe kvalifikacija magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike na Sveučilištu u Osijeku, koji se izvodi od 2013. godine, a još uvijek nije riješen. Iako je nadležno ministarstvo odobrilo program studija, diplomanti se od tada ne mogu zapošljavati uz obrazloženje da ta kvalifikacija (i dalje) nije uvrštena u popis reguliranih profesija Vlade RH. Stoga bi Ministarstvo zdravstva trebalo predložiti uvrštavanje te kvalifikacije na popis reguliranih profesija, temeljem čega bi je Vlada RH mogla i uvrstiti na njega. Navedeni studij dostupan je redovnim studentima pod istim uvjetima kao i svaki drugi, što znači da troškove studiranja pokriva država. Zbog toga smo i u Izvješću Hrvatskom saboru za 2024. ponovno ukazali na neprihvatljivost prakse prema kojoj se na javnim visokim učilištima izvode studijski programi čijim se završetkom stječu kvalifikacije koje ne omogućavaju pristup tržištu rada. Smatramo da to nije problem samo jednog resora i stoga smo u više navrata predložili suradnju obrazovnog i ostalih sustava, u ovom slučaju zdravstva, kako bi se riješio ovaj konkretni problem, ali i prevenirali slični slučajevi u budućnosti, navodi Šimonović Einwalter za srednja.hr.
Sporni i neki dijelovi oko obveznog vojnog roka i civilnog služenja
Intenzivno se je pučka pravobraniteljica bavila i pitanjem priziva savjesti i drugim segmentima povratka obveznog vojnog roka. Značajne manjkavosti i nedorađenost pučka pravobraniteljica uočila je oko odredbi vezanih uz priziv savjesti, kao i na problematičnost isključenja propisa o zabrani diskriminacije. Ponovno je kroz e-Savjetovanje ukazala i na nedovoljnu dorađenost, sada uredba i pravilnika koji će se odnositi na one koji će se pozvati na priziv savjesti i stoga civilno služiti.
– Ukazujemo na više pitanja – da i dalje nije dovoljno jasno koji će civilni obveznici obavljati službu u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu, u trajanju od tri mjeseca, boraveći tamo, za 250 eura mjesečno, a koji će obavljati službu u jedinicama lokalne samouprave, u trajanju od četiri mjeseca, živeći doma, no za samo 100 eura mjesečno, te tko će o tome i kako točno odlučivati odnosno temeljem kojih kriterija. A riječ je o tome gdje će mladi ljudi par mjeseci biti, koliko točno dugo i uz koji iznos naknade – što će mnogim mladima biti itekako važno i time se treba ozbiljno baviti. Pri tome, između ostaloga, propitujemo i način određivanja iznosa naknada. Naime, oni na vojnoj obuci primat će 1.100 eura mjesečno, dok su predložene naknade za civilne ročnike – 250 eura mjesečno za one koji će služiti u sustavu civilne zaštite te 100 eura za one koji će služiti u jedinicama lokalne i područne samouprave, navodi Šimonović Einwlater.
Razumije, kaže, da je intencija određivanja puno više naknade za temeljnu vojnu obuku motiviranje mladih osoba za temeljnu vojnu obuku, no priziv savjesti ne smije se penalizirati.
– Treba razmotriti poruku koja se šalje ovakvom razlikom u iznosu naknade za služenje u sustavu civilne zaštite, koja je itekako važna u kontekstu različitih katastrofa s kojima se možemo suočiti. Svakako su iznosi za civilno služenje niski te se postavlja pitanje hoće li civilni ročnici koji se pozovu na priziv savjesti te koji budu upućeni na služenje civilne službe (naročito u jedinice lokalne samouprave), uopće moći koristiti ovo pravo s obzirom na svoje imovinske prilike, što zapravo čini pravo na priziv savjesti nejednako i nedovoljno dostupnim za mlade slabijeg imovnog statusa, navodi Šimonović Einwalter koja predviđa da će biti prijava građana oko zahtjeva za civilno služenje temeljem priziva savjesti koji bi eventualno bili odbijeni.
‘Važno je da djeca i mladi kroz obrazovni sustav čuju i nauče da današnja Republika Hrvatska nije slijednica NDH’
Naše posljednje pitanje odnosilo se na prošlogodišnje koncerte Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, jer veliki dio posjetitelja čine upravo mlade osobe. Već se ljetos na to pitanje osvrnula priopćenjem zbog korištenja pozdrava ‘Za dom spremni’ i pjevanja ustaških pjesama u centru Zagreba uoči koncerta. Građani joj se zbog tog pozdrava kontinuirano javljaju, izražavajući pritom svoje neslaganje ili podršku.
– Ono što trenutno imamo je da su neki od ove teme i rasprava o njoj u javnom prostoru već itekako umorni i ukazuju da se umjesto ovim treba baviti realnim životnim problemima građana, dok neki imaju jako podijeljena, a vrlo snažna i emotivno nabijena mišljenja. Istovremeno, puno toga je bilo izrečeno u javnom prostoru, od čega dio pravno djelomično točno ili pak netočno. Pri tom, neki u javnom iznošenju stavova niti ne mare za pravo i Ustav RH, nego za prikupljanje pristalica i like-ova na društvenim mrežama. Smatram da je postojeći pravni okvir odnosno zakon, zbog pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti, potrebno doraditi, poštujući pri tom Ustav RH i ranije odluke Ustavnog suda, navodi Šimonović Einwalter.
Dodatno oko ovog pitanja zaključuje – važno je odgovorno komunicirati u javnosti jer javno nije poslana dovoljno jasna poruka što su sve neprihvatljivi i nezakoniti iskazi mržnje.
– I dalje smatram da je na dizanje ruku u zrak u nacistički pozdrav i pjevanje ustaških pjesama iz 2. svjetskog rata, što smo vidjeli ljetos na ulicama Zagreba uoči koncerta, trebala doći jasna javna osuda političara na pozicijama moći. Povezivanje s ustaštvom u današnjoj Hrvatskoj nije i ne smije biti prihvatljivo. Kada govorimo o mladima, potrebno je više ulagati u obrazovni sustav. Upravo se kroz obrazovni sustav može odvojiti današnju Republiku Hrvatsku i domoljublje od NDH kao sramotnog razdoblja povijesti. Važno je da djeca i mladi kroz obrazovni sustav čuju i nauče da današnja Republika Hrvatska nije slijednica NDH, a kroz obrazovni sustav potrebno je i inače više učiti o ljudskim pravima, jednakosti i ravnopravnosti, zaključuje Šimonović Einwalter.
