Zbog ‘divljanja’ cijena mladi sve teže nalaze stanove: Pokrenuta peticija koja to želi promijeniti

Europska građanska inicijativa Stanovanje za sve pokrenuta je kako bi se ljudima, a naročito mladima, omogućilo priuštivo stanovanje. To se, između ostalog, odnosi na cijene stanova, povećanje broja socijalnih stanova, te regulaciju digitalnih platformi za kratkoročno iznajmljivanje. Iz inicijative ističu da je ‘stanovanje ljudsko pravo, a ne roba’, radi čega je potrebno više ulagati u priuštivo stanovanje, umjesto prepuštanja ovog pitanja tržištu.

Photo by Clem Onojeghuo on Unsplash

Radi porasta cijena studentima je sve teže doći do stanova, kućanstva su prenapučena, dolazi i do iseljavanja mladih jer nisu u stanju osigurati si nekretninu, a samim time i stabilnost. Da bi se peticija kojom se traže promjene mogla predati, moraju skupiti milijun potpisa. Peticija se može potpisati ovdje.

Cijene stanova u Hrvatskoj kontinuirano rastu

– Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i više do 10 posto godišnje, rekla je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad, prenosi Večernji.hr.

Ovo pitanje tiče se i studenata, s obzirom da se dodatno otežava pronalazak stanova onima kojima je potrebno, koji nisu uspjeli upasti u studentski dom.  Kapaciteti domova su ograničeni, radi čega mnogi moraju smještaj potražiti drugdje. No, s obzirom da se neki stanodavci žele okoristiti situacijom, a cijene nisu regulirane, studenti su prepušteni na milost i nemilost tržišta.

Osim studenata, na teškoće nailaze i drugi ljudi. Iva Marčetić je istaknula da većina mladih u dobi od 18 do 34 (čak njih 70 do 80 posto) ne može odseliti iz kućanstava svojih roditelja, s obzirom da su cijene stanova vrtoglave, a krediti nedostupni ili nepovoljni. Upravo ovaj posljednji je, kaže ona, jedan od razloga radi kojih mladi iseljavaju.

Cijene dovedene do apsurda: Studenti uveli crne i bijele liste stanodavaca, a skupi stanovi više ne dolaze u obzir

Hrvatski gradovi daleko su gori od Beča, unatoč tome što ni tamo nije sjajno

Iva Marčetić je napomenula i da je u Hrvatskoj problem to što je za stanovnike pojedinih gradova samo 2 posto stanova namijenjeno javnoj upotrebi. Primjer europskog grada u kojem je postotak znatno veći – čak 60 posto, je Beč. Dostupnost stanova u Beču prokomentirala je studentica doktorskog studija Sveučilišta u Beču, Valerie Scheibenpflug.

– U Beču je između Prvog i Drugog svjetskog rata izgrađeno 63,000 zgrada koje se nalaze u gradskom vlasništvu. Društveni servisi, kao što su praonice rublja, kupaone, vrtići, obrazovne institucije, medicinske ambulante i tako dalje, su karakteristične za velike stambene komplekse. Između 1950. i 1970. takozvani Crveni Beč izgradio je 96,000 stambenih objekata. Danas svaki četvrti Bečanin živi u zgradi za javnu upotrebu. No, iako postoji napredak, preostaje još mnogo toga što se treba napraviti, rekla je Valerie.

Što se tiče socijalnih stanova u Beču, dodala je da situacija ni tamo nije sasvim idealna. Čak i tamo su se cijene počele povećavati, gradi se manje stanova namijenjenih za javnu upotrebu, a postoji i jedna stranka (FPÖ) koja diže paniku protiv muslimana u zgradama gradskog vlasništva, preko čega pokušava proširiti rasističku propagandu. No, i uz sve probleme koje nam je Valerie navela, i dalje ostaje činjenica da je Bečanima puno lakše pronaći stambeni prostor za pristupačnu cijenu.

U Hrvatskoj se prednost daje turistima i kratkoročnom profitu kojeg donose

Iva Marčetić je upozorila na činjenicu da, iako studenti i lokalno stanovništvo imaju problema sa pronalaskom odgovarajućeg dugoročnog smještaja, za turiste se oslobađaju prostori. Turisti donose kratkoročan, ali veći profit, radi čega se stanodavci okreću ovakvoj vrsti iznajmljivanja stanova.

Stanarina će biti 'paprena': Poznato kada se otvara ultramoderan studentski dom u Dubrovniku

Stoga je jedan od ciljeva, prema kojima je inicijativa Stanovanje za sve okrenuta, uvođenje zakona koji bi regulirali digitalne platforme poput Bookinga i Airbnb-a. Kad bi se one mogle zakonski regulirati, ljudi ne bi morali iseljavati u obližnja mjesta, gdje su stambeni prostori jeftiniji, te od tamo putovati na posao, fakultet i slično.

Radi milijun potpisa bi EK morala razmotriti problem priuštivog stanovanja

Pokušaji ulaganja u priuštivo stanovanje, bilo da se radilo o ulaganju od strane pojedinih gradova ili općina, sputani su trenutno postojećim zakonima unutar Europske unije.

– Godišnji manjak investicija u priuštivo i socijalno stanovanje na razini EU iznosi oko 57 milijuna eura. Fiskalni okviri Europske unije i njeni zakoni o državnoj potpori nameću previše ograničenja i sputavaju one gradove i općine koji nastoje stvoriti priuštiv i socijalan stambeni prostor, napisali su u peticiji.

Međutim, ako u narednih godinu dana uspiju skupiti milijun potpisa, otvorit će se prostor za pozitivne izmjene zakona jer će EK morati razmotriti zahtjeve.

Odgovori