Pretraga

Zbog ponude mnoštva novih smjerova, ova zagrebačka srednja škola mijenja ime

A- A+

Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju po svim će prilikama biti novi naziv Grafičke škole u Zagrebu. Naime, takav se prijedlog nalazi na dnevnom redu 47. sjednice Gradske skupštine, koja je zakazana za četvrtak 1. prosinca.

Foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info

Prijedlog za promjenom imena dolazi od strane predstavnika škole, a razlog takvih težnji leži u činjenici da su se u ovoj ustanovi uz tradicionalne, profilirali i neki novi smjerovi, koji se žele implementirati i u naziv. Na taj način će se učenicima jasnije slati poziv za upis u programe škole koji ih zanimaju. No, sve nam je s dodatnim detaljima pojasnio ravnatelj, još uvijek Grafičke škole, Dubravko Deželić. Usput je objasnio i kako na tržištu rada stoje zanimanja za koje se učenici obrazuju u ovoj školi.

Izdvojeni članak

Njegovo ime nosi najviše srednjih škola u Hrvatskoj

Škola je u 70-ima inicirala nastajanje Više grafičke škole, koja je danas Grafički fakultet

Obzirom da smo prethodno bili upoznati samo s time da je promjena imena Grafičke škole na dnevnom redu u Gradskoj skupštini, pitali smo ravnatelja Deželića, slaže li se s predloženom promjenom imena odnosno je li ona neophodna.

– Naravno da se slažemo jer je promjena inicirana od strane škole. Promjena je potrebna zbog promjena koje su se desile tijekom proteklih godina u smislu novih programa i širenja sektora u audiovizualne tehnologije što često nije prepoznato od mogućih kandidata zbog staroga naziva, rekao nam je ravnatelj Dubravko Deželić.

Ipak, treba reći da ovo nije prva promjena imena Grafičke škole, koja je prva u državi takvog usmjerenja, budući da se kao godina osnutka uzima davna 1894. godina. Već do kraja II. svjetskog rata, zvanje grafičar steklo 1.500 ljudi, a baš poput nekolicine drugih, škola se selila nekoliko puta. I usput mijenjala imena.

Izdvojeni članak

Evo po kome je nazvano najviše osnovnih škola u Hrvatskoj

Prve školske prostorije nalazile su se u Gundulićevoj 10., a krajem 1946. godine ustupljen je dio prostorija Obrtne škole na Trgu maršala Tita (danas Muzej za umjetnost i obrt). Godine 1947. škola dobiva i dio radioničkog prostora u istoj zgradi. Sve grafičke strojeve, uređaje i namještaj stavila je Školi na raspolaganje Glavna direkcija grafičke industrije NR Hrvatske iz likvidacione mase nacionaliziranih tiskarskih poduzeća i radionica.

Škola postaje Savezna grafička industrijska škola 1947. godine, a 1951. godine Grafička škola s praktičnom obukom. Godine 1962. škola postaje Grafički školski centar, te krajem iste godine seli na novu lokaciju u Getaldićevu 2. U novu zgradu zajedno s tadašnjom Višom grafičkom školom u kojoj je i danas zajedno s Grafičkim fakultetom. Godine 1972 škola mijenja naziv u Grafički srednjoškolski centar, a 1981. godine Grafički obrazovni centar „Bratstvo i jedinstvo“. Od 1991. škola uzima svoje izvorno ime Grafička škola u Zagrebu, kako se i danas zove.

– Ranije promjene su bile uvjetovane promjenama u obrazovnom sustavu koje su nametale neku drugačiju nomenklaturu srednjih škola. Samo da kažem da je tijekom sedamdesetih naša škola inicirala stvaranja tadašnje Više grafičke škole koja je danas Grafički fakultet u sastavu Zagrebačkog sveučilišta. Tada smo se zvali Grafički obrazovni centar. Ova pak promjena uvjetovana je proširenjima koja su se desila ili će se desiti tijekom skorog vremena i samim time boljom prepoznatljivošću škole. Ne treba se libiti promjeni naziva škole ako će ta doprinijeti većoj prepoznatljivosti škole, ističe ravnatelj Deželić.

Foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info

Izdvojeni članak

Grafičari s najboljom majicom za norijadu!

Na tržištu rada smjerovi ove škole nisu traženi

Obzirom da smo spominjali nove obrazovne programe u Grafičkoj školi, koji su na neki način i uvjetovali prijedlog promjene, iskoristili smo priliku upitati ravnatelja Deželića, koji su po njegovim saznanjima tržišno najatraktivniji smjerovi, među onima u ustanovi kojoj je na čelu.

– Kada se govori o našem tržištu rada gotovo da nema tog zanimanja za koje bi se moglo reći da ga tržište rada treba. Ako pak govorimo o interesu učenika za pojedina zanimanja onda tu prednjače tri zanimanja grafički urednik dizajner, web dizajner i medijski tehničar, jer tko ne bi volio tijekom školovanja naučiti kako kvalitetno i efikasno koristiti računalo, fotić ili kameru i proizvesti neki multimedijalni sadržaj koji je pritom i dobro dizajniran. Ono što želimo istaknuti da učenici tijekom školovanja u našoj školi ovladaju znanjima i vještinama koja će im sigurno biti od pomoći u daljnjem životu dali ušli u radni proces odmah ili nastavili s studijem bilo kojega fakulteta, za kraj objašnjava ravnatelj Deželić.