Znanstvenik svjetskog glasa pobrojao sve neetične radnje ministra Barišića

Bura oko odluke Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju da je ministar Barišić plagirao svoj rad ‘Does globalisation threaten democracy’, ne jenjava. Među prvima iz znanstvenih krugova, reagirao je ugledni znanstvenik Ivan Đikić. Premjeru Plenkoviću poslao je pismo u kojemu obrazlaže zašto Barišić ne bi smio ostati na dužnosti, a Plenković pak kazao da ga je Barišić uvjerio da se radi o ’tiskarskoj omašci’, te kako postoje i znanstvenici i koji ga podržavaju. Novo pismo, uz detalju razradu svog mišljenja, Đikić je uputio Plenkoviću i Petrovu. Tvrdi kako je Barišić u svom učinio više prekršaja, a ne samo ovaj sporni.

Screenshot: YouTube

Đikić je sastavio novo pismo, u kojemu korak po korak, uz prikupljene podatke i popratnu dokumentaciju obrazlaže svoje zaključke o radovima ministra Barišića.

Ugledni znanstvenik Ivan Đikić pokušava Plenkoviću nacrtati zašto Barišić ne može biti ministar

Đikić Plenkoviću: Mladima poručujete – ‘Znanje je nevažno, važnije je kopiranje’

Svoj dopis, osim Plenkoviću, ovoga je puta uputio i predsjedniku Sabora Boži Petrovu, uz sljedeće poruke:

– Iako od 1992. godine radim izvan Hrvatske i dalje se trudim biti prisutan u javnom životu u Hrvatskoj te se u javnom ophođenju koristim argumentima. Moji motivi su iskreni i jasni: fokus na mlade, znanost i obrazovanje…

Jako vrednujem kreativnost i talente kod djece i trudim se potaknuti ih na razvoj istih tijekom školovanja i zato zdušno, već skoro 20 godina obrazujem i pomažem mladima u Hrvatskoj. Osim toga od 2002. godine radim i fizički u Splitu gdje sam izabran kao profesor i gdje vodim Laboratorij za istraživanje tumora. Dolazim svake godine na nastavu studentima u Split. Ovo Vam pišem da ukažem da sve ovo radim iz dubokih vlastitih uvjerenja da se ovaj slučaj mora riješiti što prije, za dobrobit mladih u Hrvatskoj.

Ministar je obmanuo Premijera i javnost kada je tvrdio da se radi samo o jednoj tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti. Nakon opsežne dokumentacije koju sam prikupio utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasosa, te zataškavanja prijašnjih radnji. To pokazuje da ministar Barišić opetovno i namjerno preuzima tuđe ideje kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.

Svi pokušaji relativizacije ovih ozbiljnih slučajeva plagiranja od Vlade RH su znanstveno neobranjivi i prije ili kasnije zbog tih razloga ministar će trebati odstupiti ako želite održati ikakve demokratske standarde zemalja EU-a koje ste obećali javnosti… Osobno sam otvoren za razgovor i raspravu o dostavljenim novim činjenicama, piše Ivan Đikić.

Dokumentom je pokušao objasniti Plenkoviću da se ne radi o nikakvoj tiskarskoj pogrešci.

– Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje, piše Đikić.

Detaljnu razradu ‘ plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasosa, te zataškavanja prijašnjih radnji’ ministra Barišića koje Đikić spominje možete vidjeti u dokumentu koji nam je dostavljen.

Ivan Đikić Analiza Plagijata by srednja.hr on Scribd

Usred 'afere plagijat', devet znanstvenika podržalo ministra Barišića

104 člana akademske zajednice podržava Barišića

Nakon što je u petak nekoliko znanstvenika podržalo ministra Barišića, o čemu smo vam pisali, novo pismo podrške, također upućeno Petrovu i Plenkoviću, potpisala su čak 104 člana akademske zajednice. Tvrde kako se radi o medijskom te političkom linču oporbe, ponavljaju da je u pitanju tiskarska pogreška te kažu kako su uvjereni da je ‘Barišić stručno i znanstveno kompetentan, te intelektualno i moralno dostojan visoke dužnosti ministra’. Njihovo pismo, te listu potpisnika prenosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Predsjedniče,

obraćamo vam se zgroženi difamirajućom kampanjom protiv ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića, koji je posebice eskalirala nakon nedokazane optužbe za plagijat. Planski orkestrirana kampanja difamacije uglednog profesora i međunarodno afirmiranog filozofa, ministra Pave Barišića temeljena je na lažima i insinuacijama koje su u više navrata odbačene od strane nadležnih pravosudnih tijela, poput optužbi za prekomjerno održavanje nastave, naplatu dvostrukih dnevnica, bespravno kreditiranje … Nastavak difamacije, koji prerasta u pravi medijski linč i mobbing, fokusiran je na nedokazanu optužbu i osudu za plagijat krnjega Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju upitne legitimnosti, optužbu koja je prethodno bila odbačena kao neutemeljena od strane dva nadležna sveučilišna etička povjerenstva. U taj medijski linč i mobbing uključuju se novinski kolumnisti, oporbeni političari i s njima uvezani znanstvenici, koji ministra Barišića proglašuju plagijatorom, a da uopće nisu provjerili meritum stvari: kakve je naravi i kojega opsega magnum krimen plagijata u znanstvenom članku ministra Barišića. Naime, čak i nedobronamjernim uvidom u tekst ne može se potvrditi plagijat. Evo činjenica:

Inkriminirani članak Pave Barišića „Does Globalization Threaten Democracy?“ objavljen je u časopisu Synthesis philosophica, zatim preveden na španjolski i njemački i tiskan u tamošnjim časopisima i zbornicima, te na koncu, na hrvatskom, u nedavno objavljenoj autorskoj knjizi Ideal vladavine puka. Raspravljajući odnos demokracije i globalizacije, autor ukratko, u pet rečenica fusnote br. 4, prepričava ideju stanovitih američkih političkih krugova o osnutku ‘lige demokratskih država’, čija bi svrha bila neutraliziranje utjecaja autoritarnih režima Rusije i Kine na globalnoj razini. U prvom, engleskom izdanju članka propustio je navesti izvor te informacije: članak američkog teoretika S. Schlesingera, iz kojega je doslovice naveo, dakle citirao, tek par dijelova spomenutih rečenica – a što je ispravio u kasnijim prijevodima članka, od kojih je prvi, španjolski, nota bene, objavljen prije prijave za plagijat. Taj, kasnije ispravljeni, sitni propust nikako se ne može smatrati plagijatom, budući da je razvidno da autor ne prisvaja tuđe ideje, niti ih predstavlja kao svoje, već samo prenosi informaciju iz tuđih, konkretno američkih izvora, pa je iz konteksta savršeno jasno da on nije, niti može, niti želi biti predstavljen kao njezin autor. I to je sve glede famoznog ‘plagijata’ – čak i po presudi navedenog krnjega Etičkog odbora! – temeljem koje su spomenuti političari, kolumnisti e tutta squadra, optuženog ministra Barišića usporedili s krivotvoriteljima diploma, plagijatorima diplomskog i magistarskog rada, čak i s odgovornima za smrt pacijentice u bolničkom hodniku!?

Naglašavamo da je prof. dr. sc. Pavo Barišić samo jedno od uglednih imena iz akademske zajednice, koja su neosnovano bila predmet uvijek istih difamirajućih objeda, a navedene objede iznova su plasirane samo zbog njegova imenovanja na časnu i odgovornu dužnost ministra, s ciljem da ga se zapriječi u provedbi nužnih promjena i reformi u njegovu resornom području obrazovanja i znanosti. Uvjereni smo da je profesor Barišić stručno i znanstveno kompetentan, te intelektualno i moralno dostojan visoke dužnosti ministra. Stoga Vas molimo gospodine predsjedniče Sabora da zapriječite političku zloporabu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojega bira visoki dom kojim predsjedavate. Apeliramo na Vas, gospodine predsjedniče Sabora i Vlade, da zaštitite moralni i profesionalni integritet i ugled prof. dr. sc. Pave Barišića, te mu na taj način omogućite da nastavi obnašati zahtjevnu dužnost ministra uspješno i odgovorno, kako na korist razvoja obrazovanja i znanosti, tako i društvenog i kulturnog prosperiteta Hrvatske.

doc. dr. sc. Marijana Alujević Jukić
doc.dr. sc. Ivan Andrijanić
prof. dr. sc. Šimun Anđelinović

dr. sc. Lucijana Armanda Šundov

izv. prof. dr. sc. Vanda Babić

doc. dr. sc. Davor Balić

doc. dr. sc. Gorana Bandalović

dr. sc. Erna Banić-Pajnić

prof. dr. sc. Vesna Barić Punda

doc. dr. sc. Ivan Basić

doc. dr. sc. Marija Boban

mr. sc. Josip Bosnić

doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš

dr. sc. Miljenko Brkić

Danijel Bučan, prof.

dr. sc. Helena Burić

doc.dr.sc. Ivanka Buzov

akademik Nenad Cambi

prof. emerit. dr. sc. Igor Čatić

prof. dr. sc. Jozo Čizmić

prof. dr. sc. Stjepan Ćosić

doc. dr. sc. Bruno Ćurko

prof. dr. sc. Anđelko Domazet

doc. dr. sc. Mladenko Domazet

prof. dr. sc. Marko Dragić

doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen

dr. sc. Mihaela Girardi-Karšulin

Vinko Grgurev, prof.

izv. prof. dr. sc. Mirko Gugić

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj

prof. dr. Kažimir Hraste

prof. dr. sc. Aleksandar Jakir

prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić

izv. prof. dr. sc.Vladimir Jelkić
akademik Mislav Ježić

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

doc. dr. sc. Zdeslav Jurić

doc. dr. sc. Damir Jurko

Denis Karanušić, prof.

prof. dr. sc. Ivan Katavić

dr. sc. Ivica Kelam

doc. dr. sc. Morana Koludrović
doc. dr. sc. Vesna Kostović Vranješ

doc.dr.sc. Vlaho Kovačević
mr. sc. Petar Krolo

prof. dr. sc. Mislav Kukoč

asist. Sani Kunac, mag. ped.

Josip Lasić, prof., viši lektor

doc. dr. sc. Marija Lončar

doc. dr. sc. Katarina Lozić Knezović

prof. dr. sc. Anita Kurtovic Mišić

izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić
prof. dr. sc. Boris Maleš

prof. dr. sc. Marina Marasović-Alujević

doc. dr. sc. Gordan Matas

doc. dr. sc. Ivan Matijević

Mira Matijević
prof. dr. sc. Branko Matulić

dr. sc. Željka Metesi Deronjić

prof. dr. sc. Milan Mihaljević
doc. dr. sc. Nikica Mihaljević

prof. emerit. dr. sc. Josip Milat

doc. dr. sc. Edi Miloš

dr. sc. Irena Mišurac

izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić

prof. dr. sc. Miroslav Palameta

asist. Demian Papo, mag. phil.

izv. prof. dr. sc. Jevgenij Paščenko

prof. dr. sc. Ivan Pavić

prof. dr. sc. Zdravko Perko

dr. sc. Luka Perušić

prof. dr. sc. Valdi Pešutić-Pisac

prof. dr. sc. Tomislav Petković

asist. Hrvoje Potlimbrzović, mag. phil.

doc. dr. sc. Dalibor Prančević
prof. dr. sc. Ivan Prskalo

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić

doc. dr. sc. Stjepan Radić

prof. dr. sc. Zdravko Radman

doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja
izv. prof. dr. sc. Renata Relja

dr. sc. Andrea Rogošić

doc. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova

prof. dr. sc. Marijan Saraga
prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić
izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić

doc. dr. sc. Nataša Stojan

asist. Nikola Sunara, mag.

doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica

prof. dr. sc. Fulvio Šuran

dr. sc. Suzana Tomaš

prof. dr. sc. Fra Luka Tomašević
doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin
prof. dr. sc. Franjo Topić
dr. sc. Ana Torlak

prof. dr. sc. Marko Trogrlić
prof. dr. sc. Lino Veljak

doc. dr. sc. Glorija Vickov

dr. sc. Dafne Vidanec

prof. dr. sc. Josip Vrandečić

prof. dr. sc. Ante Vučković

prof. dr. sc. Katarina Vukojevic, dr. med.
doc. dr. sc. Ivana Zagorac

Odgovori