Hoće li učitelje zamijeniti umjetna inteligencija? ‘Stroj je bolji jer je neopisivo strpljiviji’
Korado Korlević bio je gost pete srednja.hr obrazovne konferencije čija je tema bila Obrazovanje bez granica. U predavanju koje je organizirano uz podršku KONČAR-a, Korlević je pričao o tome kako inovacije u obrazovanju mogu osloboditi, a ne ograničiti kreativnost. Dotaknuo se i toga kako će izgledati budućnost obrazovanja, kao i jesu li nastavnici stvarno nezamjenjivi u kontekstu umjetne inteligencije koja se nalazi u svakom džepu učenika, odnosno mobitelima.
Korado Korlević | Foto: srednja.hr
Može li se u obrazovanju probuditi kreativnost učenika i koliko je to uopće važno, objasnio je astronom i učitelj Korado Korlević na konferenciji portala srednja.hr pod nazivom Obrazovanje bez granica. Korlević, uz to što djeluje kao astronom, vodi i edukacijske i znanstvene aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. U različite edukativne programe Zvjezdarnice do sada je uključeno tisuće učenika, a iz škole je otišao kada je shvatio da u tom sustavu nije mogao napraviti ono što je htio kao nastavnik.
– Kad se spomene riječ kurikulum, meni malo dođe slabo. Škola je naprosto previše kruti sustav. Pitanje je što napraviti s učenicima u školi, a da bude posebno. Posebno nije kurikulum. I tu dolazimo do toga koliko nastavnici imaju volje, snage i slobodnog vremena da se toj djeci posvete mimo školskog programa. One slobodne aktivnosti, izvanškolska nastava, što god jer tu se događaju prave stvari. Jer u normalnoj nastavi nemate mogućnost toliko toga odraditi koliko imate kada ste ‘vani’, objasnio je Korlević na početku predavanja koje je na konferenciji održano uz podršku KONČAR-a.
Korlević: ‘Ideja da ćeš ti postati znanstvenik kada završiš PMF je totalni promašaj’
Problem poticanja razvoja kreativnosti je, kaže, i u tome što se nastoji odrediti kada netko postaje ‘nešto’. Na primjer, kada netko postaje znanstvenik ili tehnolog? Odgovor je, kaže Korlević – odmah.
– Ideja da ćeš ti postati znanstvenik kada završiš PMF je totalni promašaj. Kao što je totalni promašaj reći da je netko postao sportaš tek kada je završio Kineziološki fakultet. Ti postaješ znanstvenik u trenutku kada ideš pipati stvari oko sebe i pokušati ih razumjeti. I velika greška je bila kada se tvrdilo da djeca ne mogu raditi znanost dok ne završe fakultet. To kao da je netko išao reći ‘nema što taj mali klinjo svirati carici Mariji Tereziji sa 6 godina jer nije završio fakultet’. Znači, Mozart je mogao svirati sa 6 godina, naveo je Korlević.
‘Ne postoji jedna edukacija za budućnost jer ne postoje učenici koji su svi jednaki’
Spomenuo je i umjetnu inteligenciju za koju mnogi smatraju kako ubija kreativnost kod ljudi. No, Korlević tvrdi kako trenutačni jezični modeli ne pišu dobro jer nema ‘iskre’ u tim tekstovima i odgovorima koju imaju ljudi.
– Koja je razlika između onoga što mi radimo i onoga što radi stroj? To je kreativnost. Čak i kad glupost napišemo, stroj ju neće napisati na taj način. I tu dolazimo do pitanja kakva je to edukacija za budućnost. Tvrditi da postoji samo jedna je promašaj. Ne postoji jedna edukacija za budućnost jer ne postoje učenici koji su svi jednaki. Mi smo apsolutno svi različiti, interesi, obitelji iz kojih djeca dolaze, svatko je svemir za sebe i bilo koja generalizacija pada u vodu, ističe Korlević.
‘Cilj škole bi trebao biti odgojiti dobre ljude’
Postavio je i pitanje jesu li nastavnici nezamjenjivi u kontekstu umjetne inteligencije koja je učenicima na dohvat ruke. Pomalo neočekivano, objasnio je zašto nastavnici u jednom djelu zapravo jesu zamjenjivi i zašto bi dio njihovog posla umjetna inteligencija puno bolje odradila.
– Kada pričamo o mobilnom telefonu, to nije zabranjen uređaj. Ovo je najbolje učilo koje je ikada napravljeno. Znanje je u mobitelima i tehnologiji, ali kako ga naći, je vještina koju moramo naučiti učenike. Cilj škole bi trebao biti odgojiti dobre ljude. Škola bi trebala biti mjesto gdje se odgaja ljudskost i gdje se upoznaje sa strojnošću. Je li nastavnik nezamjenjiv? Za odgojni dio je nezamjenjiv. I tu ne dolazi nikakav kurikulum, čak ni ono obrazovanje na koje smo mi navikli, nego dolazi odgoj, ali i vještine: vještina razlikovati istinu od laži, vještina učenja i vještina suradnje s kolegama iz razreda. A za ovaj dio gdje se mora nešto naučiti, stroj je bolji jer je neopisivo strpljiviji, poručio je Korlević.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
