Pretraga

Imate u ormaru nešto što vam ne treba? Profesor financija objasnio kako nas emocije ‘muljaju’

A- A+

Iako bismo svi vjerojatno htjeli svoje financijske odluke donositi hladne glave, često smo vođeni emocijama. Zato nerijetko kupujemo stvari koje nam ne trebaju, a kasnije skupljaju prašinu u ormaru. Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Jakša Krišto objasnio je da bihevioralna ekonomija nudi odgovore na to kako emocije oblikuju kupovanje, ulaganje, sklonost riziku i druge financijske odluke.

Jakša Krišto

Jakša Krišto | Foto: srednja.hr

Kad vam netko kaže da baš nikad ne nasjeda na marketinške trikove, vjerojatno laže. Iako bismo svi voljeli biti racionalni kupci, zapravo ekonomske odluke često donosimo vođeni osjećajima. Naime, emocije zapravo igraju jako veliku ulogu u ekonomiji, a puno o tome ispričao je prodekan za nastavu i studente s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Jakša Krišto na našoj konferenciji ‘Obrazovanje bez granica‘.

– Jesmo li ikad kupili neki proizvod koji nam ne treba? Imamo li u ormaru nešto što nikad nismo obukli, a baš je bilo neophodno da to kupimo? Zasigurno da! Odgovor na pitanje zašto je to tako dijelom daje i bihevioralna ekonomija, ekonomija koja ima svoje uporište u tome da potrošač nije racionalan, objašnjava profesor Krišto.

Područje bihevioralne ekonomije povezuje saznanja iz ekonomije, psihologije i sociologije te daje važne uvide u ponašanje potrošača, kako pojedinaca tako i grupa. Krišto naglašava ulogu koju okolnosti i emocije imaju na donošenje financijskih odluka, od ulaganja do kupovine u shopping centru.

 

– Ne sagledavamo sve informacije i naše potrebe da bismo kupili onaj proizvod koji je nama najkorisniji. Na temelju čega mi to onda donosimo naše odluke? Je li riječ o našem imovinskom statusu, spolu, stupnju obrazovanja? Utječe li društvo u kojem se krećemo također utječe na naše ponašanje? Zasigurno da!, pita se Krišto.

Nakon niza pitanja Krišto zaključuje da emocije igraju sve važniju ulogu u kupovini, stoga je za ekonomiju bitno da ih je moguće mjeriti. Upravo to od nedavno je moguće u affective computing labu otvorenom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U laboratoriju se provodi nastava na engleskom jeziku, što privlači i međunarodne studente. Istraživana koja se provode u laboratoriju ukomponirana su u nastavi kroz izborne kolegije, Introduction to affective computing i Affective computing and digital economy.


Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.


Pridružite se našem Instagram kanalu.