Nedostaje li na fakultetima timskog rada? ‘Svi su zadubljeni u materiju vlastite struke’
Interdisciplinarnost, timski rad, razvoj soft vještina – ovo su samo od nekih stvari koje nedostaju na fakultetima u Hrvatskoj. Smatra to i Petra Grgasović – vanjska suradnica na projektima Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske o čemu je pričala na panelu naše konferencije ‘Obrazovanje bez granica’. Otkrila je kako njihova agencija (REGEA) tome pokušava doskočiti organiziranjem međunarodnih ljetnih škola za studente iz Hrvatske i strane studente.
Predavaona / Petra Grgasović, REGEA | Foto: Unsplash, srednja.hr
Na panelu ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica?‘ na konferenciji portala srednja.hr ‘Obrazovanje bez granica‘ nije se raspravljalo samo o znanju u školama, već i na fakultetima. Jedna od sudionica panela, Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), navela je kako na hrvatskim fakultetima nedostaje nekoliko stvari kako bi studenti dobili maksimum tijekom studiranja.
– Većina fakulteta ne sadrži timsku komponentu u zadacima koje daju studentima. Zato mi organiziramo ljetne škole koje su međunarodnog karaktera. Njima nastojimo pospješiti interdisciplinarnost koja znatno nedostaje na našim fakultetima. Cilj tih škola je poboljšanje interdisciplinarnosti koja znatno nedostaje na našim fakultetima jer su svi zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama na istu stvar koje različite struke imaju, objasnila je Grgasović.
‘Danas je znanje sve više i više dostupno, a naše meke vještine su sve lošije i lošije’
Dodaje kako njihova ljetna škola inzistira na interdisciplinarnosti, timskom radu, ali i na razvoju još jednog seta vještina koje nedostaju u obrazovnom sustavu.
– Pored te primjene teorijskog znanja koje su učenici i studenti svladali u školi, inzistiramo i na razvoju mekih vještina: komunikacijske vještine, vještine organizacije rada, vještine vođenja tima. Sve to je ključno u poslovnoj uspješnosti i razvoju karijere nekoga, pogotovo danas kad je znanje sve više i više dostupno, a naše soft skills, meke vještine – su sve lošije i lošije, navodi Grgasović.
‘Studenti i učenici često ne vide vlastiti doprinos koji mogu dati rješavanju nekog problema’
Ljetne škole REGEA radi u sklopu financiranja Europskog instituta za inovacije i tehnologiju. Projekte ljetnih škola ne rade sami, već uz suradnju s nekom obrazovnom institucijom. Jedne godine suradnju su imali s FER-om, a Europski institut za inovacije i tehnologiju tu je mogućnost proširio i na srednje škole.
– Svake godine kad objavimo novi ciklus škole, nama se različito nastavno osoblje samoinicijativno javlja mogu li doći i biti mentori jer to nije njima samo proces u kojem oni uče druge, nego i proces u kojem sami uče. Nedavno je jedan od prošlih mentora, kojeg smo zvali na ljetnu školu, dobio svoj vlastiti predmet i implementirao je sve one metode učenja koje smo mi plasirali na ljetnoj školi u provedbi svog kurikuluma. To je velik napredak. Njemu konstantno na sat dolaze ljudi iz gospodarstva, prezentiraju mu stvarne probleme, stvarna rješenja i on uči svoje učenike kako primijeniti u praksi ono što uče u teoriji. Učenici tada vide, isto tako, njihov doprinos. Ono što nedostaje, ja mislim, u aspektu motivacije je upravo to da studenti i učenici često ne vide vlastiti doprinos koji mogu dati rješavanju nekog problema, istaknula je Grgasović.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
