Novi kurikulum ušao u škole, ovo su prva iskustva: ‘Promijenila sam neke metode i koncepte učenja’
Kurikulum o umjetnoj inteligenciji koji je izradio CARNET ušao je ove godine u neke osnovne škole kao izvannastavna aktivnost. U zagrebačkoj V. gimnaziji školarci su još lani na fakultativnoj nastavi učili o umjetnoj inteligenciji, a tamošnja nastavnica informatike podijelila je svoja iskustva na našoj obrazovnoj konferenciji. Pripreme za novi fakultativni predmet uzimale su joj dosta vremena, priznaje, ali prepoznala je potencijal te promijenila neke metode i koncepta učenja i u redovitoj nastavi.
Saida Deljac, nastavnica u V. gimnaziji Zagreb | foto: srednja.hr
Umjetna inteligencija kao kurikulum, odnosno izvannastavna ili fakultativna aktivnost ušla je eksperimentalno još lani u neke osnovne i srednje škole. Kako konkretno izgleda provedba i koji su prvi dojmovi, podijelile su na srednja.hr obrazovnoj konferenciji prošlog tjedna Sanja Vakanjac Ivezić iz CARNET-a i Saida Deljac iz V. gimnazije Zagreb u predavanju naziva ‘Kako umjetna inteligencija može postati dio nastave i inspiracija za budućnost obrazovanja?’.
– Kurikulumi za učenike osnovnih i srednjih škola izrađeni su u sklopu CARNET-ovog projekta BrAIn. Cilj kurikuluma je razviti kompetencije učenika kako bi mogli koristiti umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu, ne samo u školi. Kurikulumi idu dalje od pukog znanja jer kombiniraju učenje o umjetnoj inteligenciji s etičkim aspektima i kibernetičkoj sigurnosti te se puno radi na razvoju kritičkog razmišljanja kod učenika. Potiče se radoznalost, promišljanje, propitkivanje i opažanje. Učenici kroz igru, istraživanja i praktične zadatke uče kako funkcionira umjetna inteligencija te kako se odgovorno ponašati u digitalnom svijetu, izdvojila je Vakanjac Ivezić.
‘Od 372 nastavnika koji provode kurikulum, samo njih 65 su nastavnici informatike’
Sami nastavnici za izradu kurikuluma odabrani su na javnom pozivu, nastavila je Vakanjac Ivezić, a radna skupina izradila je tri kurikuluma. Naime, od prošle školske godine u nekim se osnovnim školama eksperimentalno provodi izvannastavna aktivnost i fakultativni predmet za srednjoškolce, dok se od ove školske godine pokrenula aktivnost za osnovnoškolce u petom i šestom razredu. Kurikulumi su javno dostupni.
– Preporuka je da ih provode nastavnici informatike, ali i svi zainteresirani nastavnici koji žele uključiti alate umjetne inteligencije u svoju nastavu za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Posljednji podatci koje imamo govore da od 372 nastavnika koji provode kurikulum, samo njih 65 su nastavnici informatike. S temom umjetne inteligencije doprli smo do šireg kruga nastavnika koji žele učiti te eksperimentirati. Nastavnici kao ključnu prednost ističu upravo slobodu i kreativnost u odabiru metoda, strategija i alata u provođenju kurikuluma. S druge strane, učenici su najviše zainteresirani kada se kurikul provodi kroz projektni rad koji je povezan s njihovim interesima ili temama od lokalnog i društvenog značenja. Ono što mogu najaviti je da u sljedećoj školskoj godini kreće redovita upotreba i provedba ovih kurikuluma koji će biti unaprijeđeni i usklađeni. U planu je da kurikulumom budu pokriveni svi učenici od petog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole, a pokrenut će se i ciklus online edukacija ‘Nastavnici za nastavnike’ gdje će nastavnici koji provode kurikulum osmišljavati i provoditi edukacije za svoje kolege, napomenula je Vakanjac Ivezić.
Sanja Vakanjac Ivezić, CARNET | foto: srednja.hr
‘Promijenila sam nastavne materijale i uvela više projektnih zadataka u redovitu nastavu’
Na konferenciji je govorila i Saida Deljac, nastavnica informatike u V. gimnaziji Zagreb koja još od prošle godine u svojoj školi provodi kurikulum u fakultativnoj nastavi. Tako je lani u njoj sudjelovalo 28 učenika svih razreda, raspoređenih u dvije grupe.
– Uključili smo se jer želimo našim učenicima pružiti nova znanja o tehnologijama koji će oni koristiti u budućoj edukaciji i kasnije u svojim poslovima. Uz učenja o povijesti i razvoju umjetne inteligencije, razmatrali smo etička načela, diskutirali o etičkim problemima koja stvara umjetna inteligencija, a imali smo i pokoje vanjsko stručno predavanje, podijelila je s publikom Deljac.
Saida Deljac, nastavnica u V. gimnaziji Zagreb | foto: srednja.hr
Primjerice, učenici su se sučelili o korištenju umjetne inteligencije u medicini, posebice kirurgiji. Pitanja koja su postavljali bila su može li pacijent odbiti operaciju u kojoj sudjeluje umjetna inteligencija, trebaju li postojati ograničenja za vrstu operacije u kojoj umjetna inteligencija sudjeluje ili trebaju li se znanja o umjetnoj inteligenciji ugraditi u kurikulume medicinskih škola i medicinskih fakulteta. Učenici uz korištenje umjetne inteligencije izrađivali i interaktivni vodič za biologiju. Deljac je priznala kako su joj pripreme za fakultativnu nastavu oduzimale dosta vremena, više nego za redovitu nastavu, ali je uvidjela potencijal alata i ugradila ih ove godine i u redovitu nastavu.
– Promijenila sam neke metode i koncepte učenja u redovitoj nastavi jer podučavam programiranje. A umjetna inteligencija doista može pomoći pri učenju programiranja, a uz nju je lako testirati rezultate. Uz to sam promijenila nastavne materijale, uvela više projektnih zadataka i moram reći da smo ove godine nastavili provoditi fakultativnu nastavu, a mislim da ćemo nastaviti i sljedeće godine, zaključila je Deljac.
Organizacija nastave fakultativne nastave umjetne inteligencije u V. gimnaziji Zagreb | foto: srednja.hr
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
