Pitali smo norveškog profesora dolaze li kod njih roditelji sa studentima na faks. Ovo je odgovor
Kada smo norveškom profesoru Reidaru Lyngu prepričali situaciju da je zagrebački fakultet morao zamoliti roditelje da ih ne zovu umjesto studenata, odgovorio nam je da se to vjerojatno događa i u Norveškoj, ali da to nije ni generalni ni velik problem. Smatra da bi rješenje bio dijalog s roditeljima koji ovakvim postupcima i sramote svoju djecu. Priznaje, srećom to još nije postao izazov u Norveškoj. Dio je to uvida s panela na srednja.hr konferenciji na kojoj su sudjelovali i Zlatko Stapić, prodekan za nastavu i studente s FOI-ja te Danijel Topić, prodekan za znanost i poslijediplomske studije s FERIT-a.
Reidar Lyng, norveški profesor | foto: srednja.hr
Na srednja.hr obrazovnoj konferenciji ‘Obrazovanje bez granica’ jedan od panela bio je ‘Kako STEM izgleda kod nas, a kako vani?’. Reidar Lyng, profesor i stručnjak za razvoj obrazovanja s Norwegian University of Science and Technology (NTNU), jednog od najuglednijih tehničkih sveučilišta u Europi, podijelio je s prisutnima anegdotu svog oca koji je studirao u 1940.-ima.
– Tada su se profesori okupili na temu zašto su ove generacije lošije nego prošle. Zapravo postoje dokazi još od antike i Sokrata da su se povlačile takve teze i razgovori. Mi, odrasli, ne razgovaramo toliko s onima koji imaju 20 godina. Oni nisu naši prijatelji, to su nečija djeca, unučad, nećaci. Nismo dio njihove kulture, nemamo kulturne reference za razmjenu i to znači da su nam strani u mnogim stvarima. Ono što već dugo mislim je da bi profesori trebali boraviti u laboratorijima i razgovarati sa studentima, a ne prema studentima. Ne bi ni trebali biti predavači, to neka propuste doktorskim studentima, naveo je Lyng.
‘Najbolje rješenje bio bi dijalog s roditeljima koji su očito u brizi’
Lynga smo zato pitali događa li se u Norveškoj nešto slično onom u Hrvatskoj, gdje je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu morao zamoliti roditelje da ih ne zovu umjesto studenata jer su oni odrasle osobe. Još ranije Stomatološki fakultet u Zagrebu molio je brucoše da ne dolaze s roditeljima na upise.
– Vjerojatno se to događa i u Norveškoj i Hrvatska nije jedina, no kod nas nismo primijetili takvu pojavu kao generalni ili veliki problem. Najbolje rješenje bio bi dijalog s roditeljima koji su očito u brizi. Oni rade nešto u ime svojih studenata, a tako ih vjerojatno i osramote. To je izazov i problem, srećom kod nas još ne, odgovorio je Lyng.
‘Na prvim godinama, gdje su matematika i fizika, trebamo imati pisane ispite jer tako studenti uče rješavati probleme’
Na panelu je Zlatko Stapić, prodekan za nastavu i studente s Fakulteta organizacije i informatike (FOI) iz Varaždina kazao kako se STEM ranije fokusirao samo na tehnologiju, dok ga se danas interpretira šire, uključujući kreativnost, timske zadatke, ali i takozvane soft skills, za koje je profesor Lyng kazao da bi ih bilo bolje nazivati professional skills jer soft implicira da je to pojam od manje važnosti ili da ih je lako steći, što nije slučaj.
– Treba spojiti tehnologiju s tim drugim vještinama te novim generacijama studenata ponuditi oboje, i tehnološke koncepte, ali i one kreativne i organizacijske, pojasnio je Stapić.
Povela se rasprava i o tome treba li STEM studente vrednovati pisanim ispitima. Lyng smatra da pisani ispiti nisu dovoljni te oni u Norveškoj studentima na diplomskom studiju nude kolegij Experts in Teamwork već 25 godina, gdje studenti u interdisciplinarnim timovima rade na stvarnim projektima. Na FOI-ju vrednuju praktičnu primjenu softvera pa studenti moraju pripremiti, prezentirati i obraniti neki projekt koji ponekad prezentiraju i predstavnicima iz industrije. Danijel Topić, prodekan za znanost i poslijediplomske studije s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) iz Osijeka pojasnio je kako je važna kombinacija.
– Na prvim godinama, gdje su matematika i fizika, trebamo imati pisane ispite jer tako studenti uče rješavati probleme. Ne možete rješavanje problema evaluirati drukčije. No, kasnije sa studentima provodim i usmene ispite. Oni u pola sati moraju na papir raspisati neki koncept i onda razgovaramo o njemu. Kod studenata tada vidim jesu li razumjeli gradivo. Dobra je stvar da čak i kada student padne na takvom ispitu, profesor im odmah, usmeno, može pomoći i objasniti gradivo, ističe Topić.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
