Što o studiranju možemo naučiti od SAD-a? ‘Studentima fali poduzetnosti, samopouzdanja…’
Zamislite da profesor primijeti da je vaš entuzijazam na kolegiju pao pa vas pozove ‘sa strane’ da vas pita je li sve u redu. Ili da organizira roštilj na koji su pozvani svi studenti. Takav odnos s profesorima imaju studenti zagrebačkog RIT-a. Prijateljski, ali i dalje visoko koncentriran na učenje, a još više na praksu. O tome što o obrazovanju možemo naučiti od SAD-a razgovarali smo s profesoricom s RIT-a Kristinom Šorić te studentima Naomi Strejček i Rokom Dražinom na našoj konferenciji Obrazovanje bez granica.
Naomi Strejček, Kristina Šorić, Roko Dražin, Marko Matijević | foto: srednja.hr
Što o studiranju možemo naučiti od SAD-a saznali smo na našoj konferenciji Obrazovanje bez granica, i to od voditeljice Business Departmenta zagrebačkog RIT-a Kristine Šorić te dvoje studenata istog fakulteta, Naomi Strejček i Roka Dražina. Profesorica Šorić odmah je naglasila da obožava Europsku uniju te da joj je cilj ponuditi isključivo konstruktivne kritike, jer joj je žao što zemlje ne iskorištavaju svoj puni potencijal. Stoga nas obrazovanje u SAD-u može puno toga naučiti.
Obrazovanje u SAD-u naglašava praksu
Europsko obrazovanje profesorica Šorić opisuje kao rascjepkano, tradicionalno i orijentirano prema institucijama, dok je američko veoma fleksibilno i u potpunosti orijentirano prema studentima. Također, američko obrazovanje već desetljećima veći fokus stavlja na primjenu znanja odnosno praksu, nego na samu teoriju, što kod studenata koji su se do fakulteta obrazovali u hrvatskim školama ponekad izaziva čuđenje.
– Držim matematičke kolegije i u evaluacijama znam dobiti primjedbu da profesorica previše priča o primjenama, a ovo je ‘srednjoškolska matematika’. Smatraju da im trebam dati zadatak koji će riješiti i to je to, ali to ne ide tako. Treba balansirati i pripremiti studente, pogotovo hrvatske, da uče kroz primjene i primjere. Što se tiče Operations Managementa, tu je super što studenti već odrade svoju praksu i onda ih potičem da pričaju o svojim iskustvima. Negdje imam uspjeha, negdje nemam, objašnjava Šorić.
Dodaje da u velikoj mjeri koriste činjenicu da su dio veće zajednice, pa za studente organiziraju online predavanja profesora s drugih RIT sveučilišta – onog u Rochesteru, Dubaiju, Kini, Kosovu i drugim lokacijama. S obzirom na to da se studij održava isključivo na engleskom jeziku, to im ne predstavlja problem. Također, studentica Naomi objašnjava da joj studiranje na stranom jeziku puno pomaže u različitim situacijama.
– To je jako veliki plus. Imala sam priliku preko ljeta raditi u jednoj korporaciji koja je sve edukacije imala na engleskom. Sva terminologija bila mi je poznata jer sam ju naučila tijekom dvije godine fakulteta, prisjeća se Naomi.
‘Profesor me pozvao da popričamo’
Naomi studentima savjetuje da profesorima uvijek pokažu interes za predmet i učenje jer će to rezultirati potpuno drukčijim odnosom od onog sa studentima koji samo pasivno sjede i dignu se od stolca čim predavanje završi.
– Jadan profesor držao nam je jedan kolegij u prvom i drugi kolegij u drugom semestru. U prvom sam imala odlične ocjene, gradivo mi je bilo jako zanimljivo i bila sam aktivna. U drugom mi predmet uopće nije bio interesantan, počela sam izbjegavati predavanja i profesor me pozvao da popričamo. Pitao me što se događa, rekao da sam super studentica. Rekla sam mu da mi predmet nije zanimljiv i on se kasnije potrudio da i ja na neki način pridonesem tom satu s nečim što mi je zanimljivo, ali da ima veze s predavanjem. To je nešto neviđeno, objašnjava Naomi.
Student Roko dodaje da mu je upravo odnos s profesorima bio jedno od najvećih iznenađenja na fakultetu. Svi su ga pripremali na ‘uštogljen’ odnos pun strahopoštovanja, što se ispostavilo netočnim.
– Jučer nam je profesor pričao viceve na pauzi, uvijek su tu za nas, možemo ih u bilo kojem trenutku zaustaviti na hodniku i pitati za savjet. Na kraju krajeva, već dvaput sam bio kod profesora na roštilju. Meni je to jako simpatično i bilo mi je nezamislivo. Taj profesor svaki semestar pozove sve svoje studente doma i napravi roštilj, kaže Roko.
Roko je ujedno i član Studentskog vijeća, dok je Naomi potpredsjednica. Roko objašnjava da zagrebački RIT svojim studentima nudi niz aktivnosti i mogućnosti – imaju 23 aktivna kluba, od edukativnih, preko sportskih, do zabavnih.
– Trudimo se organizirati što više evenata i kao organizacija kolegama uljepšati studentski život, tvrdi Roko.
Postoji razlika među studentima
Kad je riječ o samoj nastavi, profesori ih, kaže Roko, potiču na aktivnost i rad, potiču zanimljive diskusije, ali i zabavne grupne radove. Neki kolegiji funkcioniraju po principu ‘flipped classroom’, odnosno od studenata se očekuje da unaprijed pripremljeni dođu na nastavu.
– Dobili bismo videomaterijale koje bismo morali pogledati prije tog sata. Ideja je bila da učimo doma, a zadaće rješavamo na satu i pitamo ako nam je ‘zaštekalo’, objašnjava Roko.
Dodaje da nije sve u američkoj diplomi koju dobiju završetkom studija.
– Najvažnije je ono što stoji iza nje. Svaka iskorištena prilika na fakultetu, svaka konferencija, gostujuće predavanje, stručna praksa, ljudi koje sam upoznao, želja da naučim što poslodavac želi, da upoznam više ljudi, proaktivnost, američki način razmišljanja… To je najvažnije, tvrdi Roko.
O razlici između studenata iz SAD-a, koji od najranijih dana imaju američki način razmišljanja, te naših studenata govorila je i profesorica Šorić.
– Mala razlika postoji. Vjerujem da je razlog to što su oni u tom sustavu još od vrtića. Tijekom ljeta organiziramo tromjesečni program za studente iz Rochestera, imamo predavanja, dajemo zadatke. Jako su proaktivni, poduzetni, ništa im nije teško ni komplicirano, dok kod hrvatskih studenata postoji mindset ‘daj ti meni zadatak da ja to završim, nemoj me ništa previše pitati, neću diskutirati’. Nažalost, mislim da je to posljedica sustava iz kojeg su došli. Kod nas je motivator jedan bonus bod za aktivnost, dok je kod njih aktivnost normalna, objašnjava Šorić.
Ipak, profesorica zaključuje da je sustav dobar, ali da bi s hrvatskim studentima trebalo malo više raditi na poduzetnosti, samopouzdanju i samoinicijativi.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
