Tko će znati više – učenik koji sjedi u učionici ili onaj koji to vrijeme provodi na praksi?
Je li znanje još uvijek vezano isključivo uz učionice? Može li se jednako kvalitetno, ili čak i bolje, dobiti i izvan učionice, odnosno iz praktičnog rada, a ne isključivo iz knjiga? Na ova pitanja pokušali smo odgovoriti na panelu naše konferencije ‘Obrazovanje bez granica’. O tome može li znanje prijeći granicu škole, učionice i udžbenika raspravljali su panelisti: Sunčana Glavak – zastupnica u Europskom parlamentu, Petra Grgasović – vanjska suradnica na projektima, REGEA i Miroslav Huđek – pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.
Panel ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica?’ | Foto: srednja.hr
Zamislimo hipotetsku situaciju – imamo dvije osobe koje žele postati liječnici. Jedna osoba se isključivo fokusira na školovanje, učenje teorije iz knjiga i radi na svom akademskom uspjehu da jednog dana postane liječnik. Druga osoba se za to vrijeme ne školuje, već provodi vrijeme u bolnici promatrajući rad liječnika, u razgovoru s pacijentima i prisustvovanju stvarnim slučajevima. Koja bi osoba na kraju imala bolje znanje?
Glavak: ‘Ne smijemo isključiti trud profesora i stjecanje znanja iz knjiga. Ključno je povezivanje znanja’
To smo pitanje postavili gostima na našoj konferenciji ‘Obrazovanje bez granica‘ i to na panelu pod nazivom ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica?‘. O tome su na panelu raspravljali Sunčana Glavak – zastupnica u Europskom parlamentu, Petra Grgasović – vanjska suradnica na projektima, REGEA i Miroslav Huđek – pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.
– Bilo bi idealno kada bismo imali kombinaciju. Ne bih sada isključivala jedno ili drugo, zato što ne smijemo isključiti trud profesora i stjecanje znanja iz knjiga. Ključno je povezivanje znanja iz tog aspekta i onog praktičnog. Mislim da moramo raditi na tome da znanja i vještine zapravo budu podjednake jer su i podjednako važne. Bez formalnog obrazovanja ne možete primijeniti ni vještinu, rekla je Glavak kao odgovor na postavljenu hipotezu.
Varaždinska županija sudjeluje u mobilnostima diljem Europe tri puta više od državnog prosjeka
Cilj hipotetskog pitanja je i bio dobiti takav odgovor, odnosno da se stjecanje znanja ne treba ograničiti isključivo u učionice, već se treba proširiti i prikupljanjem znanja i izvan nje – ‘na terenu’. Da se znanje može jednako kvalitetno naučiti i izvan učionice pokazuje primjer Erasmus+ programa. Učenici s kojima razgovaramo često o tome s oduševljenjem pričaju i kažu da su na taj način naučili puno više nego u školi. U Varaždinskoj županiji oko 1.600 učenika i djelatnika škola sudjeluje u mobilnostima diljem Europe, što je tri puta više od državnog prosjeka.
– Godine 2013. je Hrvatska ušla u Europsku uniju i mi moramo naše mlade prijatelje učiti kako da postanu građani Europe. A tu je program Erasmus nevjerojatno dobar. Na što mi dajemo naglasak u organizaciji obrazovanja u Varaždinskoj županiji? Da sve naše škole imaju akreditaciju. To znači da sudjelujete u jednoj mreži europskih regija, europskih država. Sve ono što je važno, uzimate iz te mreže ono što vam treba, a dajete na neki način ono što imate, objasnio je Huđek.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Studenti pohađaju i međunarodne škole: ‘Cilj je poboljšanje interdisciplinarnosti koja znatno nedostaje na našim fakultetima’
Glavak je istaknula da na Erasmus programe stigne i do četiri puta više prijava nego što program to može financijski i kapacitetno podnijeti. Osim Erasmusa studenti znanje izvan predavaonica stječu i preko međunarodnih škola koje provodi i REGEA. Petra Grgasović je objasnila kako ta međunarodna škola funkcionira i kako se učenici i studenti mogu uključiti u to.
– Ljetne škole koje REGEA radi financirane su od Europskog instituta za inovacije i tehnologiju. Mi prijavimo projekt u suradnji s nekom obrazovnom institucijom, na primjer prošle godine smo to napravili s FER-om. Onda u veljači objavljujemo natječaj za prijave studenata i fokusirali smo se na studente koji su završili barem dvije godine prijediplomskog studija i one starije. Te ljetne škole su, naravno, međunarodne i uvijek bude oko 7, 8 ili 9 zemalja unutar škole. Cilj tih škola je poboljšanje interdisciplinarnosti koja znatno nedostaje na našim fakultetima jer su svi zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama na istu stvar koje različite struke imaju, navodi Grgasović.
‘Strane studente uvijek privuče činjenica da su ljetne škole na Jadranu, ali te škole nisu nimalo jednostavne’
Istaknula je da studenti na tim ljetnim školama ne razmjenjuju samo teorijsko znanje, već i meke vještine – komunikacijske, vještine organizacije rada, vještine vođenja tima i slično. Sve to je, kaže, potrebno za uspješan razvoj karijere pojedinca, posebice danas kada je znanje sve više dostupno, a soft skills su sve lošije.
– Strane studente uvijek privuče činjenica da su ljetne škole na Jadranu, ali te škole nisu nimalo jednostavne. Vrijeme za plažu je ograničeno jer je to cijeli dan rješavanja problema iz stvarnog života iz stvarnog svijeta. Naši mentori nisu samo iz sektora obrazovanja, oni su uglavnom iz gospodarskog sektora i dolaze sa stvarnim izazovima i onda od studenata očekuju i realna rješenja, objasnila je Grgasović.
Dodala je i kako je Europski institut za inovacije i tehnologiju od nedavno u takve škole odlučio uključiti i srednje škole. REGEA s time nije još krenula, ali Grgasović je pozvala škole da se samoinicijativno jave za provedbu takvih ljetnih škola koje će proširiti znanje njihovih, ali i stranih učenika.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
