Trebamo li odustati od pisanih ispita? Norveški profesor: ‘Moramo se vratiti unatrag’
Umjetna inteligencija s lakoćom generira skoro sve točne odgovore, pa se možda trebamo vratiti u vremena kada se znanje vrednovalo usmenim ispitima, misli norveški profesor. Poentira kako su pisani ispiti korisni, no usmeni imaju neke druge prednosti. Da bi ih se ostvarilo, posebno je važna suradnja sa studentima, ističe.
Reidar Lyng, norveški profesor | foto: srednja.hr
U jednom od svojih radova norveški profesor Reidar Lyng s Norwegian University of Science and Technology (NTNU) napisao je kako se neke ishode učenja kod budućih inženjera ne može vrednovati pisanim ispitima. Na našoj konferenciji ‘Obrazovanje bez granica’ Lyng je pojasnio kako su pisani ispiti korisni za provjeriti osnovno znanje, ali nisu dovoljni.
‘Možda se moramo vratiti unatrag, sve do usmenih ispita’
– Zato trebamo dodati i druge stvari. Pisane ispite obično koristimo kao zamjenu za razumijevanje, odnosno nadamo se da ako studenti dođu do točnog odgovora, da su uistinu usvojili gradivo. No, pojava umjetne inteligencije i lakoća s kojom možemo generirati skoro sve točne odgovore, dovodi do toga da se možda moramo vratiti unatrag, sve do usmenih ispita, istaknuo je Lyng.
Nastavio je kako su pisani ispiti korisni jer govore studentima što nužno moraju znati, no sposobnost prolaska kroz neki proces i opisivanje ipak se bolje vrednuju usmenih ispitima. Zato je važna suradnja sa studentima, istaknuo je.
‘Nitko nije savršen i svi možemo učiti jedni od drugih’
– Zato treba implementirati stvarne svjetske izazove u obrazovne programe. Postoji mnogo tehnoloških edukacija diljem svijeta koje to upravo sada rade. Mi isto učimo. Nitko nije savršen i svi možemo učiti jedni od drugih. To je još jedna stvar koja nam je zaista potrebna, međukulturalna, multidisciplinarna i međunacionalna suradnja u ovom pitanju, izdvojio je Lyng.
Podsjetimo, Lynga smo na obrazovnoj konferenciji upoznali i sa situacijom u Hrvatskoj gdje neki fakulteti mole roditelje da ne dolaze sa studentima na fakultet ili da ih ne zovu umjesto samih studenata. Takva pojava još nije generalni problem u Norveškoj, a što je točno odgovorio Lyng, pročitajte ovdje.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
