U koga uperiti prstom kad su u pitanju lektire? ‘Nije problem u učenicima koji ne čitaju, u nama je’
Učenici na lektire gledaju kao na dosadno štivo koje moraju čitati, maturanti se iz godine u godinu bore s esejom iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi, a razočarenje profesora i roditelja sve više raste. Tko je kriv za to što se lektire ne usvajaju zapitala se Ljubica Letinić, suosnivačica prve platforme za audioknjige u Hrvatskoj book&zvook. Ona smatra da su krivci odrasli ljudi, roditelji i profesori, koji ne shvaćaju da je čitanje misaoni rad, i da audioknjige itekako mogu pronaći svoje mjesto među lektirama.
Je li slušanje lektire rješenje? | foto: srednja.hr, Canva
Mogu li audioknjige spasiti lektiru otkrila nam je Ljubica Letinić, suosnivačica prve platforme za audioknjige u Hrvatskoj book&zvook u svom predavanju na našoj konferenciji Obrazovanje bez granica. Kako kaže, učenici provode sate i sate sa slušalicama u ušima, ali kada slušaju lektiru, gledamo na to kao na varanje. To, smatra, nije dobro.
– Zamislite, učenici su cijeli dan sa slušalicama na ušima, ali kad slušaju lektiru, onda je to varanje. Mislim da nije problem u njima, već je problem u nama. U tome što nismo spremni prepoznati da je slušanje misaoni rad, i to duboko misaoni rad. Mi danas živimo u svijetu u kojem djeca i mladi sve manje čitaju. Ne čitaju onako kako smo mi čitali. Nas to frustrira iako je to zapravo odgovornost naše generacije. Mi smo ustvari njima stvorili i dali u ruke tehnologiju odmalena, čime smo im zapravo dokinuli, složit ćete se sa mnom, nadam se, sposobnost fokusa, tog temelja i glavne pretpostavke da uopće postanu čitači, objašnjava Letinić.
Međutim, kaže, naša današnja djeca slušaju više nego ikad.
– Nikada bilješka zvuka, zvučna snimka nije bila toliko lako dostupna kao danas. Njihov je svijet u ritmu zvuka koji slušaju. YouTube kanala, podcasta, serija i to je neki prostor u koji se može ušuljati audioknjiga. Ne kao prijetnja knjizi, već je to njen povratak, rekla bih, u prostor glasa, u nama vrlo blisko polje oralne kulture u kojoj smo mi kao vrsta obitavali puno prije otkrića pisma i tiskarskog stroja. Škola i naš obrazovni sustav prilično teško prihvaća taj povratak. Slušanje se u našem obrazovnom sustavu ne računa kao čitanje, a meni se čini da smo time svoje izglede i šanse za budućnost na neki način oslabili, da smo izgubili jedan značajan alat za pismenost i sebi zapravo uopće oduzeli optiku, jednu široku optiku za poimanje ove transformacije, zaključuje Letinić.
Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
