Obrazovanje bez granica Škola kao čarobni štapić? 'U Hrvatskoj svi žele da obrazovanje riješi sve naše probleme, to je nemoguće'

Škola kao čarobni štapić? 'U Hrvatskoj svi žele da obrazovanje riješi sve naše probleme, to je nemoguće'

Martina Gelenčir
Martina Gelenčir

12. studeni 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Najmlađim školarcima drugi je učitelj priroda, a učitelji se usavršavaju u međupredmetnim temama i prate društvene promjene – tako to izgleda u Norveškoj. I dok se u Hrvatskoj uglavnom očekuje da obrazovanje rješava sve probleme, na sjeveru Europe suradnja zajednice i škola izgleda bitno drugačije nego kod nas.

Marko Kovačić

Marko Kovačić | foto: srednja.hr

Stanje našeg obrazovnog sustava možda nije kritično, međutim imamo puno prostora za napredak. Jedna od zemalja od kojih možemo učiti je i Norveška, zaključili smo na nedavno održanoj konferenciji Obrazovanje bez granica. Jedan od sudionika panela ‘Što obrazovanje može naučiti od Norveške’, bio je i predstojnik Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, koji je boravio na sjeveru Norveške.

Naglasak na vještinama i odnosima između ljudi

– Prva stvar, ono što mi se, recimo, u formalnom obrazovnom sustavu sviđa, u odnosu na naše osnovne škole, prvenstveno je to da im je puno važniji naglasak na vještinama i odnosima između ljudi. Jako mi je zanimljiva činjenica da oni imaju nešto različitiji sustav od nas, nemaju samo osnovne škole i srednje škole, nego imaju kao nižu osnovnu, višu, srednju. I ono što se događa je to da je svim klincima koji tek ulaze u formalni obrazovni sustav važan odnos s prirodom. Jer oni misle da je priroda zapravo jednako važan učitelj kao što su učitelji, navodi Kovačić.

Druga razlika u odnosu na Hrvatsku je ulaganje u profesionalno usavršavanje učitelja, stiče. Iako postoji i u Hrvatskoj, Kovačić kaže da je ključna razlika da u Norveškoj ono nije toliko usmjereno predmetno, nego se usavršavanja više odnose na međupredmetne teme koje se prožimaju kroz sve.

–  I učitelji jednostavno moraju cijelo vrijeme zapravo pratiti što se događa u suvremenom društvu i onda to znati kako to primijeniti, ističe naš sugovornik.

‘U Hrvatskoj svi žele da obrazovanje riješi sve naše probleme, to je nemoguće’

Treća stvar koja ga se posebno dojmila u odnosu na Hrvatsku je da je u Norveškoj + suradnja sa zajednicom, prvenstveno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, puno veća.

– U Hrvatskoj je lokalna obrazovna politika je jednim dijelom u domeni jedinica, odnosno osnivača što su gradovi i županije, ali uglavnom je to zapravo kroz financiranje. Za razliku od Norveške, gdje zapravo jedinice lokalne samouprave financiraju neformalno obrazovanje, koje je svojevrsni suplement formalnog obrazovanja, i pomažu učiteljima. U Hrvatskoj nekako imam osjećaj da svi žele da obrazovanje riješi sve naše probleme koje imamo, što je nemoguće. Apsolutno je nemoguće da se to dogodi! I onda je potrebno imati tu neku suradnju sa zajednicom, rekao je Kovačić.

Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Podravka.