Provjerite svoje znanje: Ako vam je ovih pet činjenica poznato, građanski ste pismeni

Iako nam se to možda ne čini tako, Hrvatska se zapravo tek nedavno pridružila skupini razvijenih zemalja. Unatoč tome, već smo dosta toga učinili kako bismo drugim zemljama pomogli postići isti uspjeh. Donosimo pet činjenica koje možda niste znali o načinima na koje Hrvatska pomaže drugim zemljama u svijetu.

Za Republiku Hrvatsku međunarodna razvojna suradnja je relativno novo područje. Njezinim osamostaljenjem, demokratizacijom i prelaskom na tržišno gospodarstvo, početkom 21. stoljeća ona prelazi iz skupine zemalja u razvoju među razvijene zemlje.

Tijekom procesa pregovora za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, međunarodna razvojna suradnja došla je na dnevni red kao nova tema koju treba zakonski urediti i propisati ciljeve i prioritete kojima će se država baviti. Prvi Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu usvojen je 2008. godine, a početkom narednog desetljeća Hrvatska je po prvi puta počela donirati službenu razvojnu pomoć.

Od onda smo puno toga postigli u međunarodnoj zajednici, a ovih pet činjenica o tome biste svakako trebali znati.

1. Još uvijek nismo dio važne međunarodne organizacije za pomoć

Od 2019. godine Hrvatska podnosi izvješća Odboru za razvojnu pomoć unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (skraćeno: OESS) kao centralnog međunarodnog tijela koje prati tokove službene razvojne pomoći. Iako nije još punopravna članica Odbora, uključila se u kandidatsko članstvo i pristala slijediti jednaku metodologiju i pravila izvještavanja kao punopravne članice.

O tome kada i zašto se uopće javila ideja da si države trebaju međusobno pomagati, pisali smo u ovom tekstu.

2. Najviše pomažemo državama koje su nam slične

Budući da je Hrvatska relativno nova donatorica službene razvojne pomoći, a pritom nema razgranate međunarodne političke i gospodarske poveznice kao druge, veće i etabliranije razvijene države, strateški se fokusirala na pružanje pomoći zemljama zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Europe. S obzirom na svoje recentno iskustvo tranzicije iz autoritarnog u demokratski politički sustav te s planskog na tržišno gospodarstvo, Hrvatska u području međunarodne suradnje pomaže državama koje su u sličnoj situaciji.

3. Nekim državama pomažemo razviti demokraciju

Države bivše Jugoslavije, države istočne Europe na granici nekadašnjeg istočnog bloka, ali i druge tranzicijske države, pogađaju uglavnom slični problemi kao i Hrvatsku prije tri desetljeća. Hrvatska s njima dijeli svoja iskustva izgradnje demokracije, vladavine prava te razvijanja višestranačkog sustava i pluralnog društva. Tako najveći udio donacija Hrvatske prema inozemstvu ide Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

4. Imamo jedinstveno iskustvo koje dijelimo s drugima

Također, Hrvatska je jedinstvena među zajednicom donatorskih zemalja i zbog činjenice da je prošla kroz ratnu, odnosno post-ratnu tranziciju, zbog čega također ima mogućnost prenošenja svojih iskustava brojnim konfliktnim područjima u svijetu. U kontekstu zapadnog Balkana, Hrvatska je ponajviše fokusirana na promoviranje integracije u Europsku uniju. O tome što sve Europska unija čini da svijet učini boljim mjestom, nedavno smo pisali u tekstu kojeg možete pronaći ovdje.

5. Pomažemo i s aktualnim krizama

U posljednje tri godine Hrvatska se, kao i mnoge druge države, najviše angažirala pomoći zemljama s preopterećenim zdravstvenim sustavima u kontekstu pandemija COVID-19, uključujući i kroz donaciju cjepiva. Od početka 2022. Hrvatska je, kao i mnoge druge članice EU, prebacila fokus na pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini.

Države koje prolaze kroz velike krize imaju pomoć i jedne važne međunarodne organizacije, a više o njoj smo pisali u ovom tekstu.

Ovaj tekst objavljen je u suradnji s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), a nastao je u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta civilnog društva jugoistočne Europe u području međunarodne razvojne suradnje” financiranom od strane Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost autora.