Konferencija Pravnog fakulteta i DKOM-a: Hrvatska može postati središnjica međunarodne javne nabave
Ključna pitanja nužna za oblikovanje europske javne nabave u sljedećem desetljeću otvorila su se i raspravljala na konferenciji Public Procurement – A New Way Forward u organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). U prostoru Pravnog fakulteta domaći, europski i svjetski stručnjaci su pružili konstruktivne i konkretne uvide koje bi trebala sadržavati direktiva o javnoj nabavi Europske unije čiji se novi prijedlog očekuje u narednih godinu ili dvije.
Domaćin konferencije, predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta izv. prof. dr. sc. Marko Turudić, u uvodnom je obraćanju istaknuo pozitivne vidike javne nabave u Hrvatskoj, ali se osvrnuo i na postojeće izazove s kojima se stručnjaci susreću.
– Na nacionalnoj razini postoji mnogo toga na što možemo biti ponosni – zajednica vrhunskih stručnjaka iz svih područja nabave, kvalitetni programi cjeloživotnog učenja, sveobuhvatno obrazovanje o javnoj nabavi, učinkovito i cijenjeno tijelo za pravnu zaštitu te dugogodišnja tradicija razmjene ideja i dobrih praksi. Ipak, svi koji radimo na ovom području znamo da izazovi ostaju. Među njima su uporna percepcija pravne zaštite kao smetnje, a ne kao zaštite, nedostatak jasne normativne definicije ugovora o javnoj nabavi kao upravnih ugovora te gotovo potpuna ’privatizacija’ izvršenja ugovora, što se najbolje očituje kroz učestalost privatne arbitraže u rješavanju sporova. Zbog toga je donošenje novog europskog okvira za javnu nabavu izuzetno bitno, izjavio je Turudić.
Izazovna vremena nisu zaobišla ni javnu nabavu
– Svjesni smo da živimo u izazovnim vremenima i ona nisu zaobišla ni javnu nabavu. Europska komisija revidira direktive o javnoj nabavi, i po prvi puta nakon dugo vremena imamo priliku oblikovati buduća pravila trošenja javnog novca, poručila je predsjednica DKOM-a, Maja Kuhar.
U sklopu četiriju panela, na neodgovorena pitanja o pravnoj zaštiti u javnoj nabavi, pravnoj zaštiti javne nabave Europske unije, održivoj javnoj nabavi, ali i spomenutoj direktivi, svoja su viđenja po prvi puta u Hrvatskoj dali najveći akademski autoriteti Europe i SAD-a – profesori, praktičari i kreatori politika čija stručnost, iskustvo i intelektualna znatiželja konferenciju učinila iznimnom.
Profesor François Lichère Sveučilišta Jean Moulin Lyon 3, stručnjak iz područja održive javne nabave, prava Europske unije i komparativnog upravnog prava, s posebnim naglaskom na sudsku zaštitu, naglasio je na što bi se nova direktiva trebala fokusirati.
– Za donošenje nove direktive bitno je okupiti stručnjake javne nabave iz Europe i SAD-a jer svi imaju drukčija iskustva, no u europskom kontekstu je najvažnije uočiti u kojoj mjeri se zajednička pravila EU-a primjenjuju u državnim sustavima, iako su oni kulturološki različiti. U začetku je glavni zadatak ove reforme bio povećanje kompetitivnosti država, no on se promijenio zbog međunarodnog konteksta poput rata u Ukrajini i promjene predsjedništva u SAD-u. Zbog toga se fokus premjestio na otpornost i pojednostavljivanje pravila jer je nužno da su ona učinkovita, poručio je Lichère.
‘Ovo je odlična prilika da Hrvatska postane središnjica međunarodne javne nabave’
Američku perspektivu i izazove u međunarodnoj javnoj nabavi približio je Christopher Yukins, predavač pravne javne nabave na George Washington University Law Schoolu, vodećem studiju te vrste u SAD-u, te istaknuo Hrvatsku kao zemlju s uspješnim sustavom javne nabave.
– Ovo je odlična prilika da Hrvatska postane središnjica međunarodne javne nabave. Ona svakako nije mala zemlja kada govorimo o javnoj nabavi. Kao istaknuta članica Europske unije, uspješni ste u području, vaši su stručnjaci pokrenuli napredovanje javne nabave diljem Europe i šire. Na mnoge načine, Sjedinjene Američke Države uče od Europske unije, posebice o zelenoj javnoj nabavi, gdje, za razliku od Europe, ne stojimo dobro-, izjavio je Yukins.
Osim spomenutih stručnjaka, konferencija je obuhvatila i ostale izvanredne govornike s prestižnih sveučilišta poput Tünde Tátrai (Sveučilište Corvinus u Budimpešti, Roberta Caranta (Sveučilište u Torinu), Piotra Bogdanowicza (Pravni fakultet i Fakultet za upravu Sveučilišta u Varšavi),Michaela Fruhmanna (Savezno ministarstvo pravosuđa Republike Austrije), Petre Ferk (Fakultet za europske i državne studije), Désirée Klingler (Sveučilište St. Gallen), Carinu Risvig Hamer (Sveučilište u Kopenhagenu), Eve Ružić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci), Alberata Sancheza-Graellsa (Bristol University Law School), Sarah Schoenmaekers (Sveučilište u Maastrichtu), Bojane Todorović (Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu) i Pedra Tellesa (Copenhagen Business School).
