Veliki uspjeh dubrovačke znanstvenice: Suautorica je članka objavljenog u jednom od najuglednijih časopisa

Istraživanje skupine znanstvenika, među kojima i izv. prof. dr. sc. Ane Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku o obnovi i očuvanju europske plosnate kamenice objavljeno je u jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa, Nature Sustainability. Ovo priznanje ne samo da potvrđuje visoku znanstvenu razinu rada izv. prof. dr. sc. Bratoš Cetinić, već i doprinosi međunarodnom ugledu Sveučilišta u Dubrovniku.

– Počašćena sam što sam imala priliku raditi s izvanrednim timom znanstvenika. Rad u interdisciplinarnom okruženju bio je inspirativan, a postignuti rezultati pokazuju važnost zajedničkog rada. Objaviti rad u časopisu poput Nature Sustainability velika je čast i dodatna motivacija za buduće istraživačke projekte. Osobito me veseli što je u središtu istraživanja europska plosnata kamenica, školjkaš dobro poznat i priznat na našem području, izjavila je izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić.

Europska plosnata kamenica (Ostrea edulis Linnaeus, 1758), autohtona je i komercijalno važna europska vrsta koja se u hrvatskom dijelu Jadrana, a posebno u Malostonskom zaljevu već stoljećima uzgaja, ali i izlovljava iz prirodnih populacija. Nekada široko rasprostranjen, ovaj školjkaš je gotovo potpuno iščezao iz ostalih europskih područja zbog prelova i bolesti.

U prošlosti su jedinke živih i ljušture uginulih kamenica izgrađivale grebene koje su nastanjivale brojne vrste riba i morskih beskralježnjaka tvoreći specifične biocenoze koje su pridonosile bioraznolikosti područja u kojem se se nalazile. Osim toga ovi, u to vrijeme i komercijalno važni grebeni, imali su važnu ulogu u stabilizaciji pješčanih obala, kruženju hranjivih tvari i filtriranju morske vode pridonoseći ravnoteži u morskom okolišu.

Istraživači pod vodstvom Sveučilišta Exeter i Sveučilišta Edinburgh, među kojima je i izv. prof. dr. sc. Bratoš Cetinić, proučavali su povijesne zapise, pomorske karte i znanstvene izvještaje da bi kartirali povijesnu prirodnu rasprostranjenost grebena kamenica kako bi se ova biocenoza mogla ponovno uspostaviti i obavljati svoje funkcije u ekosustavu. Otkriveno je da su grebeni kamenica nekada pokrivali najmanje 1,7 milijuna hektara na 1196 lokacija od Norveške do Sredozemnog mora. Intenzivni ribolov i degradacija staništa rezultirali su njihovim uništenjem, a preostali grebeni više ne pružaju značajne ekološke funkcije pa su istraživanja usmjerena upravo na njihovu obnovu.

Ovo multidisciplinarno istraživanje ističe važnost povratka populacija europske plosnate kamenice i njihovih grebena kao ključnih biocenoza za očuvanje morskih ekosustava. Članak ‘Records reveal the vast historical extent of European oyster reef ecosystems‘, dostupan je u časopisu Nature Sustainability s faktorom odjeka 26,2. Ovakav uspjeh donosi ugled ne samo autorici rada, već i Sveučilištu u Dubrovniku, potvrđujući njegovu poziciju na znanstvenoj karti svijeta.