Zagrebački fakultet pokreće dosta zanimljiv diplomski studij: Evo o čemu je riječ

Klimatske promjene su definirane kao rastuća prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer nepovoljno utječu na okoliš i gospodarstvo te ugrožavaju održivi razvoj društva. Jedna od glavnih nepoželjnih posljedica klimatskih promjena je povećana učestalost i intenzitet vremenskih nepogoda, kao što su npr. ekstremne oborine, a koje zatim uzrokuju pojavu različitih prirodnih opasnosti (geohazarda), kao što su poplave, bujice, klizišta i erozija. Zbog toga je za prilagodbu na klimatske promjene, više nego ikada do sada, nužna izrada karata hazarda koje ukazuju na kojim područjima se mogu pojaviti geohazardi, a što onda omogućava informacije o tome gdje se očekuje veća izloženost geohazardima za stanovništvo, infrastrukturu i gospodarstvo.

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru projekata LandSlidePlan, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, i projekta PRI-MJER, sufinanciranog iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, znanstvenici se bave izradom karata pojava klizišta i erozije, a koje su nužni alati za prilagodbu na klimatske promjene. Inovativni modeli za utvrđivanje i predviđanje geohazarda klizišta i erozije zasnivaju se na naprednim tehnikama daljinskih istraživanja, koje nam danas omogućavaju bolje upravljanje geohazardima, bilo kroz  prostorno planiranje ili civilnu zaštitu.

Primjena daljinskih istraživanja u geoznanostima je izrazito napredovala u posljednjih dvadesetak godina, zbog toga što su razvijene tehnike dobivanja 3D podataka o površini terena bez vegetacije, odnosno digitalnih modela terena visoke preciznosti i prostorne rezolucije. Time daljinska istraživanja omogućavaju razvoj novih metoda istraživanja u različitim disciplinama znanosti kao što su geologija i geološko inženjerstvo. Osim za znanstvena istraživanja, daljinska istraživanja sve se više primjenjuju i za rješavanje svakodnevnih inženjerskih problema, a osobito na područjima gdje je potrebno utvrditi jesu li i na koji način ugrožena geohazardima koji nastaju pokretima masa tla i stijena na padinama.

Da bi utvrdili klizišta, znanstvenici moraju prepoznati njihove karakteristične tragove (poput ožiljaka) na digitalnom modelu terena, za što su im potrebna znanja o karakterističnim morfologijama klizišta, odnosno o pojedinim dijelovima klizišta. Utvrđivanjem svih klizišta na nekom području nastaju detaljni i potpuni inventari klizišta, koji su zapravo kartografske baze klizišta aktiviranih u recentnoj prošlosti, te su ulazni podatak za modeliranje prognostičkih karata klizanja i erozije primjenom različitih statističkih metoda i metoda strojnog učenja. Tehnika daljinskih istraživanja koja omogućava izradu digitalnih modela terena bez vegetacije naziva se LiDAR (kratica od engl. light detection and ranging).

Osim geohazarda, LiDAR podaci, satelitske snimke i digitalni ortofoto snimci visoke rezolucije također omogućavaju automatizirano kartiranje namjene zemljišta, građevina, prometnica, općenito kritične infrastrukture te vodotoka i vodenih površina što su prostorni podaci nužni za prostorne analize i procjene rizika. Zbog visoke rezolucije, točnosti i preciznosti, podaci dobiveni daljinskim metodama istraživanja omogućavaju modeliranje prirodnih procesa i izradu prognostičkih karata visoke pouzdanosti. Danas se, više nego ikada, znanstvenici i stručnjaci koji se bave geološkim inženjerstvom i geologijom, imaju priliku baviti razvojem i izradom naprednih modela i karata koji su svakodnevno potrebni za donošenje mnogih odluka koje će umanjiti ili čak i spriječiti štete nastale kao posljedica klimatskih promjena.

Na primjer, prostornim planerima su izrazito potrebne karte geohazarda kako bi izbjegli kritične lokacije za gradnju naselja ili za druge namjene, te time preventivno spriječili izloženost ljudi klizištima ili bujicama. Drugi važan primjer je civilna zaštita koja također treba informacije o klizištima, s tim da njih zanimaju samo klizišta koja već ugrožavaju ljude, kako bi mogli intervenirati u trenutku opasnih pomaka klizišta i provesti nužno spašavanje ugroženih ljudi.

Od iduće godine na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započinje novi diplomski studij Primijenjene geologije i geološkog inženjerstva na kojemu će se, u okviru novog modula Inženjerska geologija, budući magistri inženjeri geologije moći specijalizirati za izradu karata geohazarda korištenjem naprednih metoda daljinskih istraživanja. Studenti će na vježbama usavršavati praktična znanja i vještine rada u GIS-u (Geografski informacijski sustav), koji predstavlja glavni alat za suvremenu izradu karata na temelju prostornih analiza i modeliranja, a sve na primjerima izrade karata hazarda i rizika od klizanja i erozije.