Bjeliš nakon medijskih napisa o rastrošnosti Sveučilišta otkrio na što i kako troše prihode
Na jučerašnjoj press konferenciji Sveučilišta u
Zagrebu osim o stipendijama bilo je riječi i o temi
koja je posljednjih tjedana aktualna u medijima –
rastrošnosti Sveučilišta. Rektor Aleksa Bjeliš i
prorektorica za poslovanje Vesna Vašiček odlučili
su u detalje izvijestiti javnost o tome s kolikim
prihodima raspolažu te kako ih troše.
www.srednja.hr
U jednim od hrvatskih dnevnih novina prije nekoliko
su se dana u više navrata detaljno secirali
troškovi Sveučilišta u Zagrebu, a Rektorat je
optužen za rastrošnost u vrijeme recesije. Budući da
je cijela priča uslijedila nakon najave Linića i
Jovanovića o provlačenju sredstava Sveučilišta kroz
državnu riznicu, u Rektoratu su se odlučili na
press konferenciju na kojoj su u tančine prikazali
i objasnili s kojim financijskim sredstvima
raspolažu, koliki je od svega toga vlastiti prihod
sveučilišta te kako ga troše. Dotakli su se i teme
sustava nagrađivanja, odnosno stimulacija na
primanja, za koje se u više navrata govorilo da se
radi o ‘bildanju’ profesorskih plaća.
Sveučilište u Zagrebu ima 600 milijuna kuna vlastitih prihoda
Prema tvrdnjama prorektorice za poslovanje Vesne Vašiček,
o spomenutoj inicijativi ministarstva financija i
obrazovanja rektorat je doznao iz medija, a još
uvijek nije došlo do sastanka na razini ministra i
Rektorskog zbora. U međuvremenu, shvatili su da
žele reći važne stvari o stjecanju vlastitih
prihoda, pa je na jučerašnjoj konferenciji Vašiček
je iznijela financijske podatke i njihovo gledište
na situaciju.
Sveučilište u Zagrebu ima otprilike 600 milijuna
kuna vlastitih prihoda, a oni u ukupnim prihodima
sudjeluju s otprilike 30 posto. Polovica tog iznosa
dolazi od školarina i participacija studenata, dok
se druga polovica iznosa realizira iz znanstvenih
projekata, projekata Europske unije te raznih
drugih ekspertiza, tvrdi Vašiček. Nadalje, dio
školarina koje subvencionira ministarstvo prema
riječima Rektorata transparentno je iskazano kroz
realizaciju trogodišnjem ugovora o subvenciji
participacija školarina, kroz koji je definirano
praćenje sustava na način da se ministarstvo na
godišnjoj razini izvještava o realizaciji ugovora,
ostvarenju ciljeva i aktivnosti. Prvi izvještaj
Sveučilište u Zagrebu podnijelo je u roku, u
siječnju ove godine. Budući da je sam ministar
Jovanović nedavno rekao kako bi se novac trebao
trošiti na razvoj obrazovanja i znanosti, a ne na
‘bildanje’ profesorskih plaća, Vašiček je iznijela
još jednu stavku.
MZOS i ministarstvo financija uvijek su imali mogućnost praćenja prihoda
– Ministarstvo obrazovanja, znanost i sporta, kao i ministarstvo financija sukladno zakonu o proračunu i zakonu o znanstvenoj djelatnosti uvijek je imalo mogućnost nadzora, praćenja i definiranja namjene i strukture vlastitih prihoda. Dio školarina koje subvencionira mnistarstvo transparentno je iskazano kroz realizaciju ugovora, a za drugi dio kojeg troše fakulteti također je definirana namjena koja ide u tri svrhe: plaćanje vanjske suradnje i rada iznad norme, pokriće materijalnih troškova i razvoj djelatnosti, objasnila je Vašiček te dodala da je Sveučilište prije inicijative za izradu nacionalnog pravilnika o korištenju vlastitih sredstava, koji nije doživio drugu javnu raspravu, već pokrenulo izradu vlastitog pravilnika, koji je ostao na ‘draft’ verziji. Ipak smatra kako bi do lipnja trebali završiti svoju verziju i usvojiti ga za sveučilišnu razinu.
Dosta riječi bilo je i o plaćanju zaposlenika, a
što se tiče dodatnih primanja tih ljudi sveučilište
smatra legitimnim za rad i trud na stjecanjima
vlastitih prihoda primjereno honorirati ljude koji
u tome sudjeluju.
‘Stimuliranje pojedinaca potiče ljude da rade što bolje’
– To je sve u skladu s Kolektivnim ugovorom za
znanost i visoko obrazovanje koji predviđa takav
dodatan angažman zaposlenika. Naš sustav
nagrađivanja osoblja ne podrazumijeva nikakvu
razliku plaće koja proizlazi iz razlike opterećenja
ili razlike o anagažmanu zaposlenika po pojedinim
pitanjima. Normirana je samo nastava kao minimum
koji se mora odraditi, a sve druge aktivnosti
profesora nisu ničim normirane. Mi smo na toj temi
imali inicijativu da se sustav plaća u realizaciji
na nacionalnoj razini učini stimulativnim, da
pokaže različito opterećenje pojedinaca u sustavu,
odnosno da se transparentno uredi kao sistem
nagrađivanja koji bi pokazao da ne mora nužno svaki
pojedinac u svakom trenutku imati istu plaću jer ne
doprinose svi jednako sustavu. Zlouporabe bi se kao
takve trebale sankcionirati, zaključila je Vašiček.
Svoje refleksije na trenutnu situaciju dao je i rektor Aleksa Bjeliš. – Stimuliranje je važno jer ono potiče ljude da rade što bolje. Bez vlastitih prihoda sveučilište neće moći opstati. Često se spominje da je pozicija sveučilišta povoljnija te da smo u konkurenciji s drugima u boljem položaju, požalio se Bjeliš te dodao kako ove godine Sveučilište ima manje od četvrtine pokrića materijalnih troškova iz državnog proračuna te da takve stvari pokrivaju iz dodatnih prihoda.
‘Hrvatska je među državama koje izdvajaju najmanje novca za znanost’
Smatra da je sustav koji nagrađuje uspješnost
itekako važan u obrazovanju i istraživanju, a
nerazumijevanje rada na sveučilištu u globalnom
smislu čini mu se iznenađujuća i nepovoljna po
zemlju.
– Zna se do kud će dovesti tendencija da se poskupi
kreativni rad na sveučilištima i institutima –
isuviše skup rad dovest će do bijega projekata i
ljudi koji ih vode van. Sveučilišta koja rade bez
rigidnih ograničenja sigurno će biti konkurentnija
i privlačit će ne samo one koji taj rad žele
platiti, nego i naše vlastite zaposlenike. Bez
dodatnih prihoda na sveučilištima ostat ćemo se
tamo gdje jesmo, u skupini država u kojima se za
znanost izdvaja najmanje novca u Europi. Tu nikako
ne možemo biti konkurentni, rekao je Bjeliš te
dodao kako je najmanje potrebno da se tu temu
iscrpi u medijima, aludirajući na medijske napise
jednih dnevnih novina koje su objavile iscrpan
specijal o rastrošnosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Treba si dati truda kako bi se proniknulo u to
kako radi Sveučilište. To se ne može učiniti u
jednom popodnevu metodama ‘istraživačkog
novinarstva’ u ‘šokantnom specijalu’, komentirao je
na kraju Bjeliš.
