Pretraga

Broj studenata u Hrvatskoj u padu, a daleko najviše ih je na prvoj godini

A- A+

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku za akademsku godinu 2017./2018. u Hrvatskoj je ukupno studiralo 159.638 ljudi. U tom ukupnom broju, prevladavale su studentice s oko 57% (91.014), a zanimljivo da je zabilježeno i 0.1% predbolonjaca. Gledamo li podatke o broju studenata u zadnjih pet godina, valja primijetiti da je samo jednu godinu prije prošle, zabilježeno manje od 160 tisuća studenata. Uspoređujući 2017./2018. s 2016./2017., vidljivo je smanjenje od oko 720 studenata. No, sva drastičnost pada broja studenata, uviđa se usporedbom 2012./2013. i 2017./2018. Tako   je 2012./2013. u Hrvatskoj studiralo 188.285 studenata, dok ih je u prošloj akademskoj godini studiralo spomenutih 159.638.

Zanimljivo da je u prošloj akademskoj godini od tih 159.638, njih 60.342 pohađalo prvu godinu, što ukazuje na to da praktički dva od pet (gotovo 38%) studenata u Hrvatskoj, nije stiglo ni do druge godine studija.  

Rezultat takve statistike leži i u podatku da je jedan od pet studenata prve godine, zapravo ponavljač (18.8%). 

Izdvojeni članak
studenti sjede u dvorani i slušaju predavanje

Doznajte na koliko studenata u Hrvatskoj dolazi jedan fakultetski nastavnik

Od ukupnog broja studenata, u sustavu sveučilišta bilo ih je upisano 82 % studenata.  Na Sveučilištu u Zagrebu upisano je 39,3% studenata, na Sveučilištu u Splitu 11,8%, na Sveučilištu u Osijeku 10,5%, na Sveučilištu u Rijeci 10,0%, na Sveučilištu u Zadru 3,4%, na Sveučilištu u Puli – Pola 2,4%, na Sveučilištu Sjever u Koprivnici 1,8%, na Sveučilištu u Dubrovniku 1,1%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb 1,0%, a na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb 0,7%. Izvan sveučilišta upisano je 18,0% studenata. 

Gledano prema znanstvenim i umjetničkim područjima, najviše studenata pohađalo je fakultete iz domene društvenih znanosti (43,8%). Slijedi područje tehničkih znanosti (26 %), područje biomedicine i zdravstva (10,1%), područje humanističkih znanosti (7,2%), područje biotehničkih znanosti (5,4%), područje
prirodnih znanosti (4,2%), umjetničko područje (1,8%) i interdisciplinarna područja znanosti (1,5%).