Dobro razmislite koji fakultet upisujete: Diplome iz BiH i Srbije neće se priznavati u Hrvatskoj

Studiranje u susjednim zemljama Hrvatima nije nepoznata pojava. Ipak, mnogi će morati razmisliti prije nego li upišu fakultet u BiH ili Srbiji jer im se diplome koje steknu neće moći priznati u Hrvatskoj. Agencija za znanost i visoko obrazovanje potvrdila je za Glas Slavonije da će se to dogoditi onim fakultetima koji ne ispunjavaju potrebne kriterije, što je čest slučaj u ovim državama.

Lisabonska konvencija daje smjernice prema kojima se provodi priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK). Hrvatska, baš kao i cijela Europa, svoj postupak priznavanja IVK-a, temelji na načelima ove Konvencije. Još od 2004. godine postoji Zakon o potvrđivanju Lisabonske konvencije koji je u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje potvrdila je Glasu Slavonije da se mnoge diplome koje studenti steknu u Srbiji i BiH neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. Razlog je jasan – ne ispunjavaju kriterije za kvalitetu.

Kriteriji bez kojih diploma ne može biti priznata u Hrvatskoj

Upravo AZVO provodi postupak stručnog priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.

Bivša studentica tuži sveučilište za pola milijuna kuna jer joj je diploma beskorisna u pronalasku dobrog posla

Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi.

Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi, piše Glas Slavonije.

Kada kriteriji nisu ispunjeni, AZVO ne može u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju.

Studenti Sveučilišta u Mostaru neće imati problema

– U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji , kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje za Glas Slavonije.

Svaki peti student Sveučilišta u Mostaru je iz Hrvatske: Evo zašto tamo na studij hrle Hrvati

Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

– U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete, pišu iz AZVO-a.

Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1600 studijskih programa. Nažalost, s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su se i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava u BiH, piše Glas Slavonije.

Odgovori