Faks čiji je dekan predložio Bandića za doktorat uvodi studij tambure na dosta čudan način: Evo što smo doznali

Na Muzičkoj akademiji od ove jeseni možete upisati umjetnički studij Tambure. Odlučio je tako danas Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvativši veće izmjene i dopune integriranog Studija za instrumentaliste na Akademiji. Jedan tradicionalni instrument dobio je svoje akademsko priznanje, no, više zanimljivosti, nažalost, leži u već pomalo tradicionalnoj proceduri poslovanja na Sveučilištu. Glavna je neobičnost da će nositelj i izvoditelj predmeta glavnog instrumenta Tambure 1-5 biti Veljko Valentin Škorvaga. Radi se o nastavniku na Odsjeku za glazbenu pedagogiju koji je tek u nastavnom zvanju višeg predavača, a kako upozoravaju neki njegovi kolege, bez obzira što je magistrirao tamburu, nema ni istaknutu solističku karijeru kao tamburaš. Zanimljivo, kako navode naši izvori, na sjednicama Vijeća Akademije Škorvaga se spominjao samo kao izvoditelj, dok je za nositelja bio predstavljen docent Siniša Leopold. No, u dokumentima koji su danas bili na Senatu, uz glavni predmet Tambure 1-5 spominje se samo Škorvaga. Razgovarali smo sa Škorvagom i prodekanicom Akademije za studije Marinom Novak koji smatraju da je procedura sasvim u redu. U razgovoru smo otkrili i kako, posve neobično, Novak i Škorvaga nisu upoznati sa svim detaljima uvođenja studija.

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Foto: Ivan Božić, srednja.hr

Senat Sveučilišta u Zagrebu na današnjoj je sjednici prihvatio veće izmjene i dopune integriranog Studija za instrumentaliste Muzičke akademije u Zagrebu. Od sada će, uz već postojeće instrumente, studenti moći upisati studij Eufonija, kao i umjetnički studij Tambure. Ovaj drugi je dosta interesantan, posebno ako obratimo pozornost na proceduru njegova donošenja.

Nositelj glavnog predmeta viši predavač bez solističke karijere?

Kako doznajemo, Muzička akademija još od veljače ove godine sustavno radi sa Sveučilištem na uvođenju spomenutih programa. Malo tko smatra da se, načelno, ovdje radi o nečem negativnom. Uvijek je dobro mijenjati stare i uvoditi nove studijske smjerove. Međutim, procedura, sada već pomalo tradicionalna za Sveučilište, otvorila je neka druga pitanja.

U zadnje 4 godine Muzičkoj akademiji ekstra 5 milijuna kuna samo da plati režije za zgradu

U posjedu smo dokumenata koje su članovi Senata dobili kao pripremni materijal prije današnje sjednice. Posebno je zanimljiv jedan od tih dokumenata, koji možete pročitati na dnu teksta, u kojemu se opisuju promjene studijskog programa kao i novouvedeni kolegiji. Iz njega je razvidno da će glavni instrumentalni predmet – Tambure – koji će se održavati kroz svih pet godina novog umjetničkog studija tambure predavati osoba koja je samo u nastavnom zvanju višeg predavača. Radi se o Veljku Valentinu Škorvagi, diplomiranom klarinetistu i magistru tambure koji je potonji studij završio u Skopju, a na Akademiji u Zagrebu već radi kao predavač na Odsjeku za glazbenu pedagogiju.

Da pojasnimo, studij glazbene pedagogije završavaju primjerice oni studenti koji u školama požele predavati glazbenu kulturu ili glazbenu umjetnost. Studij za instrumentaliste je studij za glazbene umjetnike koji se usavrše u jednom glavnom instrumentu. Tu sada spadaju i tambure. Neki Škorvagini kolege s kojima smo razgovarali ističu da izvoditelj glavnog predmeta na instrumentalnom studiju mora imati istaknutu solističku karijeru koju Škorvaga navodno nema.

Još je jedna zanimljiva činjenica da Škorvaga, po materijalima za Senat, neće biti samo izvoditelj glavnog predmeta Tambure 1-5, već i nositelj. Kada smo ga kontaktirali shvatili smo da ne zna što točno piše u dokumentima.

– Siniša Leopold će biti nositelj predmeta, a ja ću izvoditi nastavu. Ja imam onoliko koliko treba, jer praktično do sada nigdje nije ni postojao studij, jedini sam magistrirao tamburu, instrumentalni studij. Trenutno sam završio ono što je bilo najviše moguće. A sad solistička karijera, treba godina da to napravite iskorak na nekoj međunarodnoj razini, rekao nam je Škorvaga.

Spomenuti elaborat Studija za instrumentaliste možete pregledati ovdje.

Kako doznajemo, na sjednicama Muzičke akademije na kojima se raspravljalo o novom studiju tambure doista je bilo govora o tome da će docent Leopold biti nositelj glavnog predmeta. No, dokumenti sa Senata njegovo ime uopće ne spominju uz glavni instrumentalni predmet Tambure 1-5. Leopold je doduše nositelj na drugom novouvedenom predmetu – Tamburaški ansambl 1-5. Osim predmeta glavnog predmeta Tambure, prema danas izglasanom elaboratu, Škorvaga će biti nositelj na još dva kolegija: Pedagoška nastava tambure 1 i 2 te Metodika nastave tambure.

Prodekanica Novak: ‘Imate krive informacije, služite se neistinama’

Kontaktirali smo Marinu Novak, prodekanicu za studije i v.d. pročelnice Odsjeka za glazbenu pedagogiju na kojem je Škorvaga trenutno nastavnik. Upitali smo je kako to da je Škorvaga i nositelj i izvoditelj na glavnom instrumentalnom predmetu. Dodatno smo je zamolili za komentar na primjedbe da Škorvaga nije istaknuti solist, uvjet koji se inače postavlja pred izvoditelje glavnih predmeta.

Konačno ih se pitalo: Muzička akademija protiv svog dekana i Bandićevog doktorata!

– Do Vas je došla kriva informacija. Docent Siniša Leopold je nositelj predmeta. Nema se razloga sumnjati u njegovu karijeru, rekla nam je prodekanica Novak.

Nakon što smo naveli da se ne radi o usmeno prenesenoj informaciji već da smo u posjedu dokumenata koji su poslani članovima Senata Sveučilišta kao pripremni materijal za današnju sjednicu, Novak kaže da se možda radi o pogrešci, no da će Škorvaga biti samo izvoditelj predmeta. Dodatno je tražila da joj otkrijemo izvore informacija, nakon čega smo joj napomenuli kako je zaštita identiteta izvora dio dobre novinarske prakse. Na to je samo istaknula kako ‘nismo u redu jer se služimo neistinama’.

Možda je za kontekst priče zanimljivo istaknuti kako se cijela priča s uvođenjem novog studija tambure događa upravo na odlasku sadašnje Uprave Akademije, budući da od ove jeseni na dužnost stupa novoizabrani dekan Igor Lešnik, inače profesor udaraljki.

Škorvaga kao viši predavač mentorirao diplomske radove

Još jedan dosta zanimljiv podatak je da je Škorvaga kao viši predavač bio jedinim mentorom na barem dva diplomska rada na Odsjeku za glazbenu pedagogiju. Dokazuju to fotografije s oglasne ploče Akademije na kojima se nalazi poziv na jučerašnju obranu spomenutih radova. Isti pozivi objavljeni su i na mrežnoj stranici Akademije, no danas ih tamo više ne možemo pronaći. Očito su obrisani.

Valja istaknuti da ovo nije uobičajena akademska praksa. Za mentore se na uglavnom svim sastavnicama traže minimalno docenti, a asistenti ili predavači mogu biti komentori. No, kako se radi o akademiji koja je po svojem ustroju drugačija od sastavnica poput fakulteta ili odjela, odlučili smo detaljnije istražiti njihove propise koji uređuju odnos mentorstva između nastavnika i studenta.

Pregledali smo sve pravne akte na stranicama Akademije i samo se Pravilnik o ustroju radnih mjesta detaljnije bavi mentorstvom. Zanimljivo, u opisu poslova djelatnika u znastveno-nastavnim, odnosno umjetničko-nastavnim zvanjima docenta, izvanrednog profesora i redovnog profesora (u trajnom zvanju), nalazi se i mentoriranje studenata na diplomskim radovima. Prema Pravilniku, među ostalim smjernicama, mentor:

– upućuje i konzultira pristupnike u izradi diplomskih radova
– pomaže studentima u izboru literature i metoda rada pri izradi diplomskih radova
– verificira autentičnost sadržaja diplomskog rada

Prilično detaljno to stoji u opisu poslova navedenih zvanja. Međutim, kada pogledamo nastavna zvanja, preciznije ono višeg predavača, u opisu poslova nema ni jedne riječi vezane za mentorstvo pri izradi diplomskih radova. Pitali smo Škorvagu kako to da je on jedini mentor dvaju diplomskih radova kada je tek u zvanju višeg predavača.

– Bilo je viših predavača koji su na drugim odsjecima bili mentori. Recimo kolega Siniša Leopold kao viši predavač bio je mentor barem petnaestak diplomskih radova, kazao nam je.

Na naš upit je li upoznat s Pravilnikom u ustroju radnih mjesta i činjenici da se u opisu poslova višeg predavača ne nalazi mentoriranje diplomskih radova, kaže kako misli da to nije zabranjeno.

– Koliko ja znam to je dozvoljeno. Prije svega taj diplomski rad, obrana je pred stručnim povjerenstvom, samo mentoriranje nije najbitniji element hoće li student zadovoljiti kriterije ili ne. Budući da ja predajem predmet koji je predmet diplome, mislim da je to u redu, zaključio je Škorvaga.

Njegovo mišljenje dijeli prodekanica i pročelnica Odsjeka Marina Novak.

– Kod nas je to dozvoljeno da budu, na mnogim odsjecima, rekla nam je Novak.

Ipak, na naše pitanje postoji li neka pisana odluka kojom je to odobreno, nije nas znala uputiti na istu, već je samo ponovila kako je praksa i na ostalim odsjecima Akademije da viši predavači budu mentori pa ne vidi razloga zašto ne bi mogao i Škorvaga.

Na kraju dana, važno je istaknuti kako Muzička akademija u Zagrebu nije pionir akademskog podučavanja tambure, kako u regiji, tako ni u Hrvatskoj. Prije dvije godine na Umjetničkoj akademiji u Osijeku otvoren je studij tambure.


One comment

  1. Zašto bi argument da netko nije solist sa značajnom karijerom bio kontraindikacija da netko poučava studente. Profesor Škorvaga je radio kao nastavnik 30 godina, educirao se u tome što predaje te je to sigurno bolja indikacija za predavanje i poučavanje studenata nego sama solistička karijera.

Odgovori