Kome treba indeks još? Fizički indeksi su višak i isisavanje novca iz studentskih džepova

Iako neki vole dobiti pečat ili potpis u fizički indeks, previše je drugih argumenata protiv korištenja male knjižice koja studentima služi…pa, gotovo ničemu. Neki fakulteti nemaju klasične indekse, a od ove godine pridružio im se i Agronomski fakultet. Iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) nam objašnjavaju da evidencije podataka mogu biti i u tiskanom obliku, ali to nije nužno. ISVU koristi 110 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, a među njima i svi fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu, te se za njih može reći da ‘koriste online način upisivanja ocjena i potpisa’. Nije jasno što ostali fakulteti čekaju i zašto i dalje koriste fizičke indekse koji studentima često rade samo nepotreban dupli posao te im uzimaju i vrijeme i novac.

Indeks je mala knjižica koja studentu služi kao svojevrsna baza podataka. U njemu su upisani osobni podaci uključujući matični broj studenta (JMBAG). Ocjene, potpisi i ECTS bodovi upisuju se u studentov indeks. Akademije i fakulteti koriste i Studomat pa sve to moraju upisivati online. Studenti tako moraju brinuti duplo i voditi računa o svojim podacima na dva mjesta. Dakle, iako se online upisivanje primjenjuje već dugi niz akademskih godina, modernizacija nije izbacila tradicionalnost pa većina fakulteta i dalje koristi klasične indekse.

Uzimajući u obzir da u Hrvatskoj ima oko 160.000 studenata, a da je jako mali broj visokih učilišta odlučio  ukinuti fizičke indekse, zanimljivo je primijetiti koliko se novca izdvaja za ove ustvari nepotrebne knjižice. Cijena indeksa je nešto viša od 100 kuna, a fakulteti na upisima različito naplaćuju upisnine čiji je dio troška i indeks.

Godišnje tako svi studenti (ne ubrajajući i studente koji dolaze na razmjenu i također imaju indekse) za indekse izdvajaju, u jednoj vrlo gruboj procjeni, najmanje 16 milijuna kuna, a u roku pet godina na indekse ode oko 80 milijuna kuna.

Indeks je nepotreban jer postoje iksica i Studomat

Čak je i Pravilnik o studentskoj ispravi još 2014. godine propisao da je službena studentova isprava  studentska iskaznica poznatija kao iksica. Indeks je kao dokument nepotreban.

Iz SRCA objašnjavaju da se visokim učilištima već dulje vrijeme s tehničke strane omogućuje da prestanu koristiti klasične papirnate indekse.

– Srce, uz podršku i financiranje MZO-a, nudi visokim učilištima veći broj različitih usluga, koje mogu besplatno koristiti, poput ISVU-a, Merlina, ISSP-a, ISAK-a, AAI@EduHr-a itd. ISVU koristi 110 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, a među njima i svi fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu, te se za njih može reći da “koriste online način upisivanja ocjena i potpisa”, govore.

Studentski harač i na Akademiji: Plaćaju i preko 2.000 kuna prije nego postanu studenti

Ako jedni mogu bez klasičnog indeksa, zašto ne mogu i drugi?

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove akademske godine ukinuo je korištenje fizičkog indeksa. Tako studenti koji su upisivali preddiplomski ili diplomski studij na Agronomiji nisu dobili indekse, a njihov rad pratit će se kao i do sada – na studomatu.

– Nije bilo potrebno ispuniti nikakve posebne uvjete jer su i do sada svi podaci vođeni kroz ISVU sustav. Ranije spomenutim pravilnikom (Pravilnik o studentskoj ispravi, op.a.) indeks je izgubio status službene isprave kojom se dokazuje status studenta, a na Fakultetu je da odluči želi li ga i dalje koristiti. Agronomski fakultet je odlučio da se indeks više ne će izdavati i da nema potrebe voditi dvije paralelne evidencije. Prilikom upisa u novi semestar studenti su dužni predati u studentsku referadu ispis svih do sada položenih ispita i polučenih ocjena. Svojim potpisom na prijepis ocjena potvrđuju da su upoznati s tim podacima te da su oni točni, kaže prodekanica za nastavu, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić.

Jedno vrijeme postojala je praksa prelaska na sustav e-Indeksa, međutim, iz SRCA tvrde da je to propalo. Koriste ga Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Tenhničko Veleučilište Zagreb. TVZ je e-Indeks počeo koristiti akademske godine 2011/2012.

Studentski harač: Fakulteti nastavljaju kamatariti s 'rangiranjem studenata'

-Tehnički gledano, E-Indeks je isto što i sama X-ica koju koriste ostala visoka učilišta, čak i izgledaju u potpunosti jednako. Razlika je u tome što ostala visoka učilišta nisu razvili potrebnu infrastrukturu i sustave za potpuni prelazak na “e-oblik”. Tehničko veleučilište u Zagrebu ima razvijen sustav čitača e-Indeksa u svim dvoranama i laboratorijima te referadi te je sve svoje servise povezao sa sustavom AAI@EduHr te Informacijskim sustavom visokih učilišta RH (ISVU), govore iz Studentskog zbora TVZ-a.

Neki bi e-indekse iako postoji lakši način za ukidanje klasičnog indeksa

Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije još uvijek koriste klasične indekse.

– U tijeku smo postupanja i prelaska na takozvani e- indeks pa se nadamo da ćemo to moći ostvariti do početka ljetnog semestra, a najkasnije do sljedeće akademske godine, kažu.

Nije jasno zašto ne naprave isto što i Agronomski fakultet ako već žele izbaciti korištenje klasičnog indeksa budući da je projekt e-Indeksa stao.

– Činjenica je da je u određenom razdoblju postojao projekt Ministarstva “e-indeks”, kojim je bilo predviđeno i to da se kopija ocjena studenta čuva na njihovim studentskim iskaznicama (koje su se u tom razdoblju zato i zvale e-indeks). Međutim uvođenjem novih iskaznica 2014. godine Ministarstvo je ugasilo navedeni projekt, komentiraju iz SRCA.

– Stav Srca je da je nepotrebno kopirati ocjene na iskaznicu (dakle da je e-indeks nepotreban i pogrešan koncept) s obzirom da se uvijek aktualna i ažurna kopija svih ocjena nalazi u sustavu ISVU, te je kroz sustav ISVU na različite načine u svakom trenutku dostupna i visokom učilištu i nastavnicima i studentima. Dakle, kao što banke stanje tekućeg računa ne pohranjuju na kartice (jer nema jamstva da je na kartici točno stanje računa), tako i ocjene ne treba pohranjivati na karticu, nego čuvati i prikazivati iz informacijskog sustava kada je to potrebno, dodaju.

Problemi koje klasični indeks stvara

Ukidanje papirnatog indeksa studentima i profesorima štedi vrijeme, a studentima bi uštedio i novac.

Pri upisu na svaku novu razinu studija, studenti indekse plaćaju. Ako se indeks popuni prije vremena, student mora kupiti novi. Ako ga nedje izgubi, ponovno treba raditi i plaćati novi indeks, a postoji i cijela birokracija koja prati gubitak istog.

[STUDENTSKI HARAČ] Dobar posao s iksicama – neusklađenost cijena na svakom koraku
I nije studentima samo do novca, nego i do vremena. Nakon ispita, profesori ocjene osim u studomat upisuju i u indekse. Tako u dogovoreno vrijeme studenti dolaze u profesorov kabinet i čekaju u redu, jedan po jedan, da bi u svojoj maloj knjižici dobili i fizički potpis i ocjenu.
Studenti tako moraju paziti da su im ocjene i potpisi upisani i online i u fizičkom indeksu. Ako nema ocjene u indeksu, referada može raditi probleme i odbiti, na primjer, studenta upisati u višu godinu iako su sve ocjene upisane u studomatu.
Za ovaj tekst smo bili toliko nadahnuti da smo kontaktirali i eko udrugu Zelena akciju koja se, naravno, zalaže za ukidanje indeksa. Smatraju da ovaj primjer može poslužiti kao dobar primjer i za brojne druge papirnate dokumente za koje se bespotrebno troše velike količine papira.
– Zelena akcija pozdravlja ovu mjeru jer je svaka ušteda na potrošnji papira vrlo poželjna s obzirom da se za proizvodnju papira sjeku stabla i troše velike količine vode i električne energije, objašnjavaju.

Odgovori