Izbori za rektora u malom: Boras uvjerljivo odnio pobjedu u prvom neslužbenom krugu

S novom akademskom godinom ušli smo i u izbornu godinu na Sveučilištu u Zagrebu. Naime, u proljeće se na našem najvećem sveučilištu održavaju izbori za rektora. Birat će ga Senat Sveučilišta, tijelo koje broji 70 članova što prilikom predstojećih izbora znači 70 ruku od kojih je svaka iznimno bitna. Isti taj Senat danas je imao konstituirajuću sjednicu; prethodno je bilo potrebno izabrati članove vijeća područja iz kojih su se pak birali predstavnici u Senat. Doznajemo kako je izbor članova Vijeća društveno-humanističkog područja u jednom svom dijelu proveden krajnje upitno i netransparentno. Zanimljivo je bilo i prilikom izbora članova istog vijeća u Senat, a sadašnji rektor Boras može biti zadovoljan – manevrima koji su se dogodili, tri su glasa u proljeće sigurna u njegovu korist.

Četverogodišnji mandat dosadašnjim članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu istekao je 30. rujna. S obzirom na to, prije isteka mandata, sa samim je krajem protekle akademske godine bilo potrebno izabrati nove predstavnike zaposlenika i studenata u Senat Sveučilišta koji, prema raspodjeli mjesta izgleda ovako:

Ilustracija: srednja.hr

Da bi se Senat u potpunosti ‘napunio’ predstavnicima zaposlenika, prethodno je na svakom fakultetu bilo potrebno provesti izbore za članove vijeća područja, kojih je na Sveučilištu u Zagrebu šest.

Ilustracija: srednja.hr

Posebno zanimljiv bio je izbor članova Vijeća društveno-humanističkog područja (DHV), onoga u koje se biraju predstavnici fakulteta poput Ekonomije, Prava, Filozofskog, Učiteljskog, Katoličkog bogoslovnog fakulteta… Preciznije, izbor zaposlenika u suradničkom zvanju za DHV privukao je našu pozornost.

Izbori bez jasne procedure izbora, bez sastava izbornog tijela i bez Izbornog povjerenstva

Naime, na sjednici Senata 11. srpnja 2017. donesena je Odluka o sastavu i načinu izbora članova Senata i članova vijeća područja. Tom su odlukom sve sastavnice Sveučilišta, nakon internih izbora, bile dužne do 10. rujna 2017. Rektoratu dostaviti podatke o svojim predstavnicima i zamjenicima u Senatu i vijećima područja. Osim toga, u istoj je Odluci naznačeno da će sjednice za odabir predstavnika zaposlenika u suradničkim zvanjima za svako pojedino područje sazivati rektor između 19. i 22. rujna 2017. 

Lucija je dobila više glasova na studentskim izborima, nego Jandroković na parlamentarnim: Sada nam otkriva za što će se zalagati

Bez obzira na rok 10. rujna koji je Sveučilište samo odredilo, iz Rektorata su još 15. rujna (petak) u kasnijim poslijepodnevnim satima sastavnicama putem elektroničke pošte odašiljani upiti o zaposlenima u nastavnim i suradničkim zvanjima, s (novim) rokom dostave podataka do 18. rujna (ponedjeljak) u podne. Ti su upiti odaslani i sastavnicama koje su uredno poslale podatke do traženog roka 10. rujna.

S prekoračenjem roka utvrđenog Odlukom Senata, prekoračen je i datum sjednica za odabir predstavnika zaposlenika u suradničkim zvanjima. Tako je poziv zaposlenicima u suradničkim zvanjima na izbornu sjednicu upućen 21. rujna, s naznakom da će se izborna sjednica održati tek 28. rujna. Tom je pozivu pridružen dokument Izbor predstavnika suradničkih i nastavnih zvanja društveno-humanističkog područja u Senat Sveučilišta u Zagrebu i predstavnika suradničkih zvanja u Vijeće društveno-humanističkog područja, koji definira da izbornu bazu za suradnička zvanja DHV-a čine zaposlenici iz redova suradničkih zvanja koji su ujedno članovi fakultetskih vijeća sastavnica. Uz navedeni dokument, nije dostavljen popis predstavnika koji čine izborno tijelo.

28. rujna u auli Sveučilišta održana je izborna sjednica za odabir predstavnika zaposlenika u suradničkim zvanjima za DHV i Senat. Prema riječima sudionika izborne sjednice, nigdje nije bila javno obznanjena procedura izbora niti sastav izbornog tijela, nije bilo imenovano niti Izborno povjerenstvo, već samo ad hoc komisije za brojanje izbornih listića, a izborne liste ažurirale su se još dan prije izbora kao i na samom izbornom mjestu.

Sumnje u dvostruke kriterije prilikom kandidature i prava glasa

Kako nam kažu sudionici, članovi nastavnih zvanja s jedne od sastavnica nisu imali pravo kandidature niti prava glasa za DHV, već samo za Senat. Što je logično, s obzirom da Statut propisuje ‘bazen’ isključivo suradničkih zvanja za DHV, a potom se u daljnjem izboru za Senat kandidira i bira najmanje jedan predstavnik izabran u nastavno zvanje.

Ipak, izabrani zamjenici u DHV-u ispred zaposlenika u suradničkim zvanjima, između ostalih, jesu Mijo Nikić i Tadija Milikić, obojica s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Na web stranicama Fakulteta, obojica su navedeni kao predavači (nastavno zvanje), s time da jedan od njih ima i zvanje docenta. Postavlja se pitanje kako zaposlenici u nastavnim zvanjima s jedne sastavnice mogu birati i biti birani (i izabrani!) u DHV ako je to protivno Statutu i ako je isto zabranjeno zaposlenicima u nastavnim zvanjima s druge sastavnice?

Upitan legitimitet sudjelovanja Vladimira Šumanovića s Hrvatskih studija u izborima za DHV

Pomalo nevjerojatno, no za daljnji razvoj priče bitno je imati na umu da se izborna sjednica za suradnička zvanja u DHV i Senat održala 28. rujna u 9 ujutro. Na izbornoj je sjednici sudjelovao i Vladimir Šumanović s Hrvatskih studija. Štoviše, Šumanović je izabran u DHV kao predstavnik zaposlenika u suradničkim zvanjima, a u narednom krugu, koji se odmah na istom mjestu održao, Šumanović je kao predstavnik suradničkih zvanja DHV-a ušao i u Senat.

Autonomija Borasa i Čovića prekrižila demokraciju: Uprava Hrvatskih studija zabranila studentima da govore

No, Šumanović je 28. rujna u 9 ujutro još uvijek bio tek studentski predstavnik iz vijeća svoje sastavnice Hrvatskih studija, odnosno, 28. rujna u 9 ujutro Šumanović nije bio u vijeću svoje sastavnice u svojstvu zaposlenika u suradničkom zvanju, što je bio preduvjet da se tog jutra 28. rujna uopće pojavi u auli Sveučilišta na izboru predstavnika suradničkih zvanja u DHV i Senat. Podsjetimo se, izbornu bazu za suradnička zvanja DHV-a čine zaposlenici iz redova suradničkih zvanja koji su ujedno članovi fakultetskih vijeća sastavnica.

Vladimir Šumanović postao je član vijeća svoje sastavnice Hrvatskih studija kao zaposlenik u suradničkom zvanju – 28. rujna nekada iza 12 sati, kada se održavala izvanredna (i posljednja) sjednica Senata u protekloj akademskoj godini. Na toj je sjednici Senat dao suglasnost na Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju privremenih tijela Sveučilišnog odjela Hrvatskih studija. Tom je odlukom Šumanović zaista postao član vijeća Hrvatskih studija kao zaposlenik u suradničkom zvanju. No, iako je Senat tek nekad iza podneva 28. rujna dao suglasnost na odluku da Šumanović bude u vijeću HS kao zaposlenik u suradničkom zvanju, isti je Šumanović 28. rujna u 9 ujutro još uvijek kao studentski predstavnik iz vijeća HS izabran u DHV i Senat i to kao ‘zaposlenik u suradničkom zvanju’. Što je postao otprilike 3 sata nakon već svršenog izbora.

Inače, Šumanović je član Studentskog zbora na Hrvatskim studijima kao predstavnik poslijediplomskih studija, novom spornom Odlukom koju smo maloprije predstavili, postao je član vijeća Hrvatskih studija kao zaposlenik u suradničkom zvanju, a na Hrvatskim studijima zaposlen je za vrijeme uprave sadašnjeg pročelnika Grčevića.

Filozofski fakultet čini četvrtinu Vijeća društveno-humanističkog područja, niti jedan njihov predstavnik ispred DHV-a nije ušao u Senat ili Rektorski kolegij u širem sastavu

Nakon što su održani izbori zaposlenika u suradničkim zvanjima u Vijeće društveno-humanističkog područja, 11. listopada održana je konstituirajuća sjednica DHV-a. Na konstituirajućoj sjednici, bilo je potrebno izabrati predsjednika i zamjenika DHV-a koji po funkciji postaju članovi Senata. Spomenimo i to kako je sjednici prisustvovao prorektor Ante Čović.

Kako nam prenose sudionici konstituirajuće sjednice DHV-a, dekan Učiteljskog fakulteta Ivan Prskalo za predsjednika DHV-a s obrazloženjem važnosti kontinuiteta, predložio je dosadašnjeg predsjednika Juricu Pavičića s Ekonomskog fakulteta (društveno područje). S druge strane, dekanica Filozofskog fakulteta Vesna Vlahović-Štetić za predsjednika DHV-a predložila je Tomislava Bogdana s FFZG-a (humanističko područje). U glasovanju je za predsjednika DHV-a opet izabran Pavičić.

Filozofski fakultet u Zagrebu konačno odabrao novu dekanicu

Nakon toga, glasovalo se o zamjeniku predsjednika Vijeća DHV-a. Dekan Prskalo za zamjenika je predložio Stjepana Balobana s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, dok je dekanica Vlahović-Štetić opet predložila Tomislava Bogdana. U prvom krugu glasovanja, Baloban nije dobio natpolovičnu većinu glasova pa je tek u drugom krugu, običnom većinom ‘pobijedio’ Bogdana.

Osim predsjednika i zamjenika DHV-a, birali su se i članovi DHV-a za Rektorski kolegij u širem sastavu. U ‘nadmetanju’ dekana Pravnog fakulteta Igora Glihe i dekanice FFZG-a Vesne Vlahović-Štetić, u Rektorski kolegij u širem sastavu ušao je dekan Prava. U nadmetanju za drugog člana DHV-a za Rektorski kolegij u širem sastavu, na prijedlog akademika Mislava Ježića izabran je Ivan Koprek s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, dok je Nenad Ivić s Filozofskog fakulteta izgubio za jedan glas.

I dok predstavnici Filozofskog fakulteta čine četvrtinu sastava DHV-a (od 89 članova, čak je 22 s FFZG-a), niti jedan njihov predstavnik nije izabran u Senat ispred Vijeća društveno-humanističkog područja niti u Rektorski kolegij u širem sastavu.

Dakle, u Senat ispred Vijeća društveno-humanističkog područja izabrani su Jurica Pavičić s Ekonomije kao predsjednik DHV-a i Stjepan Baloban s KBF-a kao zamjenik predsjednika DHV-a, prema svemu sudeći, naklonjeni sadašnjoj upravi Sveučilišta. Treba imati na umu i činjenicu da ih je za izbor na DHV-u predlagao dekan Učiteljskog fakulteta, na koji je tijekom ove godine, kozmički pogođenim natječajem, prešao rektor Boras i gdje mu je produljen radni odnos nakon 65. godine života. Osim navedenih, u Senat je ispred DHV-a, kao zaposlenik suradničkih zvanja, ušao spomenuti Vladimir Šumanović, tako da, prema svemu sudeći, Boras može računati na ove tri ruke prilikom izbora za rektora u travnju.

Studenski zbor Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nije konstituiran, na današnjoj sjednici Senata studentski predstavnici iz prethodnog saziva Senata

Vlada u Nacionalno vijeće za obrazovanje imenovala ljude bliske HRAST-u i U ime obitelji i profesoricu koja brani 'Za dom spremni'

Osim Šumanovića, predstavnica nastavnih i suradničkih zvanja u Senatu je i Eva Kirchmayer-Bilić s Muzičke akademije, o kojoj smo pisali u svibnju kada ju je Vlada RH predložila za jednu od novih članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, a napisala je prikaz zbirke domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas ‘Ponosna Hrvatska’ u kojem je popisala pjesme koje sadrže usklik ‘za dom spremni’. Izabran je i Danko Relić s Medicinskog fakulteta, ujedno i koordinator Vijeća mladih pri Uredu predsjednice Republike Hrvatske. Relić je u prethodnom sazivu Senata bio predstavnik studenata poslijediplomskog studija. Kao predstavnik nastavnih i suradničkih zvanja, izabran je i Daniel Hofman s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Spomenimo i kako se Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u novom sastavu još uvijek nije konstituirao jer se još nisu konstituirali svi zborovi sastavnica Sveučilišta. Iz tog razloga, na današnjoj sjednici Senata sudjelovali su studentski predstavnici iz prošlog saziva Senata.

Odgovori