Jesu li umjetnički i humanistički studiji uzaludni?

Jedna od najtežih kletvi na račun roditelja jest ‘dao bog da ti dijete studiralo komparativnu književnost’. Za nju dobro znaju studenti umjetničkih akademija i humanističkih fakulteta koji se tijekom čitavog studija suočavaju s kritiziranjem okoline zbog izbora ‘besmislenog’ studija koji im nikada neće donijeti kruh na stol. Što zaista donosi takva diploma i je li s razlogom diskriminirana?

foto: cwu.edu

Povijest umjetnosti, sociologija, filozofija, kiparstvo ili možda lutkarstvo? Odabir ovakvih zanimanja osigurat će vam doživotno kvocanje bližnjih, otežano traženje posla, ali i korisno znanje i vještine koje vam nitko neće oduzeti.

INTERVJU: Sociologiju studiram, radim, živim...

Studiranje zbog znanja

Na nedavno održanoj dodjeli nagrada Oskar znanja, ministar Mornar poručio je mladim umjetnicima kako bi Hrvatska bila bogatija da su odabrali kakav tehnički ili znanstveni smjer no odabravši umjetnost, podarili su zemlji posebnu vrijednost.

Umjetnička i humanistička zanimanja često su izložena kritikama i smatrana besmislenim ulaganjem nekoliko godina truda i učenja za zanimanje koje ne može osigurati profit. Realnost nije daleko i pronalazak posla u umjetničkoj struci ravan je zgoditku na lutriji.

Ipak, srednjoškolci ne odustaju i broj prijavljenih kandidata na umjetničke i humanističke odsjeke ne opada. Razlog tome često se može čuti u umjetničikm krugovima gdje je misao vodilja ‘studiranje za dušu’ odnosno studiranje radi znanja samoga, a ne zbog pronalaska posla u struci.

Znanje i ljubav odavno nisu među prvih nekoliko razloga upisa na fakultet što potvrđuje i činjenica da se ljudi u odrasloj dobi vraćaju studiranju i to onoga što su oduvijek željeli.

Isplativost je precijenjena

– Ako ćemo svi na FER onda će na burzi uskoro biti najviše programera i njima će se u jednom trenutku početi govoriti da su promašili fakultet. Nema smisla da svi budemo isti. Poznajem ljude s doktoratom pa ne rade, kao što poznajem i mehaničare koji imaju po dva kafića i žive ko bubrezi u loju. Imam jedan život i studirat ću ono što volim, a za posao ću se snaći jer snašli su se i neobrazovaniji, siromašniji i gluplji od mene, objašnjava Splićanka Ina Vrebac, studentica Akademije likovnih umjetnosti u Pragu.

Prednost studenata umjetničkih i humanističkih studija je da su od od početka naviknuti na tešku situaciju u kojoj se njihova struka nalazi te su skloniji samozapošljavanju. Spretnije se snalaze u težim situacijama, a kako je uglavnom riječ o jako kreativnim osobama, zanimaciju i honorarni posao jednostavno pronalaze.

Mladi umjetnici često su međusobno jako vezani zbog prirode studiranja pa se udružuju, zajednički stvaraju projekte i potpomažu se.

Naviknuti na rad, skloniji su prihvaćati raznovrsnije poslove i ne ovisiti o vlastitom egu, što im osigurava brojna iskustva i širok spektar znanja koji na poslijetku ipak uspijevaju iskoristiti. Najsretniji od njih, posao pronalaze u struci ili uspijevaju pronaći posao koji im ostavlja dovoljno vremena da se posvete svojoj pravoj ljubavi.

Odgovori