[KOPIPEJST PROFESOR] Preveo 4 stranice tuđeg teksta, a referencu stavio samo na jedno mjesto

U hrvatskoj akademskoj zajednici drame nikad ne ponestaje. Nakon što smo prije nekoliko tjedana dobili anonimnu dojavu o novom slučaju prepisivanja, bacilli smo se na posao i došli do zanimljivog otkrića. Ivica Kelam, hrvatski filozof i profesor Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, u radu koji je objavio 2016. godine koristio je značajne dijelove rada američke autorice Shime Keene – bez navođenja reference. Konkretno, više od četvrtine njegova rada gotovo su doslovno prevedene riječi spomenute znanstvenice, a od Kelama je, za sve preuzeto, dobila tek jednu citatnicu, koja se odnosi na samo dva retka preuzetog teksta. Zanimljivo, Kelamov je rad objavljen u sklopu istraživačkog programa Znanstvenog centra za integrativnu bioetiku, u časopisu Filozofska istraživanja koji je od Ministarstva znanosti i obrazovanja za ovu godinu dobio čak 172.633 kune potpore, što ujedno predstavlja i jedan od najviših iznosa.

Izvor: Flickr
EKSKLUZIVNO: Unatoč mišljenju saborskog Odbora o autoplagijatu, 65-godišnji Mislav Kukoč zaposlen na Hrvatske studije

‘U sjeni dronova – etički aspekti upotrebe dronova u ratu protiv terorizma’. Naslov je to znanstvenog rada dr. sc. Ivice Kelama, hrvatskog filozofa i bioetičara, objavljenog u 144. broju časopisa Filozofska istraživanja 2016. godine. Inače, taj rad objavljen je u sklopu istraživačkog programa Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Nijedna od ovih informacija ne bi bila novinarski relevantna da više od četvrtine tog članka ne čini (gotovo) doslovan prijevod dijelova publikacije američke autorice dr. sc. Shime Keenei to bez adekvatnog navođenja reference.

Gotovo doslovno preveo 1.600 riječi tuđeg rada, a na izvor uputio tek na jednom mjestu

Godinu prije Kelama, dr. Keene, u izdanju United States Army War Collegea i Strategic Studies Instituta, objavila je publikaciju naslova ‘Lethal and Legal? The Ethics of Drone Striking’. Upravo su dijelovi tog akademskog rada završili u članku dr. Kelama. Ovo ne bi bilo alarmantno da je, po akademskim uzusima, ali i nebrojenim pisanim pravilima, u radu hrvatskog autora bila navedena adekvatna referenca na ono što je preuzeo od drugih.

Nakon što smo o ovome slučaju dobili anonimnu dojavu, odlučili smo detaljno analizirati obje publikacije i provjeriti radi li se o točnim navodima. Otkriće do kojeg smo došli sugerira da se u članku dr. Kelama nalazi 1.600 riječi, gotovo pa doslovno prevedenih od dr. Keene, međutim, uputa na izvor je izostala. S obzirom da njegov rad broji tek nešto više od 6.000 riječi, ovo znači da je više od četvrtine njegova rada neadekvatno ‘posuđeno’ od drugog autora.

Kelam, doduše, na jednom mjestu u svojem radu stavlja referencu na rad dr. Keene, no to čini samo za jednu izjavu koju je od nje preuzeo. U akademskoj zajednici takva se praksa često naziva ‘žrtvovanjem pijuna’ (eng. sacrificing the pawn ili pawn sacrifice). Naime, radi se o praksi preuzimanja znatnih dijelova tuđeg rada, dok se uputa na izvor navodi samo za neki manji dio.

Ispod teksta nalazi se dokument s detaljnom usporednom analizom kopipejstanih i originalnih dijelova teksta. Za bolje razumijevanje situacije, za vas smo pripremili i poveznice na kojima možete preuzeti elektroničke publikacije radova dr. Kelama i dr. Keene, za bolje praćenje teksta i analize.

Kelam nije plagijator?

Da razjasnimo stvari, u cijeloj priči postoji jedna (možebitna) olakotna okolnost za Kelama i njegov pothvat. Čini se da su sve publikacije US Army War Collegea i Strategic Studies Instituta izuzete iz američkih propisa o autorskim pravima, pa ih se često može naći pretiskane u raznim izdanjima.

Spašavanje prorektora: Etičko povjerenstvo Filozofskog preporučilo razmatranje stegovne odgovornosti prorektora Čovića, on isti dan obrazlagao izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta

– Ova je publikacija predmet Članka 17, Propisa Sjedinjenih Američkih Država, odjeljaka 101 i 105. Javna je i ne može biti zaštićena autorskim pravima, stoji u fusnoti publikacije koju potpisuje dr. Shima Keene.

Međutim, i dalje ostaje nejasno zašto je Kelam na jednom mjestu ipak odlučio citirati, odnosno referirati na rad dr. Keene, a za ostatak preuzetog teksta to nije učinio. Osim toga, odmah na početnim stranicama stoji objašnjenje o preuzimanju publikacije, bilo dijelova ili u cijelosti kojim se, pak, apelira na autore da u slučaju korištenja njihovih radova – adekvatno navedu uputu na izvor.

– Publikacije Strategic Studies Instituta mogu se citirati ili pretiskati djelomično ili u cijelosti uz dopuštenje i upućivanje na izvor – Institut za strateške studije i U.S. Army War College Press.

Iz ovoga se može zaključiti da je referenca na izvor, kako je i u skladu s akademskim uzusima, potrebna ako netko poželi koristiti publikacije SSI-a u svojem članku, što, Kelam, osim spomenute jedne jedine reference – nije činio. Osim toga, i univerzalna pravila akademskog pisanja, koja studenti uče odmah po dolasku na fakultet, jasno nalažu da se istraživanje ne bi pretjerano trebalo oslanjati samo na jedan izvor, a kamoli prepisivati iz njega bez referiranja. Štoviše, studenti u seminarskim radovima, koji ne prolaze proces recenzije te se (uglavnom) ne pripremaju za objavu, moraju poštovati pravila citiranja i navođenja izvora.

Kelam i Filozofska istraživanja ne odgovaraju na naše mailove

Nakon iscrpne analize odlučili smo kontaktirati dr. Keene i upitati je za komentar o ovome slučaju. Unatoč višestrukim upitima do njenog kontakta nismo uspjeli doći, a službenici institucija s kojima je surađivala te s kojima smo mi razgovarali, nisu s nama podijelili svoje mišljenje.

Pokušali smo stupiti u kontakt i s Kelamom kako bi nam razjasnio motive koji stoje iza ovog čina, no, također, unatoč višestrukim pokušajima kroz proteklih nekoliko tjedana, njegov odgovor još nismo dobili. Naposljetku, nitko iz časopisa Filozofska istraživanja, u kojemu je Kelamov sporni članak i objavljen prije dvije godine, izgleda, nije imao ništa za reći pa usprkos stalnim zahtjevima za očitovanjem, isto nismo dobili.

Filozofska istraživanja dobila 172.000 kuna podrške od Ministarstva

Prorektor Čović tužio Filozofski zbog mišljenja Etičkog povjerenstva, a Ustavni sud traži dokumentaciju od predsjednice povjerenstva

Časopis koji je odlučio ne komentirati objavu kopipejstanog članka – Filozofska istraživanja – jedan je od najdugovječnijih znanstvenih časopisa u humanističkom području koji izlazi već gotovo 40 godina. Još jedna zanimljiva činjenica je da na mjestu glavnog urednika časopisa, kako stoji u Impressumu, sjedi ni više ni manje nego Ante Čović, prorektor Sveučilišta u Zagrebu. Usto, Čović je i utemeljitelj te aktualni voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku u sklopu kojeg je objavljen sporni članak Ivice Kelama.

Koliko politika cijeni Filozofska istraživanja dobro opisuje i činjenica da su na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti dobili čak 172.633 kune. To je ujedno i jedan od najviših iznosa potpore Ministarstva ove godine s obzirom na to da je časopis koji je dobio najviši, Tehnički vjesnik u izdanju Strojarskog fakulteta u Zagrebu, dobio 224.866 kuna.

Kao što smo napomenuli, u dokumentu ispod nalazi se detaljna usporedna analiza kopipejstanih i originalnih dijelova teksta zajedno s uputama o čitanju.

Odgovori