Kraj vladavine sveučilišnih faraona? Rektori komentiraju izmjene zakona koje će redefinirati njihov izbor

Novo zakonodavno rješenje koje priprema resorno Ministarstvo za područje znanosti i visokog obrazovanja, svojim bi odredbama trebalo zahvatiti u rad čelništva visokoobrazovnih institucija. Tako bi rektori mogli biti istaknuti hrvatski znanstvenici iz inozemstva pa i stranci, trebali bi biti uspješni na međunarodnim projektima, a osobe starije od 65 godina ne bi se mogle kandidirati za rektorsku poziciju. Što o tome misle, provjerili smo s nekoliko aktualnih rektora hrvatskih sveučilišta.

Screenshot: Youtube

Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je trenutačno u fazi nacrta prijedloga i nije službeni dokument. Služi kao podloga za raspravu, neki hrvatski znanstvenici iz raznih područja već su ga vidjeli pa je u znanstvenim kuloarima krenula diskusija o predloženim rješenjima.

Senat bi mogao raspisati javni natječaj za izbor rektora

Iako se u Zagrebu negoduje zbog reizbora rektora Borasa, bit će vam malo lakše kad vidite kakav je specijalac izabran u susjedstvu

Neka od njih donosi današnje tiskano izdanje Jutarnjeg lista, a posebno su zanimljive predložene odredbe koje se odnose na rad čelništva institucija, odnosno na izbor rektora sveučilišta.

Prema nacrtu prijedloga, rektori hrvatskih sveučilišta u budućnosti bi mogli biti vrhunski hrvatski znanstvenici iz inozemstva, pa i stranci. Osim toga, rektor sveučilišta (ili ravnatelj instituta) moći će biti znanstvenik koji je u svom području rada stekao međunarodnu afirmaciju te je vodio jedan ili više međunarodno recenziranih kompetitivnih znanstvenih projekata. Također, Senat bi imao mogućnost raspisati javni natječaj za rektora, što dosad nije bio slučaj, a osobe s navršenom 65. godinom života ne bi se mogle kandidirati na upravljačke pozicije, piše današnji Jutarnji.

S obzirom da se radi o nacrtu prijedloga koji služi kao podloga za raspravu, što o navedenom misle, upitali smo nekolicinu rektora hrvatskih sveučilišta.

Dubrovački rektor Burum: ‘Često kažemo da treba dati priliku mladima, rekao bih da priliku treba dati sposobnima’

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum kaže nam da službenu verziju nacrta prijedloga zakona od Ministarstva još nisu dobili, a komentirajući predložene izmjene objavljene u Jutarnjem listu, poručuje i poziva predlagatelja zakona da na samo jedan dan dođe u njegov Rektorat upoznati se s time u čemu se sastoji rad rektora.

[EKSKLUZIVNO] Novi udarac rektora Borasa na ministricu Divjak: Treći put 'brani' autonomiju Sveučilišta ustavnom tužbom

– Iz perspektive našeg, integriranog sveučilišta, tu se radi o čistoj ekonomiji, biznisu, brinete i upravljate poslovanjem sveučilišta, nema tu puno prostora za znanost. Kod nas sve dolazi rektoru na stol na potpis, jedva se stiže i taj dio posla, a kamoli znanstveni dio, poručuje Burum i dodaje kako smatra da bi rektor trebao biti svojevrsni menadžer, koji ima iskustva u biznisu i upravljanju.

Mišljenja je i da netko tko je vrhunski znanstvenik ne bi trebao trošiti svoje vrijeme na pusto potpisivanje papira, no da bi prorektori trebali biti istaknuti i kvalitetni ljudi u svojim područjima. Referira se i na predloženo dobno ograničenje za kandidaturu za rektora.

– Često kažemo da treba dati priliku mladima. Ja bih rekao da priliku treba dati sposobnima. Na kraju krajeva, s obzirom na demografsku situaciju, pitanje je hoćemo li imati mladih koji bi se kandidirali za takve pozicije. Ništa protiv toga da se priča ograniči na 65. godinu života, no zakonom se odricati nekoga u tim godinama, a tko je potencijalno kvalitetan, zna i hoće raditi, mislim da je to suludo, smatra Burum.

Sveučilište u Rijeci već krenulo u nalaženje optimalnog načina izbora rektora, izbor žele demokratizirati

Na Sveučilištu u Rijeci će se u četvrtak događati nešto što je u Zagrebu teško i zamisliti

Ideje iz nacrta prijedloga zakona za srednja.hr je komentirala i rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija. Istaknula je kako je riječko sveučilište već krenulo u smjeru pronalaženja optimalnog načina izbora za rektora, po pitanju čega je uprava Sveučilišta konzultirala svoj Odbor za statutarna pitanja.

– Naša namjera ne ide u smjeru nacrta prijedloga zakona, već u smjeru demokratizacije izbora rektora. U tom smislu, razmatramo mogućnost da za rektora glasuju svi, studenti i zaposlenici, uz određene pondere. U Rijeci smo, što se tiče izbora rektora, već otvorili tu raspravu, kaže Prijić-Samaržija.

Što se tiče predloženih rješenja, riječka rektorica smatra da bi rektori trebali biti osobe koje imaju rezultate i koje dobro poznaju hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja. U tom smislu, to vidi kao eventualni nedostatak stranca na čelu nekog od hrvatskih sveučilišta, no s druge strane, smatra da bi takva osoba bila u prednosti zbog nepristranosti i neopterećenosti cenzurom i autocenzurom u hrvatskoj akademskoj zajednici. Zaključno, smatra da je važan kontinuitet sveučilišta te da bi na njegovu čelu trebala biti osoba koja dobro poznaje sustav i koja se dobro može snaći.

Zadarska rektorica Dijana Vican: ‘Prijedlog Nacrta Zakona se još uvijek komentira u krugu Povjerenstva’

Službeno država u državi: Sveučilište u Zagrebu doslovno je jedina institucija koja ne poštuje zakonsku obvezu prema Pučkoj pravobraniteljici

Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, ujedno i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske, rekla nam je da do danas nije primila prijedlog Nacrta Zakona o znanosti i visokom obrazovanju te stoga nije mogla odgovoriti na naša pitanja.

– Kako sam obavještena od člana Povjerenstva koji predstavlja Sveučilište u Zadru, prijedlog Nacrta Zakona se još uvijek komentira u krugu Povjerenstva, poručila nam je zadarska rektorica.

O nacrtu prijedloga i rješenjima vezanim uz upravljačke pozicije na sveučilištima, upitali smo i Damira Borasa, rektora najvećeg i najstarijeg hrvatskog sveučilišta, onog zagrebačkog. Do zaključenja teksta, njegov odgovor nismo dobili, a objavit ćemo ga kad i ukoliko stigne.

Odgovori