Rektor Boras i prorektor Lazibat ne odustaju od diskriminacije 50 tisuća studenata
Ministarstvo znanosti i obrazovanja krajem rujna objavilo je izvješće o javnom savjetovanju o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u. Ministarstvo se u očitovanjima priklonilo glavnom prijedlogu iz Nacrta prijedloga Zakona, koji za razliku od alternativnog prijedloga, ne ide u smjeru diskriminacije studenata stručnih studija i obezvrijeđivanja njihovih diploma. Nakon objavljenog opsežnog izvješća MZO-a, prijedlog izmjena zakona upućen je na mišljenje svim nadležnim tijelima državne uprave, a dopisom ispred Sveučilišta u Zagrebu oglasio se rektor Damir Boras. Uprava Sveučilišta nezadovoljna je prijedlogom Ministarstva, koje optužuje da zloupotrebljava Odluku Ustavnog suda o HKO-u, a zbog koje je Zakon inicijalno i poslan na doradu.
rektor Damir Boras | foto: srednja.hr
Nakon jedne od najbrojnijih i najburnijih javnih rasprava u obrazovnom sektoru, na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru krajem rujna stiglo je izvješće resornog ministarstva koje se priklonilo glavnom prijedlogu iz prijedloga izmjena Zakona.
Hladan tuš za studente stručnih studija, Boras tvrdi: Obrazloženje Ministarstva zloupotrebljava odluku Ustavnog suda
Zbog mišljenja Ministarstva koje se opredijelilo za varijantu iz prijedloga Zakona koja ne bi diskriminirala 50 tisuća studenata stručnih studija, sami su studenti odahnuli. Prijedlog izmjena Zakona upućen je svim nadležnim tijelima državne uprave, no u međuvremenu je stigao novi hladni tuš iz uprave Sveučilišta u Zagrebu, javlja portal Index.hr.
Index je objavio dopis rektora Borasa članovima akademske zajednice i nekim političarima u kojem stoji kako prijedlog Zakona o HKO-u ide protiv odluke Ustavnog suda, zbog koje je Zakon prošle godine i poslan na doradu. Do osporavanja odredbi Zakona o HKO-u došlo je zbog podizanja ustavne tužbe upravo od strane rektora Borasa.
Boras u dopisu tvrdi da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u ne poštuje odluke Ustavnog suda RH i tvrdi da novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u sadrži i obrazloženje koje zloupotrebljava odluku Ustavnog suda.
Borasov čovjek iz sjene i njegov interes oko HKO-a
O interesu Ekonomskog fakulteta i prorektora Tonćija Lazibata, jednog od najbližih Borasovih suradnika koji dolazi upravo sa zagrebačke Ekonomije, u otvorenom pismu početkom travnja pisao je bivši prorektor Sveučilišta u Zadru Leonard Marušić. Ukratko, Marušić tvrdi da se sveučilišni i stručni studiji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slabo razlikuju po bilo čemu pa je potrebno razlikovanje po nazivu, a sada očito i po razini, što proizlazi iz inicijative Sveučilišta u Zagrebu s ustavnom tužbom.
Osim toga, prorektor Lazibat bio je član Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i zalagao se za alternativni prijedlog koji ide u smjeru diskriminacije studenata stručnih studija, smještajući ih na različitu razinu od one sveučilišnih diplomskih studija, što nije praksa u zemljama EU niti Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF). Hrvatski kvalifikacijski okvir trebao bi biti usklađen s EQF-om zbog usporedivosti stečenih kvalifikacija u prostoru europskog tržišta rada.
Skoro dvije godine drame: Ustavna tužba Sveučilišta u Zagrebu, ekspresna odluka Ustavnog suda, prijedlog zakona s dvije varijante…
Podsjetimo, Zakon o HKO-u je odlukom Ustavnog suda iz travnja prošle godine poslan na izmjene, nakon što je ustavnu tužbu u ime Sveučilišta u Zagrebu u siječnju 2016. podigao rektor Damir Boras s primjedbom da je ista razina HKO-a za diplomske sveučilišne i diplomske stručne studije nedopustiva i u suprotnosti s ustavnom odredbom autonomije sveučilišta. Ustavni je sud ekspresno, u manje od tri mjeseca, donio odluku da je potrebno preispitati i po potrebi doraditi sve postojeće razine kvalifikacija i pridruženih razina u HKO-u, ali bez mogućnosti da osobe koje su završile stručne studije steknu kvalifikacije inherentne sveučilišnim studijima bez istodobno završenog određenog razlikovnog programa. Nakon rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o HKO-u, u javnu raspravu pušten prijedlog s dvije varijante – glavnim i alternativnim prijedlogom.
Prema glavnom prijedlogu, kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija smještaju se na razinu 7.1, zajedno s kvalifikacijama stečenim završetkom sveučilišnog diplomskog studija. Alternativno rješenje za razinu 7 predviđalo je podrazinu 7.1 za kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija te podrazinu 7.2 za kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija. Alternativni prijedlog bio je potpuno neprihvatljiv studentima stručnih studija i brojnim poslodavcima, koji su se uključili u javnu raspravu i tvrdili da bi takvo rješenje vodilo diskriminaciji studenata stručnih studija.
Neizvjesnost za studente stručnih studija
Ministarstvo je u svom izvješću po završetku javne rasprave zaključilo kako alternativni prijedlog diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije.
Do samog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o HKO-u u Hrvatskom saboru, čini se kako će ishod biti krajnje neizvjestan za više od 50 tisuća studenata stručnih studija, od kojih većina studira upravo na – sveučilištima. Studenti stručnih studija, pogotovo oni koji studiraju na svuečilištu, s pravom se pitaju zašto sveučilište radi protiv vlastitih studenata.
