Što stoji iza odluke Ekonomskog fakulteta u Zagrebu?

Nikola Baketa,
doktorand Fakultetu političkih znanosti i istraživač na NORGLOBAL projektu “European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans” kritički se osvrnuo na odluku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da od iduće godine ukinu prvostupničku diplomu i pređu na integrirani studij. Komentar mladog znanstvenika na spomenuti manevar EFZG-a donosimo u cjelosti.

srednja.hr

Prije par dana je izašla objava da Ekonomski fakultet u Zagrebu ukida organizaciju studija kroz dvije razine te da će uspostaviti integrirani studij. Postavlja se pitanje koji su stvarni razlozi ovakve odluke. Odnosno, stoji li iza odluke Ekonomskog fakulteta u Zagrebu briga za studente ili nešto drugo (financijski aspekt i zaštita struke)? Kao osnovni razlog za ovakvu odluku vodstvo fakulteta navodi činjenicu da tržište rada nije prepoznalo prvostupnike te da je problematično ukoliko se magistrom ekonomije postaje nakon završena dva semestra (odnosno samo osam mjeseci diplomskog studija). Kao rješenje je predloženo uvođenje integriranog studija na kojem specijalizacija počinje na četvrtoj studijskoj godini i traje četiri umjesto dva semestra.

Je li moguće da u 8 mjeseci profesori naprave veći posao nego u prethodnih 8 semestara?

Argument vodstva Ekonomskog fakulteta da tržište rada nije prepoznalo prvostupnike je problematično i za njih same. Naime, taj argument pretpostavlja da visoko obrazovanje mora biti isključivo u funkciji tržišta rada, a to je stav s kojim se osobno ne slažem. Međutim, ukoliko se ipak krene od te pretpostavke, tada je jasno da Ekonomski fakultet koji je ‘stvara’ te studente nije uspio stvoriti dovoljno sposobne, obrazovane i atraktivne pojedince koji su završili preddiplomski studij kao takve ih tržište rada nije prepoznalo. Dakle, umjesto poboljšavanja kvalitete svog programa i osposobljavanja studenata koji će biti prepoznati nakon preddiplomskog studija, Ekonomski fakultet namjerno ili nenamjerno uskraćuje tu kvalitetu svojim studentima, koji su zatim upisuju (u 90 posto slučajeva kako navode s tog fakulteta i dodatnu godinu kako bi bili privlačni poslodavcima.

Postavlja se pitanje – je li moguće da u samo osam mjeseci, tj. dva semestra, profesori na Ekonomskom fakultetu naprave puno veći posao nego u prethodnih osam semestara? Ili je Ekonomskom fakultetu do sad bilo isplativije pružiti određeno razlikovno znanje te time ‘obvezati’ 90 posto studenata na ostanak na instituciji? Isto tako, iz Statističkog godišnjaka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2012. godine vidljivo je da je stopa zapošljivosti ekonomista 22,6 posto. Naravno, ovaj podatak obuhvaća sve koji su završili ekonomske fakultete na svim razinama i svim institucijama.

Međutim, postavlja se i pitanje – prepoznaje li tržište rada uopće i one ekonomiste koji su završili svih 5 godina studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu? Nažalost, zbog nepostojanja mehanizama praćenja karijera studenata nakon završenog studija nemoguće je utvrditi taj podataka isključivo za Ekonomski fakultet u Zagrebu.Unatoč tome, indikativno je i samo nepostojanje takvog instrumenta,jer bi se u suprotnome onda jasno vidjeli rezultati njihovog rada.

Na ovaj način svi studenti ostaju na instituciji

Naravno, rješenje problema su na Ekonomskom fakultetu pronašli u integriranom studiju (jer je i to mogući oblik unutar trenutnih okvira te se smatra da je u skladu s Bolonjskim procesom). Takvom odlukom si na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu osiguravaju ne samo da 90 posto studenata ostane svih pet godina na instituciji, nego obvezuju i ostatak koji žele dobiti diplomu.

Time sebi osiguravaju i financiranje za sve polaznike od strane države ili studenata. Kako je navedeno u novinskim napisima, ova odluka je u elaboratu obrazložena stavom da se ovaj model smatra boljim jer na novom integriranom studiju specijalizacija počinje na četvrtoj studijskoj godini i traje četiri umjesto dva semestra. Kada bi zaista htjeli osigurati ovakav način studiranja i još više ostati u skladu s Bolonjskim procesom (koja je ipak nešto više od pukog 3+2, 4+1 ili 0+5 modela studiranja, nego uključuje mobilnost, zapošljivost i slično principe), tada bi uveli model studiranja 3+2 koji upravo omogućuje specijalizaciju na posljednje dvije godine godine studija tj. na diplomskom studiju.

Integrirani studij onemogućuje mobilnost studenata

Nadalje, problem integriranog studija je u tome što onemogućuje mobilnost studenata kao jedan od ciljeva Bolonjskog procesa. Naravno, pod time se ne misli odlazak na različite razmjene poput Erasmusa, nego na na mobilnost s ciljem stjecanja diplome.Naime, kao prvo, time se onemogućuje studentima odlazak na diplomske studije na inozemnim sveučilištima prije završetka diplomskog studija na matičnom sveučilištu. Razlog za to je što je pretpostavka za upis diplomskog studija posjedovanje svjedodžbe o završenom prvom ciklusu obrazovanja (status prvostupnika).

Tako je primjerice onemogućeno studentima Pravnog fakulteta da upisuju diplomske studije u inozemstvu prije završetka svih 5 godina na Pravnom fakultetu jer im njihov fakultet ne izdaje svjedodžbu o završenom preddiplomskom studiju koja je uvjet za upisivanje diplomskog studija. S druge strane, ovime se onemogućuje upisivanje isključivo diplomskog studija studentima koji su završili prvostupne programe na drugim sveučilištima ili fakultetima na Sveučilištu u Zagrebu. Time dolazi do odbacivanja ideje interdisciplinarnosti koja se snažno naglašava u europskoj dimenziji obrazovanja, a sve zbog zaštite profesije i profita koji se ostvaruje vezivanjem studenata za svoju instituciju.

Jasno je da postoje rješenja koja su više u skladu s Bolonjskim procesom i koja bi osim forme studija podržavala i određene principe koji se često naglašavaju (mobilnosti, zapošljivosti, interdisciplinarnosti). Međutim, čini se da je jednostavnije Bolonjski proces prilagoditi načinu funkcioniranja vlastite institucije (pa tako i pokretati ljetne škole kako bi se zarađivalo na studentima koji su padali ispite na redovnim rokovima, a onda ih polagali nakon dodatno plaćenih predavanja) te optužiti tržište što nije prepoznalo njihovu ponudu, studente vezati za svoju instituciju te zanemariti prije spomenute principe. Umjesto podizanja kvalitete preddiplomskog i diplomskog studija te kreiranja dva kvalitetna studija, uprava Ekonomskog fakulteta je odlučila umjesto dva osrednja studija uvesti jedan osrednji.

Komentar je stav autora i ne odražava stav redakcije portala Srednja.hr.

Odgovori