Pretraga

Studiranje u Grčkoj: Između učenja, prosvjeda i imigranata

A- A+

Dvije grčke studentice nam iz prve ruke otkrivaju kako je to studirati u kolijevci demokracije kojom danas drmaju prosvjednici i ekonomska kriza.

Katerina Chatzi i Despoina Nalpantidou studentice su prava u Grčkoj. Katerina je treća godina Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, dok je Despoina na četvrtoj godini Aristotelovog sveučilišta u Solunu. Na prvi pogled njihovi fakulteti ne razlikuju se puno od hrvatskih: gradivo je obilno, ispiti teški i ponekad nedostaje prostora u predavaonicama. Međutim ove fakultete ‘vode’ snažne studentske stranke, protesti su dio svakodnevice, a nisu neuobičajeni ni upadi imigranata koji se skrivaju od policije. Stoga dok se hrvatski studenti pripremaju za nadolazeće ispite, njihovi kolege na pravnom fakultetu Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni već sada znaju kako su zbog studentskih prosvjeda, koji su trajali sve do sredine prosinca, izgubili semestar.

Izdvojeni članak

Studirati u Turskoj: Fakulteti dobro opremljeni, prijevoz jeftin, a strancima dostupne stipendije

Katerina i Despoina studiraju na dva od tek tri pravna fakulteta u Grčkoj. Budući da su godišnje upisne kvote na pravnim fakultetima ograničene na 400-tinjak studenata, da bi mogle upisati što žele obje su se spremale punih godinu dana, a uz regularnu nastavu pohađale su i privatne satove. Kako ih još koja godina dijeli od kraja studija ne razmišljaju što će kasnije, već uživaju u studentskoj razmjeni u Njemačkoj gdje je, kako kažu, sve jako organizirano.

‘Ispiti na kraju treće godine su preteški’

Školski sustav u Grčkoj nešto je drugačiji od hrvatskog. Osnovna škola i gimnazija su obavezne i zajedno traju devet godina, nakon čega učenik upisuje tri godine srednje škole. U drugom razredu srednje učenici se trebaju odlučiti što žele studirati, te odabrati usmjerenje.

Izdvojeni članak

Češki studentski par u Hrvatskoj na faksu jer su samo tu mogli studirati skupa

Postoje dva glavna smjera, a kako su Katerina i Despoina odlučile studirati pravo, na drugoj su godini uz glavne predmete dobile još šest dodatnih, poput klasičnog grčkog, latinskog, grčke književnosti i povijesti. Međutim iako škola dnevno traje šest sati grčkim maturantima to nije dovoljno, te za savladavanje gradiva moraju uzimati i privatne satove.

– U trećem razredu svi maturanti uzimaju dodatne satove jer su ispiti na kraju treće godine preteški i jednostavno nije dovoljno samo ono što naučite u školi. Možete ići na privatne repeticije ili organizirane grupe za učenje, a danas mnogo djece s pripremama počinje i ranije, čak krajem gimnazije, kaže Katerina.

U svibnju učenici trećih razreda pišu državni ispit vrlo sličan hrvatskoj maturi. Budući da se ovaj ispit smatra važnijim od svih testova, uobičaje školski testove polažu se tek kada ‘državna matura’ završi. Rezultati mature stižu u lipnju i onda maturanti popunjavaju službeni obrazac s fakultetima koje žele upisati, a osim rezultata vrlo su važne i ocjene iz srednje školi. No zbog teške ekonomske situacije u posljednjih su se nekoliko godina kriteriji pri upisu na fakultet promijenili i danas gotovo svatko može studirati što god želi, objasnile su nam naše sugovornice.

Izdvojeni članak

Fakulteti koje se najviše isplati studirati

– Nekoga tko dolazi iz Soluna, a nije imao dovoljno dobre rezultate za studij prava na ovdašnjem sveučilištu svejedno može tražiti da ga se s primi i u tom slučaju popunjava obrazac u kojem se izjašnjava kako bi mu zbog ekonomske situacije bilo lakše studirati u rodnom gradu, priča Despoina koja i sama studira na ovom sveučilištu koje broji čak 80 000 studenata.

Molbe za naknadno primanje na sveučilište česte su na gotovo svim grčkim fakultetima i pritom je jedino važno da budući student traži da mu se odobri studiranje na ‘srodnom’ fakultetu, čime se onemogućuje da netko tko se spremao za društvene znanosti bude primljen na primjerice medicinu.

– Problemi koji se javlja uslijed ovakvih upisivanja su daleko premašene upisne kvote, pa prvu godinu prava više ne upisuje 400 već 600 studenata, što dodatno otežava situaciju na fakultetu kojem ionako nedostaje organizacija ali i prostora, dodaje Despoina.

Izdvojeni članak

Studenti iz Mostara pokrenuli inicijativu da se u Hrvatskoj uvede pravo glasa od 16 godina

Moć je u rukama studentskih predstavnika

Na grčkim sveučilištima politika je neizbježan dio svakodnevice. Svako od njih unutar sebe imali mali politički mikrokozmos koji reflektira događaje na nacionalnoj razini, a izbori za studentske predstavnike visoko su politiziran proces.
Stranke koje sudjeluju u radu grčkog parlamenta na svakom sveučilištu imaju svoje studentske sekcije, pa studentski predstavnici umjesto da brinu o potrebama kolega, najčešće brinu o vlastitom probitku promičući ideologiju stranke koju zastupaju. Ovaj politički angažman posebno je naglašen na pravnim fakultetima.

– Kad si brucoš pripadnici stranaka ti prilaze i nude pomoć, organiziraju partije, putovanja, ali i predavanja na kojima traže tvoj glas. Samo njima nije u cilju borit se za naša prava nego stvoriti političke veze i položiti ispite s dobrim ocjenama. Oni imaju moć i uglavnom rade što god žele, pa ako žele zatvoriti fakultet zatvorit će ga. Studentski pripadnici ljevice koja je trenutno u vladinoj opoziciji učinit će sve što treba da bi radili suprotno od vlade. Oni ne predlažu, već traže revoluciju bez konkretne pomoći, pojašnjava Katerina čije se sveučilište u Ateni zbog nedavne odluke vlade o otpuštanju viška administrativnih službenika našlo u velikim problemima.

Izdvojeni članak

Studirati u Bugarskoj: Iskustvo koje ne bih ponovio dvaput, ali koje ne bih mijenjao ni za što na svijetu

Imigranti, beskućnici i dileri

U rujnu prošle godine u sklopu mjera štednje ministar obrazovanja Konstantinos Arvanitopoulos najavio je otpuštanje dijela administrativnog osoblja s grčkih sveučilišta. U znak potpore službenicima studenti Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni odlučili su blokirati nastavu, zbog čega je nastava u zimskom semestru počela tek sredinom prosinca, a studenti pravnog fakulteta izgubili su semestar koji će morati nadoknađivati.

– U Grčkoj fakulteti imaju imunitet, pa prema zakonu policija ne može ući na njihov posjed. Kada uslijed prosvjeda studenti zatvore fakultet nitko im ništa ne može i ispada da svatko radi što hoće, govori Katerina.
Ovaj problem seže daleko u povijest. Za vrijeme vladavine diktatora Papadopoulosa policija je često obilazila fakultete, pa su studenti u konačnici 1973. digli bunu protiv njegovog režima. On im je odgovorio šaljući tenkove na prosvjednike pri čemu je puno studenata poginulo. Od kad je Papadopoulos svrgnut policija nema pravo pristupa fakultetima, a ovo osjetljivo pitanje mnogi danas iskorištavaju kako bi radili što god žele, pojašnjava naša sugovornica.

Izdvojeni članak

Studenti šalju vozilo na Mjesec, uspije li im dobivaju tri milijuna dolara

No to nije sve. Za razliku od pravnog fakulteta u Salunu koji je dio kampusa zbog čega je ‘zatvoreniji’ i bolje organiziran, zgrada pravnog fakulteta u Ateni smještena je ispred velikog javnog parka u kojem se često skupljaju imigranti, beskućnici ali i dileri. Kako im unutar fakulteta policija ne može ništa, svaki put kada policija provede raciju svi se sklone unutar obližnje zgrade Prava.

– Bio je slučaj da su imigranti došli i spavali u zgradi Prava. Prošle godine policija je zbog dilera htjela napraviti raciju u parku i svakog dana situacija je bila ista: policija bi došla, a oni bi pobjegli na pravni fakultet. Studentski pripadnici lijevog centra izlazili bi vani i svađali se s policijom da ode jer nema pravo biti na fakultetskom posjedu, dok su se neki od ljudi iz parka tukli s njima. To je trajalo svaki dan, puna tri mjeseca, prepričava Katerina.

Izdvojeni članak

Uskoro menza na Maksimiru: Studenti će konzumirati vlastito vino i divljač

Fakultet više nije dovoljan

Unatoč čestim prosvjedima i poteškoćama u radu, i Despoina i Katerina zadovoljne su obrazovanjem koje dobijaju na svojim matičnim sveučilišta. To obrazovanje nije samo teorijska podloga za buduće zanimanje, nego i široko opće znanje koje bi, smatraju, svatko trebao znati.

– Imamo dobar odnos s profesorima, slobodno im postavljamo pitanja i oni će nam uvijek odgovoriti. Imamo i mnogo studenata koji su sudjelovali na internacionalni natjecanjima i pobjeđivali u različitim simulacijama, što je dodatan pokazatelj kvalitete sveučilišta, kaže Katerina.

Ipak ni ona ni Despoina još uvijek nisu sigurne čime se poslije žele baviti. Svjesne su trenutno teške ekonomske situacije koja prati mlade, pa nakon završenog studija prava koji u Grčkoj traje četiri godine, razmišljaju o mogućem nastavku studija vani.

– Danas su se standardi promijenili. Gotovo svi znaju dva strana jezika, gotovo svi imaju diplomu ili magisterij i to više ne znači puno kao nekad. Zato je bitni ići korak dalje, imati doktorat ili fakultet koje je tražen, Despoina zaključuje.