Pretraga

Sve što trebate znati ako želite studirati u SAD-u

A- A+

Hrvatska studentska asocijacija na Ekononskom fakultetu u Zagrebu pokrenula je projekt ‘Dani SAD-a 2013. – Work, Travel, Study’. Program je započeo danas te nastavlja se na sutrašnji dan, a dobodošli su svi koji razmišljaju o nastavku školovanja na nekom od američkih sveučilišta. Jedna od današnjh gošća bila je i direktorica Zone znanja Mirela Mrvelj Polgar, koja iza sebe ima tri diplome s Harvarda te je prisutne detaljno informirala o svemu što je potrebno za upis na Harvard, Yale ili neko treće američko sveučilište.

www.facebook.com

Hrvatska studentska asocijacija treću godinu zaredom organizira projekt pod nazivom ‘Dani SAD-a – Work, Travel, Study‘. Projekt je nastao zbog sve veće zainteresiranosti studenata za razmjenu ili studiranje u SAD-u. Program je započeo danas u 9 sati na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a završava sutra u 16 sati.

Uz brojne goste, predavanje je danas oko 14 sati održala direktorica Zone znanja Mirela Mrvelj Polgar je iz vlastitog iskustva, ali i rada na pripremama studenata za upis na Harvard, podijelila korisne informacije za sve one koji ciljaju prema američkim sveučilištima.

Izdvojeni članak

Studirati u Bugarskoj: Iskustvo koje ne bih ponovio dvaput, ali koje ne bih mijenjao ni za što na svijetu

U SAD-u manje gledaju na ocjene negu u Europi

Studenti koje žele upisati studij na nekom od američkih sveučilišta , prije svega moraju odabrati sveučilište, fakultet i na kraju program studiranja. Tek nakon toga dolaze uvjeti za upis koji uključuju:

  • ocjene

  • životopis

  • položene standardizirane testove

  • esej

  • preporuke

  • intervju

– Zahvaljujući drugačijem mentalitetu, Amerikanci manje gledaju na ocjene nego ijedna europska zemlja. Njih ne zanima kakvi ste vi bili prije i kakve ste ocjene imali, nego ih zanima što ste danas, izjavila je Mrvelj Polgar dodajući kako američki studenti imaju manje straha i puno više prakse od Hrvata.

Može se dogoditi da učenici i studenti koji prolaze s dovoljnim ili dobrim ocjenama upišu neko američko sveučilište, ali se onda moraju potruditi oko drugih uvjeta koje moraju ispuniti. Direktorica Zone znanja također je objasnila kako je u SAD-u dodiplomski studij jednak za sve te se studenti opredjeljuju tek na magisteriju ili doktoratu. Zanimljivo je i to što se nigdje u Americi ne plaća doktorski studij. Ne samo da se ne plaća školarina, nego je vama i vašoj obitelji plaćen smještaj, hrana te još dobivate plaću.

Netko ne izdrži tempo pa odustane

Dobro napisan životopis dosta utječe na to hoćete li upasti na sveučilište ili ne. Naime, u SAD-u studenti imaju toliko izvannastavnih aktivnosti i obaveza pa je tempo studiranja mnogo naporniji nego u Hrvatskoj. U svoj životopis trebate napisati sve angažmane, sportske aktivnosti, nagrade, postignuća, objavljene radove, knjige i slično. Mrvelj Polgar objašnjava kako je to jako bitno jer prema vašim dosadašnjim obavezama zaključuju hoćete li moći izdržati tempo studiranja u njihovoj zemlji. Također je dodala kako je upravo zbog napora jedna studentica nedavno odustala.

Standardizirani testovi su užasno teški

Najvažnija stvar koju trebate riješiti, ako želite studirati u SAD-u, su standardizirani testovi koji su različiti za dodiplomski, diplomski i doktorski studij.

  • Dodiplomski studij: TOEFL, IELTS Academic, SAT Reasoning, SAT Subject, ACT

  • Diplomski studij: TOEFL, IELTS Academic, GMAT, GRE, MCAT (za medicinu), LSAT (za pravo), DAT (za stomatologiju), PCAT (za farmaciju)

  • Doktorski studij: TOEFL, IELTS Academic, GRE

Mrvelj Polgar ističe kako su testovi skupi i da je najveći problem što se studenti ne pripremaju dovoljno dugo i adekvatno, zbog čega su rezultati iz testova GMAT i GRE jako loši. Polažu se na računalima i treba razviti dobru strtegiju, inače vam pri rješavanju nedostaje vremena. – Verbal i critical reasoning su dijelovi testova koji Hrvatima najlošije idu, dok kvantitativni dio lakše riješe, istaknula je direktorica Zone znanja, dodajući da je problem i u tome što se više ne možete vraćati na zadatke u slučaju da ste ih preskočili ili ste napravili grešku.

Izdvojeni članak

Studirati vani: Skopje i Bratislava mali gradovi za veliko životno iskustvo

Eseji Hrvatima ne idu od ruke

Bivša studentica koja ima tri diplome s Harvarda istaknula je kako su eseji ogledalo čovjeka i zbog toga su jako bitni pri upisu na sveučilišta. Hrvatima ne ide od ruke napisati dobar esej jer ih u školi dovoljno ne pripreme za taj pothvat, a neke od tema eseja koje studenti trebaju napisati su: motivacijsko pismo, predstavljanje, uspjesi i neuspjesi ili planovi za budućnost. Sadržaj eseja može biti u obliku pisanog teksta, prezentacije, videa ili fotografije.

Preporuke i intervjui nekada imaju ključnu ulogu

Preporuke i intervju ponekad imaju odlučujuću ulogu pri izboru kandidata za upise. – Preporuke su sve važnije što je viši stupanj obrazovanja, stoga su za dodiplomski manje bitne, dok su za doktorski studij jako bitne, izjavila je Mrvelj Polgar.

Savjetovala je studentima koji bi htjeli nastaviti školovanje u Americi da dobro paze na to tko će im, i na koji način, napisati preporuke. Trebate obratiti pažnju na sposobnost i spremnost onoga koji vam treba napisati preporuku, da vas dobro poznaje i da navede vlastita postignuća.

Prema riječima direktorice Zone znanja znalo se dogoditi da se studenti ne upišu na sveučilište upravo zbog komunikacijske nesposobnosti. – Za intervju se možete spremiti putem interneta ito besplatno, a odgovori na trik pitanja i isticanje vlastitih vrlina mogu se navježbati pa ne smijete sebi dozvoliti da vas odbiju samo zbog razgovora, rekla je Mrvelj Polgar.

Također je istaknula kako se morate pridržavati rokova, a prijave se vrše elektronskim putem te traju od listopada do siječnja.

Izdvojeni članak

Francuski student putem Erasmusa došao u Zagreb na lakšu Ekonomiju

Što je bolje sveučilište to su veće stipendije

Bez stipendije na američkim sveučilištima studiraju samo oni koji imaju jako puno novca. Prema podacima kojima raspolaže Zona znanja, na najboljim sveučilištima preko 70 posto studenata prima neku od stipendija.

Stipendije su najčešće podijeljene u ovih pet kategorija:

  • Merit based: kvaliteta i potencijal kandidata

  • Need based: financijski status

  • Državljanstvo: stipendije posebne za Hrvate

  • Regija: namjenjene državljanima pojedinih zemalja

  • Sportske stipendije

Za kraj Mrvelj Polgar poručila je svima koji razmišljaju o studiju u SAD-u da je važno samo krenuti sa pripremama na vrijeme i kako se ne trebate bojati te misliti da će u tome uspjeti samo štreberi s odličnim ocjenama.