Učiteljski fakultet napravio je najveći pomak u povijesti zagrebačkog Sveučilišta

Prema anketi koju smo proveli među pet tisuća maturanata i brucoša došli smo do rezultata koji pokazuju da je zagrebački Učiteljski fakultet jedan od najpopularnijih u Hrvatskoj. Iako ga danas odlikuje iznimna kvaliteta i sve veća zainteresiranost kandidata za upis, potonje nije oduvijek bilo tako. Dekan Ivan Prskalo pojasnio nam je što je dovelo Učiteljski fakultet na današnju razinu te kada su prešli sa stručnog na sveučilišni studijski program.

Učiteljski fakultet u Zagrebu nastao je spajanjem Visokih učiteljskih škola u Čakovcu i Petrinji s Učiteljskom akademijom Sveučilišta u Zagrebu. Bivše visoke škole trenutno imaju status odsjeka te istima upravljaju prodekani. Na čelu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu nalazi se dekan Ivan Prskalo, koji nam je otkrio kako je fakultet funkcionirao u vrijeme provođenja stručnog studijskog programa te na koji se način 2005. godine prešlo na sveučilišni studijski program.

Hrvatski studiji i Učiteljski fakultet ne kane odustati od dodatnih ispita uz maturu

Najznačajniji pomak sastavnice zagrebačkog Sveučilišta

– Napravili smo najznačajniji pomak koji je ikada napravila ijedna sastvanica zagrebačkog Sveučilišta – prešli smo iz stručnog studijskog programa na sveučilišni. No to je bilo moguće tek 2005. godine „bolonjskim procesom“, a integracija s učilištima u Čakovcu i Petrinji je ostvarena 2007. godine, objašnjava dekan koji tu dužnost obnaša već godinu dana.

U tijeku reforme usklađivanja programa prema bolonjskom sustavu odabran je plan i program po kojem danas Učiteljski fakultet pruža visoku naobrazbu svojim studentima.

– S jedne razine prešli smo na posve drugu kvalitetniju razinu koja je uvjetovala kompetentne nastavnike sa znanstveno nastavnim znanjem. Upravo to je i pokrenulo izuzetno veliki broj napredovanja naših nastavnika, izjavio je dekan.

Dekan Učiteljskog fakulteta otkrio zašto ustraju na 0+5 modelu i provode dodatna testiranja uz maturu

Idealan bi bio semestar s tri do četiri ispita

Na Učiteljskom fakultetu se trenutno provode dva učiteljska studija te rani i predškolski odgoj i obrazovanje. No u planu je spajanje učiteljskih studija u jedan studij kako bi se postigla racionalizacija kadrova. Tim postupkom bi ostvarili optimalnije uvjete, jer nastavnici ne bi bili preopterećeni obavezama, radili bi s manjim grupama, jer bi omjer nastavnika u odnosu na studente bio povoljniji, a i bili bi dostupniji svojim studentima.

– Smatram da bi bilo idealno kada bi se u jednom semestru provodila tri do četiri ispita, a pokušat ćemo izbjeći i vještačku semestralnost predmeta s takozvanim ekstenzijama. Logika kojom se vodimo je da se kroz semestre sluša što manji broj predmeta koji će biti stvarno semestralni, ističe Prskalo.

Međutim, neki predmeti moraju biti dvosemestralni zbog strukture samog studija. Riječ je prvenstveno o metodikama gdje se ne može drugačije organizirati predmet jer su i radionice tako koncipirane. Stoga su one dvosemestralne ili čak trosemestralne.

Kvote nepopunjene jer sustav ne omogućuje ‘pomicanja crte’

Upisna kvota za Zagreb za akademsku godinu 2013./2014. iznosila je 265 za redovite i izvanredne studente, a za jesenski rok ostala su svega tri slobodna mjesta. Međutim, ne radi se o manjem broju prijavljenih, nego o činjenici da postani-student ne omogućuje takozvano ‘pomicanje crte’.

Zadivljujući uspjeh: Dekan Učiteljskog fakulteta postao peti vlasnik Thulinove nagrade u Europi

Na Odsjeku u Petrinji određena je kvota od 150 studentskih mjesta, a ukupno nije popunjeno njih deset. U Čakovcu je kvota 120, a zbog funkcioniranja sustava, za jesenski rok su ostala samo četiri slobodne pozicije za buduće brucoše.

Sposobnost nastavnika i profesora u dobi od 67 godina

– Poznajem profesore koji su stariji od 70 godina, a bolje i kvalitetnije rade od mlađih kolega, stoga msilim da je sposobnost starijih osoba za predavanje individualna, pojašnjava dekan.

Dodao je kako na Fakultetu po potrebi mogu zadržati redovite profesore u trajnom zvanju do 70 godina uz odobrenje sveučilišnog vijeća područja. Profesor emeritus se imenuje nakon odlaska u mirovinu i može sudjelovati u ‘životu fakulteta’ primjerice na doktorskom studiju ili drugim aktivnostima gdje je njegovo iskustvo dragocjeno.

Za kraj je dekan Prskalo istaknuo kako bi, iako je to pitanje više u nadležnosti sindikata, sretnije rješenje bilo da se o odlasku u punu mirovinu odlučuje na osnovu godina rada, a ne pukoj dobnoj granici od 67 godina. U protivnom bi netko tko je počeo raditi s 18 godina trebao ići u mirovinu tek nakon 50 godina rada.

Odgovori