Uskoro bolja regulacija milijardu kuna koje godišnje zarade studenti

Prekomjerno radno vrijeme, premala satnica za noćne smjene i praznike, ‘izmajmljivanje’ ugovora ili rad na tuđe ime samo su neki od problema koji se pojavljuju zbog zakonski slabo reguliranog rada preko student servisa. Međutim, tome bi uskoro mogao doći kraj jer Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, zajedno s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, radi na donošenju pravilnika kojim bi se regulirao ‘studentski rad’, potvrdili su nam iz MZOS-a.

Foto: srednja.hr

U državi veličine pola Londona, s preko 300 tisuća nezaposlenih, jedna društvena skupina ipak uspijeva, bez većih problema, naći neki oblik zaposlenja – studenti. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, prošle je akademske godine opciju studentskog rada iskoristilo njih preko 75 tisuća, što je oko 65 posto od ukupnog broja redovitih studenata u Hrvatskoj.

Razlozi zbog kojih studenti, za razliku od više manje svih ostalih, mogu relativno lagano naći posao su višestruki. Studentski ugovor za poslodavca je najjeftiniji jer ne mora plaćati poreze i doprinose na plaću, a na rad preko student servisa se ne primjenjuju obredbe Zakona o radu.

Sanacijski upravitelj zagrebačkog SC-a se skriva, rektor strahuje za sudbinu Univerzijade

Ovo ostavlja mnogo prostora za zloupotrebu takvog rada i eksploataciju studenata pa se nerijetko događa da studenti rade dulje od dopuštene zakonske satnice za radnike, a noćne smjene i praznike ne dobiju veću satnicu od uobičajene. Javna je tajna i činjenica da pojednici svoje ugovore ‘iznajmljuju’ ili poslodavcima, koji onda isplate određeni iznos na njihove račune, radi izbjegavanja plaćanja poreza, ili onima bez studentskih prava, koji onda rade u njihovo ime, od čega određeni postotak ostaje studentu kao ‘protuusluga’.

Međutim, nisu studenti jedini koji ispaštaju zbog slabo ili nikako reguliranog instituta ‘studentskog rada’. Ostatak populacije je još teže zapošljiv upravo iz razloga što su studenti ‘prezapošljivi’. Primjerice, nedavno je hrvatski sindikat telekomunikacija upozorio da ta firma sve više koristi studente kao radnu snagu, a vlastitog se kadra rješava pod izgovorom da su tehnološki višak.

Studentski centri će se mailovima upozoravati na sumnjive tvrtke

Zbog gore navedenog, MZOS, zajedno s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, radi na razradi zakonodavnog okvira koji bi se sve ovo reguliralo. Kako nam je objasnila glasnogovornica MZOS-a, Gordana Zuccon, cilj im nije ograničiti rad studenata, već spriječiti zloupotrebe. Iako nismo dobili odgovore na pitanja što će se točno mijenjati i kako bi novi pravilnik mogao izgledati pod objašnjenjem da je sve trenutno u ‘fazi razmatranja’, iz MZOS-a obećaju da će u izmjenu postojećih propisa ili izradu novih biti uključeni svi zainteresirani dionici.

I za kraj ćemo spomenuti jednu zanimljivu činjenicu. Onih 75 tisuća s početka ovog teksta je prošle godine, prema podacima resornog ministarstva, ostvarilo zaradu od gotovo milijardu kuna.

Odgovori