Kako balansirati faks i studentske poslove? Donosimo veliki vodič sa iskustvima studenata i savjetima poslodavaca

Kako balansirati studentskim poslom uz studij, koliko je nova generacija studenata promijenila tržište rada i što poslodavci žele da znate o prijavama na poslove? To su samo neka od pitanja na koja odgovara prva online konferencija Studentski posao 101. Razgovarali smo sa studentima, poslodavcima i stručnjacima za ljudske resurse kako bismo otkrili kako napraviti prve korake u izgradnji karijere još tijekom faksa, a pri tome nešto i zaraditi.

Održana prva online konferencija Studentski posao 101 | Foto: srednja.hr

Većina studenata tijekom studija odradi barem jedan posao. No, pronaći dobar studentski posao i uskladiti ga s obavezama na faksu često nije lako. Prijave, razgovori, očekivanja poslodavaca i usklađivanje obveza znaju biti pravi izazov, osobito za brucoše. Sve je ipak jednostavnije kad se dijele iskustva, a upravo zato je nastala online konferencija Studentski posao 101.

Prva konferencija Studentski posao 101 emitirana je na YouTubeu portala srednja.hr, a ne bi bila moguća bez partnera koji su podržali projekt: Span i Privredna banka Zagreb (PBZ). Kao što samo ime kaže, Studentski posao 101 zamišljen je kao uvodni ‘kolegij’ za sve koji ulaze u svijet studentskog rada, ali i one koji su u njemu već neko vrijeme.

Izraz ‘101’ u engleskom govornom području označava uvodni tečaj o nekoj temi, a u našem slučaju, to je rad i studiranje. Kroz razgovore s poslodavcima, HR stručnjacima i studentima koji uspješno balansiraju studij i posao, donosimo praktične savjete, iskustva i uvide koji će vam pomoći da napravite prve korake u izgradnji uspješne karijere.

Gen Z ne želi raditi?

Pripadnici generacije Z, što će reći – današnji studenti, su lijenčine koje ne žele raditi. Zanima ih samo novac, a ne razmišljaju o tome što moraju dati zauzvrat. To su samo neki od stereotipa koje ste, možda, i sami čuli, a o njima je razgovarala gen Z ekipa iz naše redakcije, Ramona, Hrvoje i Inga. Hrvoje, iako je pravi gen Z-jevac, objasnio je zašto želi raditi, a okej mu je čak i neplaćena praksa – pod određenim uvjetima.

– Ja sam već radio neplaćenu praksu i uskoro ću je opet raditi. Mislim da trebamo postaviti pitanje: koliko dugo ona traje? Ne možemo očekivati da traje šest mjeseci ili godinu dana i da će to studenti prihvatiti. Živimo u jako teškom razdoblju gdje studenti moraju raditi da bi mogli studirati, da bi se mogli financirati. Roditelji ne mogu uz ovu inflaciju i prosječnu hrvatsku plaću pokriti njima sve troškove. Moja je praksa trajala šest tjedana, a ići ću na praksu koja će trajati pet tjedana i mislim da je to maksimalni period gdje ipak možeš nešto naučiti, steći vještine, staviti si nešto u životopis, a opet nije sad toliko dugo da se studenti ne bi mogli pokriti jer ne dobivaju nikakvu zaradu, objasnio je Hrvoje.

Ramona, Hrvoje i Inga na konferenciji Studentski posao 101 | Foto: srednja.hr

Ipak, istraživanja su pokazala kako mlađe generacije ne zanima samo neplaćena praksa, već i neki poslovi koje su starije generacije smatrale nužnim odskočnim daskama za karijeru i osamostaljivanje. To su, primjerice, rad u korisničkoj službi, konobarenje, rad u fast food restoranima, skladištu. No, Ramona se s time nije složila.

– Ja sam radila sve te poslove. Nisam jedino konobarila, ali prvi posao mi je bio u tehničkoj podršci, radila sam i u skladištu, u trgovini. Ne znam zašto bi nekima to bio problem. Bila sam student, trebali su mi novci i radila sam. Zašto nisam otišla raditi odmah u struci? Osobno, nisam se osjećala dovoljno spremno, htjela sam još učiti, tek sam krenula studirati. Posao u struci sam našla kad sam se osjećala spremnom, nakon poslijediplomskog, istaknula je Ramona.

Da je, recimo, završio studij i nije mogao naći posao u struci, Hrvoje bi radio i takve poslove, dodao je. Po njegovom saznanju nisu tako loše plaćeni, odnosno mogu omogućiti prosječnu hrvatsku plaću. No, svjestan je da je često riječ o težem fizičkom radu na kojeg mnogi diplomanti možda nisu spremni, zaključio je. Jesu li mladi previše izbirljivi, je li im u poslu bitna svrha ili mare samo za novac te je li im problem dati otkaz, doznajte u videu ispod.

Kako do posla koji je prilika za karijeru – i to u IT-ju?

Studentski poslovi ne moraju biti samo sitni poslići kojima je jedina svrha popuniti mjesečni budžet. Oni mogu biti prava prilika za razvoj uspješne karijere, jer nam omogućuju da učimo, napredujemo, čak i ostanemo nakon diplome. Matija je student koji je pronašao upravo takav posao, Filip je prije četiri godine počeo raditi na istom radnom mjestu, a obojica su podijelila svoja iskustva s radom na Spanovom Service Desku.

Span je jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki koja je s radom počela prije više od 30 godina. Tri glavna područja kojima se bave su cloud, umjetna inteligencija i cybersecurity. Objasnio nam je Filip Puljko, voditelj Service Desk tima. Samo Service Desk zapošljava više od 70 ljudi, a njihov posao, najjednostavnije rečeno, je biti centralno mjesto kojem se korisnici obraćaju kad imaju probleme ili pitanja.

– Otprilike 50 % ticketa bude riješeno na Service Desk razini ili se trijažiraju dalje, eskaliraju ovisno o prioritetu, važnosti, kompleksnosti, na više inženjerske timove, dodao je Filip, objasnivši kako je većina stručnjaka iz inženjerskih timova i sama prošla rad kroz Service Desk, jer se tu najbolje ‘uči zanat’.

Filip i Matija iz Spanovog Service Deska rekli su nam kako je graditi karijeru u IT-ju | Foto: srednja.hr

Matija Ilevski je student računarstva koji će iduće godine završiti prijediplomski studij. Iako diploma tehničkog studija nije uvjet za zaposlenje na Service Desku – dovoljno je da ste informatični pismeni i upućeni u tehnologije kojima se Span bavi, tehnička znanja i obrazovanje nisu naodmet. Matija na Service Desku radi već deset mjeseci, a svojim poslom je zadovoljan, najviše jer je dinamičan i daje mu puno prilike za učenje.

– Definitivno nije lagano uskladiti posao i faks, izazovno je. Budući da završavam faks i nemam više toliko kolegija, sad nije problem i lako se dogovorim s profesorima ili na poslu. Mogu dobiti slobodan dan ili koristiti godišnji, ali zasad nije bilo potrebe za time. Moguće je uskladiti studij i posao, nekad treba žrtvovati malo slobodnog vremena, ali nije to ništa grozno. Mislim da je skroz doable, ispričao nam je Filip.

Budući da rade s korisnicima iz cijelog svijeta, Service Desk mora biti dostupan od 0 do 24 sata, stoga rade u tri smjene. Kako je uskladiti studiranje i smjenski rad, kako konkretno izgleda njihov radni dan te koji su najveći izazovi zaposlenicima u početku, ali i kako ih svladati, poslušajte u videu ispod. Zanima li vas posao u Spanu, bilo da studirate ili ste završili školu ili faks, posjetite Spanovu web stranicu i prijavite se za posao.

Poslodavac savjetuje: kako se prijaviti za posao?

Potraga za poslom nikad nije laka, a posebno ako ste brucoš koji tek kreće u svoje prve poslovne avanture. Treba znati napisati životopis, riješiti zadatke na natječaju, predstaviti se na razgovoru za posao… Odgovore na ova pitanja najbolje je potražiti direktno od onih koji zapošljavaju, stoga smo upravo to i učinili. Marko Matijević, direktor i glavni urednik Pametne kuće u čijem portfelju je i portal srednja.hr, za početak nam je objasnio kako napisati životopis ako uopće nemamo iskustva.

– Nemojte izmišljati stvari. Mislim da je okej ne imati iskustvo kad se čovjek javlja za posao i da je to bitno istaknuti. Napišite u koju školu ste išli, možda koji faks pohađate, koji su vam interesi na fakultetu u smislu predmeta, možda je to dovoljno ako je posao vezan uz taj faks, objasnio je Marko.

Rasprave često pokreće i pitanje o tome treba li u životopis stavljati sve studentske poslove koje smo obavljali tijekom studiranja. Nema točnog odgovora, smatra Marko, već trebate dobro procijeniti.

– Svi s kojima pričam o tome kažu ne, ja se slažem. To što je netko dva tjedna radio kao konobar ili vikendima kao animator, možda nije bitno, možda i je bitno, to je stvar procjene kad se prijavljujete za određeni posao. Meni je to dobar indikator da je netko bio vrijedan tijekom studiranja i volim vidjet nešto, ali ako je netko radio negdje dva dana, to možda nije potrebno stavljati u životopis, objasnio je Marko.

Kakve životopise smatra dobrima i kako provjeriti je li naš dobar, jesu li bitniji iskustvo i diploma ili pak stav, kako se pripremiti za razgovor za posao, zašto misli da je imati 5,0 na faksu ‘red flag’, ali i kakvo je njegovo iskustvo rada s mladima, poslušajte u videu ispod.

HR stručnjaci dali ključne savjete

U svim većim tvrtkama, prijave za posao prolaze kroz ruke stručnjaka za ljudske resurse. Često ćete čuti da ih zovu human resource ili kraće, HR stručnjacima. Njihov posao, najjednostavnije rečeno, je brinuti o zapošljavanju, ali i razvoju zaposlenika unutar neke tvrtke. Razgovarali smo i s njima te doznali ključne savjete koji će vam trebati kad krenete u potragu za poslom.

– Budite jasni. Kratko je okej – da, bavio sam se time i time, imam želju raditi ovdje. To je dovoljno. Ako pokažete da imate relevantno iskustvo ili samo želju, mi ćemo prepoznati da je to stvarni interes i da nije ChatGPT napisao prijavu. Najlakše je javiti se mailom, telefonom ili LinkedInom. Na bilo koji način pošaljite prijavnicu, iskažite interes, istaknuo je Filip Romanić Kristensen, HR stručnjak tvrtke SD Worx.

Oko situacije sa studentskim poslovima na tržištu rada možete biti optimistični. Dobit ćete puno prilika da istražite svoje interese, a Antea vam savjetuje da ih iskoristite.

– Mislim da je danas dosta povoljna situacija na tržištu za studente. Istražite svoje interese, probajte više toga da vidite što vam leži. Iskušajte je li nešto što vam je u teoriji zanimljivo zaista tako. Mislim da je to prednost studiranja u današnje doba, navela je Antea Britvić Božićković, HR stručnjakinja, Kamgrad.

Marija Zovko Kordić, organizacijska psihologinja, dodala je još jedan važan savjet – ne odustajte prebrzo. Budite ustrajni, dajte si vremena i strpljenja, poručila je naša sugovornica. Savjete ostalih HR stručnjaka i poslodavaca poslušajte u videu ispod.

Zaradili ste prvu plaću, što sad?

Pronaći posao nije jedini izazov kojeg imamo kao studenti. Jednom kad ga dobijemo, moramo naučiti raspolagati plaćom i mjesečnim budžetom. Iako studiranje za sobom povlači puno novih troškova, moguće ih je sve ‘pokriti’, a da nam na kraju mjeseca čak ostane i ušteda.

Prije nego se uopće zaposlite i krenete razmišljati o primanju plaće, pa i štednji, trebate odraditi jedan važan korak, a to je otvaranje računa u banci. Privredna banka Zagreb studentima nudi PBZ Indeks plus studentski paket u kojem dobivate sve što vam treba da biste financije mogli držati pod kontrolom, i to bez skrivenim troškova i s pogodnostima prilagođenim studentima.

Ako želite biti financijski neovisni, morate znate gdje vam odlazi novac. Vjerojatno ćete imati više računa, a potrošnju i primanja morate pratiti na svima. U PBZ Indeks plus studentskom paketu, primjerice, dobivate tekući i žiro račun u eurima za stipendiju i džeparac, kao i tekući račun u stranoj valuti ako radiš freelance poslove ili dobivaš novac iz inozemstva. Uz njih, dobit ćete i Visa Inspire karticu za svakodnevno plaćanje i troškove kao što su kava, sendvič, izlazak. Ako vam nešto hitno zatreba – novi laptop za faks, zimska jakna – tu je Visa Student kreditna sa limitom potrošnje do 270 eura.

Da biste to sve mogli držati da oku, pri ruci vam je uvijek mobilno bankarstvo. Provjerite stanje na računu dok čekate tramvaj, prebaci novac prijatelju za sendvič ili podignite gotovinu na bankomatu bez kartice, sve sa par klikova u aplikaciji.

Popisali smo i druge savjete bitne studentima koji žele samostalno pokriti mjesečne troškove, a pri tome i uštedjeti bez da uopće imate osjećaj da štedite. Pogledajte ih u videu ispod.

Projekt Studentski posao 101 provodi portal srednja.hr u suradnji sa Spanom i Privrednom bankom Zagreb