Ashwagandha je biljka za kojom mladi masovno posežu kod stresa: ‘Nije za svakoga, treba biti oprezan’
Stres, anksioznost i manjak sna problemi su koji muče brojne studente, pa u borbi protiv njih u zadnje vrijeme sve češće posežu za – ashwagandhom. Riječ je o ljekovitoj biljci koja organizmu može pomoći u prilagodbi na fizički i psihički stres. Ipak, i ashwagandha može izazvati neke nuspojave. O svemu smo razgovarali s nutricionisticom Almom Bunić, ali i studenticom koja je ovaj dodatak konzumirala.
Dodaci prehrani, Alma Bunić | foto: Canva, Privatna arhiva
Sve više studenata u borbi sa stresom poseže za ljekovitom biljkom ashwagandhom. Kako nam objašnjava nutricionistica Alma Bunić, ashwagandha spada u skupinu adaptogena, tvari koje mogu pomoći organizmu u prilagodbi na fizički i psihički stres. Ljudima može pomoći u smanjenju razine stresa i kortizola, ublažavanju simptoma anksioznosti, poboljšanju kvalitete sna i umjerenom poboljšanju kognitivne funkcije pod stresom, a djeluje i protuupalno i antioksidativno.
Nije zamjena za psihoterapiju i anksiolitike
Učinci su, kaže Bunić, umjereni i neusporedivi s lijekovima, ali statistički značajni u više studija.
– Ne djeluje kao klasični stimulans, poput kofeina, ali kad je riječ o koncentraciji može posredno pomoći tako što će smanjiti stres, anksioznost i mentalni zamor te poboljšati kvalitetu sna. Studije sugeriraju i blaga poboljšanja u pažnji radnoj memoriji i brzini obrade informacija. Dakle, može pomoći koncentraciji kod osoba kod kojih je ona narušena stresom, ali neće značajno povećati fokus kod zdravih, nestresnih osoba i nije ‘nootropik’ u klasičnom smislu, pojašnjava Bunić.
Zbog pojačanog stresa u jednom životnom razdoblju, koji je rezultirao pojačanjem opće anksioznosti, ovu ljekovitu bilju počela je piti i studentica Morena. Djelovanje je, kaže, na prvu bilo neprimjetno, osobito na samom početku, dok je postepeno, s vremenom, najveći pomak vidjela u kontekstu reakcije na događaje u neposrednoj okolini, odnosno reakciji na stres.
– Što se tiče reakcije na stres, vidljiv je dakle bio pomak u tome koliku razinu anksioznosti je stres izazivao, a ta razina je postojala u znatno manjem opsegu nego li prije početka pijenja ovog dodatka. Također, osim opće relaksacije organizma, nisam zapazila utjecaje na neke druge procese u organizmu, kao niti sindrom ustezanja koji je česta pojava kod dugotrajnog uzimanja farmakoloških pripravaka koji za cilj imaju smanjenje anksioznosti i njezinih popratnih stanja, prisjeća se Morena.
Ashwagandha, pojašnjava nutricionistica Bunić, anksioznost smanjuje tako što smanjuje aktivnost HPA osi (hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda), snižava razinu kortizola i modulira GABA-ergički sustav.
– Ona dosljedno smanjuje simptome blage do umjerene anksioznosti, ali nije zamjena za psihoterapiju ili anksiolitike kod težih poremećaja. Najkorisnija je kod kroničnog stresa, ispitne anksioznosti i anksioznosti povezane s nesanicom, dodaje Bunić.
Ashwagandha – iskustva o ravnodušnosti
Najbolji oblici su, ističe nutricionistica, standardizirani ekstrakti korijena. Prema istraživanjima, tipične doze su od 300 do 600 mg dnevno, jednom ili dvaput dnevno, uz obrok zbog bolje tolerancije. Iako ne postoji jasan znanstveni konsenzus, u praksi se preporučuje korištenje od 8 do 12 tjedana pa pauza od 2 do 4 tjedna kako bi se izbjegla neuroadaptacija i dugotrajna supresija stresnog odgovora. Poznate su i neke mjere opreza.
– Nije za svakoga. Treba biti oprezan ili ju izbjegavati kod trudnoće i dojenja, autoimunih bolesti jer može stimulirati imunosni sustav, poremećaja štitnjače te istodobne primjene sedativa ili anksiolitika. Moguće ashwagandha nuspojave, iako rijetke, su gastrointestinalne tegobe, pospanost i glavobolja, upozorava Bunić.
Neki ljudi upozoravaju da ashwagandha može dovesti do ’emocionalne ravnodušnosti’, no studentica Morena ju nije osjetila.
– Ne mislim da je dovela do emocionalne neravnodušnosti, ali je utjecala na pogled na određene životne situacije, na način da se više nemaš volju stresirati i prihvaćaš jednako one lijepe, kao i one manje lijepe situacije koje život donosi. U suštini, živiš po principu ‘go with the flow’ i to je to. Moja očekivanja su itekako bila ispunjena, a mišljenja sam da je ashwagandha odličan dodatak u slučajevima umjerene anksioznosti, osobito zbog svojeg postepenog i neagresivnog djelovanja na organizam, zaključuje Morena.
O ‘otupjelosti’ na emocije nakon uzimanja ovog dodatka upitali smo i nutricionisticu.
– Ovo je vrlo važno pitanje i često se spominje u iskustvima korisnika. Objašnjenje vjerojatno leži u tome što ashwagandha smanjuje reaktivnost stresnog sustava i može smanjiti emocionalnu amplitudu. Kod nekih osoba to se može subjektivno doživjeti kao manja tuga i briga, ali i smanjeno uzbuđenje ili radost. To nije dokazano kao klinička nuspojava, ali ima biološku osnovu. Vjerojatnije je pri višim dozama, dugotrajnom korištenju i kod emocionalno osjetljivih osoba. Ako osoba primijeti emocionalnu ‘otupjelost’, preporučuje se smanjiti dozu, napraviti pauzu ili prekinuti korištenje, zaključuje Bunić.
