Cigarete isprobavaju već s 13, neki do 14 postanu aktivni pušači: ‘Htio sam ispasti kul’
Sve je više regulacija vezanih uz pušenje kako bi se smanjio broj pušača, posebice mladih, ali po statističkim podacima on i dalje raste. Studenti su s nama podijelili svoja iskustva s pušenjem običnih i električnih cigareta, a neki su ih počeli konzumirati već od 14 godine života.
Studentica puši cigaretu | foto: Ela Ivko
Statistički podaci nam govore da više od trećine odraslih ljudi konzumira duhanske proizvode, a među mladima čak dvije od pet osoba. Od štetne navike ne odgovaraju ih negativne posljedice na zdravlje, visoke cijene, a ni ružne slike na kutijama cigareta koji podižu svjesnost o štetnosti istih. Studenti su nam ispričali svoja iskustva s nikotinskim proizvodima, a skoro svi su se žalili na smrad duhanskog dima – čak i oni koji puše.
Zakonom zabranjena prodaja maloljetnicima, a sve više maloljetnika puši
Iako je zakonom zabranjena prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima, do toga svejedno redovito dolazi. Prosječna dob u kojoj mladi prvi put probaju cigarete je 16 godina, a ima onih koji probaju i znatno ranije.
– Prosječna dob prvog pušenja duhana među odraslima koji su barem jednom pušili duhan bila je 16 godina i 4 mjeseca. Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (2019.), u posljednjih 30 dana, cigarete je pušilo ukupno 29 posto učenika te također ne postoji znatnija razlika u odnosu mladića prema djevojkama, odgovorili su nam iz HZJZ-a.
Zanimljivo, statistički podaci pokazuju da ljudi koji žive u gradovima češće konzumiraju duhanske proizvode u odnosu na one na selu. A ukupno gledajući, svaka treća osoba u državi puši, unatoč tome što su negativne posljedice dobro poznate. Osim oštećenja pluća, nikotin šteti razvoju mozga, sužava arterije, podiže krvi tlak i uzrokuje ovisnost. Sve više država regulira i zabranjuje pušenje u zatvorenim prostorima, a neke, poput Japana, čak i na otvorenim. Ovisnici se stoga, u nedostatku nikotina, znaju okrenuti snusu – nikotinskim vrećicama.
– Nikotinske vrećice služe kao zamjena za konvencionalne proizvode na bazi duhana i mogu uzrokovati slične zdravstvene rizike pa čak i veće s obzirom na možebitnu visoku količinu nikotina. Ovisno o primijenjenoj dozi nikotina, izloženost nikotinu može izazvati brojne različite nepovoljne reakcije u organizmu. Mogu uzrokovati povećanje krvnog tlaka i otkucaja srca, blagi simptomi intoksikacije uključuju mučninu i povraćanje, uz povećanu izloženost simptomima kao što je proljev, slinjenje i usporavanje otkucaja srca. Teška trovanja mogu biti karakterizirana napadajima i respiratornom depresijom, rekli su nam iz HZJZ-a.
E-cigarete mogu prouzročiti bolest zvanu EVALI
Elektroničke cigarete mogu se kupiti u različitim okusima, od šumskog voća do mentola. Njihovo korištenje je još uvijek dozvoljeno u kafićima i zatvorenim prostorima, a ne smrde toliko koliko obične cigarete zbog čega ih mnogi mladi biraju koristiti.
– Prema Europskom istraživanju, električne cigarete u životu je konzumiralo 44 posto učenika, udio mladića koji su probali električne cigarete u životu je nešto veći u odnosu na djevojke. Jedna od najčešćih ozljeda pluća povezana s konzumacijom e-cigareta je EVALI – e-cigarette and vaping-associated lung injury. EVALI je akutna ili subakutna respiratorna bolest koja može biti izrazito teška i opasna po život te upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru, poručio je HZJZ.
‘Volim misliti da mogu prestati kad hoću, ali vjerojatno ne bih uspjela da probam’
Ida je cigarete prvi put probala s 14 godina, ali se ubrzo prebacila na električne cigarete jer joj manje smrde. Posljedice, kaže, osjeća samo kad hoda uzbrdo te brže postane zadihana, ali osim toga ne osjeća da ju pušenje u ičemu zakida. Cijena nikotinskih proizvoda joj predstavlja problem pa ne kupuje jednokratne vapeove nego onaj na kojem može mijenjati okuse. Svi duhanski proizvodi će još više poskupjeti nakon 1. srpnja ove godine.
– Ja volim misliti da mogu prestati kad hoću, ali vjerojatno ne bih uspjela da sad probam, priznala je Ida.
Ida se još nada, no učenica Jelena iskreno si priznaje da je ovisnica i da ne bi mogla prestati pušiti da poželi. Prvu je cigaretu probala s 13 godina, a s 14 već krenula aktivno pušiti, što je značajno ispod prosjeka dobi u kojoj mladi imaju prvi susret s nikotinom. Kaže da puši isključivo cigarete jer joj je vape previše sladak i umjetan te da joj od toga bude zlo.
– Cigarete pušim svaki dan, i kad sam sama i kad sam vani s ekipom. Električne cigarete mi se uopće ne sviđaju i bude mi muka od toga. Također sam probala snus, ali nije mi bio ništa posebno i bilo mi je zlo od njega kasnije tako da ne vidim gušt u tome, kazala nam je Jelena.
‘Sviđa mi se što ljudi puše u klubovima jer prekriva smrad znoja’
Student Špiro također je nikotinske proizvode probao jako rano, ali ih je brzo i prekrižio. Danas samo ponekad zapali, a kad ga pitaju – ne puši. Kaže da ću budućnosti možda pušiti, ali trenutno vjeruje da neće.
– Probao sam u šestom osnovne jer sam htio ispasti kul. Samo sam se zakašljao, shvatio da mi nije fora i da sam kul i bez toga te sam otpisao duhanske proizvode. Od tad nisam krenuo pušiti, a samo rijetko probam neku u društvu. Zna mi nekad dobro sjest pijana cigara iako si muljam – ja ne pušim, nasmijao se Špiro.
Ne smeta mu duhanski dim ni kad netko u društvu puši. Dapače, zanimljiva mu je aroma dima. Kaže da živimo u generaciji gdje svi više-manje puše pa se naviknuo na to s vremenom.
– Zanimljiva mi je ta aroma dima. Ne smeta mi ni u kafićima ni u zatvorenim prostorima. Sviđa mi se što ljudi puše u klubovima jer prekriva smrad znoja, rekao nam je Špiro.
‘Probala sam u osnovnoj jer je bilo kul i svi su to radili’
Nije samo Špiro htio potvrditi svoj status kul osobe cigaretom, već je to bila praksa i u osnovnoj školi studentice Tamare.
– Svoju prvu cigaretu probala sam u osmom razredu, u osnovnoj školi, jer je to tada bilo kul i ‘in’ i svi su to radili. Ako pušiš onda si dio društva. Pod odmorom bi se skupila ekipa i onda ne bismo išli na marendu nego bismo išli pušit. U prvom srednje sam bila ‘social smoker’ i zapalila bih samo kad bismo išli van s društvom negdje, ali sam prestala jer imam astmu i počelo mi je stvarati probleme, prisjetila se Tamara.
Iako je prije pušila tu i tamo, danas joj jako smeta duhanski dim, pogotovo u zatvorenim prostorima. Ona ga, za razliku od Špire, ne vidi kao pozitivnu stvar u klubu jer joj kasnije smrdi i odjeća i kosa. Ako je klub jako zadimljen ponekad još nekoliko dana nakon izlaska kašlje. Sigurna je da neće biti pušačica.
‘Cigarete su mi bolje od vapea jer cijenim umijeće rolanja’
Student Josip kasno je, u odnosu na prosjek, probao svoju prvu cigaretu – s 21 godinom. Zanimljivo, prvo je probao vape, a tek onda obične cigarete. No, danas ne cijeni pušače vapea koliko pušače običnih cigareta, onih motanih, jer vjeruje da je motanje umijeće i zahtjeva trud.
– Prvo sam probao vape, ali sad cigarete pušim svaki drugi dan. Bolji mi je duhan od vapea jer cijenim umijeće rolanja. U budućnosti planiram prestati s pušenjem jer osjećam posljedice poput žutih noktiju i kašljanja ujutro, objasnio je student Josip.
‘Pušim samo ako sam u gigantskoj depresiji’
Student Nikola objasnio nam je da je ‘social smoker’ i da je prvu cigaretu probao s napunjenih 17 godina. Primijetio je da ga, ako počne češće pušiti, nakon dva tjedna bole pluća.
– Pušim samo ako sam u gigantskoj depresiji ili pod ogromnom količinom stresa. Ako stalno pušim, nakon dva tjedna se počnem osjećat kao da pušim već 45 godina i bole me pluća. Osim cigarete, probao sam vape i snus. Vape je fora jer ga smiješ pušit unutra. Nisam ovisnik, rekao je Nikola koji je, čini se, često bio pod ogromnom količinom stresa.
Nepušačicu odbio miris pa vjeruje da imaju i gadan okus
Studentica Nina nikada nije probala nikotinske proizvode. Kaže da su joj oduvijek smrdjele cigarete i uopće ju ne privlače. Na smrad u klubovima se već navikla, a više joj smeta ako joj dim ide u lice kad je na kavi s prijateljicom koja puši.
– Ne privlače me. I zbog zdravstvenih problema koje uzrokuju, ali najviše zbog smrada. Jako mi smrde tako da si mogu mislit kakav je gadan okus. Stvarno sumnjam da ću ikad početi pušiti, objasnila je Nina.
‘Ako prestanem pušiti, neće biti zbog sporta’
Očito velik broj mladih puši. Neki osjećaju veće posljedice, neki manje. Ali što je sa sportašima? Pitali smo studenta Antu, natjecateljskog veslača, o njegovim pušačkim navikama. Prvu je cigaretu probao s 18 godina, a alternative poput elektroničkih cigarete mu nisu privlačne jer dijeli Jelenino mišljenje da su previše umjetne i slatke. Ne smatra se ovisnikom jer je već nekoliko puta prestao pušiti na par mjeseci bez problema, ali se vrati jer nema motivaciju za trajnim prestankom pušenja. Ponekad zna smanjiti ili prestati par dana prije natjecanja. Kaže da nije doživio velike posljedice od kad je počeo konzumirati cigarete, ali da lakše odradi kondicijski trening nakon što pauziranja pušenja na par dana.
– Malo mi je žao što pušim, ali primarno zato što dosta ljudi to osuđuje pa mi zna biti nelagodno. Ako jednog dana prestanem pušiti, to neće biti zbog sporta, rekao je Ante.
U slučaju da želite prestati pušiti, nude se programi pomoći pri prestanku pušenja. Treba se ulagati trud u prestanak pušenja, ali isto tako i u nepušenje nakon prestanka.
– Škola nepušenja je program u kojem se interdisciplinarno i primjenom edukativno-psihoterapijskog pristupa maloj grupi polaznika pomaže u odvikavanju od pušenja. Cilj programa je pomoći pušačima u pripremi za prestanak pušenja, prestanku pušenja i održavanju nepušenja. Osim prestanka pušenja, važnost škole je u promoviranju zdravih stilova života, prevenciji bolesti te unaprjeđenju zdravlja. Uspješnost ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci koja se prima tijekom odvikavanja od pušenja. U Hrvatskoj, škole nepušenja provode se u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije te u drugim županijskim zavodima. Info linija za ovisnosti, koja je započela s radom 2023.g., namijenjena je pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima kao i za uputiti korisnike na nadležne institucije i organizacije, ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800200070, javili su nam iz HZJZ-a.
