Da sam ovo znala na prvoj godini, studiranje bi mi bilo upola lakše: Evo kako ne potrošiti cijelu vječnost na učenje
Najpametniji su generali poslije bitke, zar ne? Bitku zvanu studiranje sam prošla prije nekoliko godina i tek sad mogu reći – nisam imala pojma kako učiti. Što je ironično, jer kroz cijelo svoje obrazovanje, izgleda, nisam usvojila tu najosnovniju od svih vještina. Ne budite kao ja, učite pametnije.

Znanost je potvrdila da su neke metode učenja bolje od drugih | Foto: Canva
Cijelo svoje školovanje i svih šest (khm) godina studiranja, učila sam pišući bilješke. Literaturu bih stavila ispred sebe, pripremila bilježnicu, markere u bojama i pisala. Čini se da sam htjela izgubiti najviše vremena što mogu, jer sam skripte pisala rukom. Jednostavnije rečeno, koristila sam najsporiju metodu učenja poznatu čovječanstvu.
Razumijem i zašto sam to činila. U prvoj fazi učenja, pogotovo kad je literature bilo puno, bilo mi je važno sistematizirati sve što ću morati naučiti. Naviku pisanja razvila sam još u osnovnoj školi kad je gradiva bilo puno, puno manje, a o njoj kasnije nisam previše razmišljala.
Ponekad bih pisala u bilježnice, ponekad na rubove udžbenika, ali uvijek bih pisala i podcrtavala u šarenim bojama. Pisala sam si objašnjenja, sažimala definicije u natuknice, podsjetnike na druge dijelove gradiva, umne mape. Kasnije bih sve pokušavala prepričati svojim riječima i ponavljala bih gradivo dok to ne bih, više-manje, uspjela.
Nemojte upasti u istu zamku kao ja
Zapravo sam svoje bilješke učila napamet, a ne morate biti genije da znate kako je to poprilično neučinkovit način učenja. Osim što nam sve što smo naučili jako brzo ispari iz sjećanja, pisanjem bilješki upadamo u jednu ozbiljnu zamku – izgledamo i osjećamo se jako produktivno, a zapravo gubimo vrijeme na nešto što nam neće poboljšati pamćenje informacija.
To nije samo moj subjektivni dojam, već potvrđuju i istraživanja. Iako je pisanje bilješki naizgled uspješno, nakon jednog tjedna i posebno nakon dva tjedna učenici koji su koristili drugu metodu učenja, samoispitivanje, pamte više od onih koji su samo čitali ili pisali bilješke. Upravo je testiranje jedan od najmoćnijih alata za dugoročno pamćenje, bilo samostalno ili uz bilješke, potvrđuje znanost.
Čak i ako ne pišete bilješke dok učite, a još uvijek ste u procesu obrazovanja, možda i dalje ne učite na najučinkovitiji mogući način. Naposljetku, rijetki su oni koje je netko naučio kako učiti. Učinkovite metode učenja ne samo da štede vrijeme, a ponekad se svaka dodatna minuta cijeni, već i dovode do boljih rezultata – kratkoročno, na ispitima, ali i dugoročno, poboljšavajući naš cjelokupni obrazovni uspjeh.

Ne budite kao ja, učite pametnije | Foto: Canva
Prema istraživanjima koja se bave metodama učenja, samoispitivanje je pri vrhu stvari koje bi svi trebali raditi dok uče. Nakon što nešto pročitate, pažljivo i s razumijevanjem, trebali biste se testirati bez gledanja u literaturu. Postavljate si pitanja, rješavate zadatke ili stare ispite, ako ih imate. Ne bojte se dati krive odgovore, jer oni su prilika da naučite. Analize pokazuju da takvo testiranje snažno povećava dugoročno pamćenje i rezultate na ispitima.
Jednostavno do pitanja i zadataka
Ako nemate pitanja, a ne želite trošiti vrijeme na njihovo osmišljavanje, na raspolaganju imate super alat kojeg ja nisam imala (da barem jesam!) – umjetnu inteligenciju. Svom omiljenom AI alatu (Perplexity je odličan za učenje, jer navodi izvore iz kojih crpi informacije) objasnite koje gradivo učite, dajte mu literaturu ako možete i pitajte ga da vam sastavi kratki kviz. Odgovore možete pisati ili govoriti direktno u AI alat, a on će vam dati povratnu informaciju o tome koliko dobro ste naučili.
Inače, AI tehnologija kakvu imamo danas je definitivno prilika za lakše učenje koju bi bilo šteta ne iskoristiti. Ako AI koristite da vam piše zadaće ili eseje, ne samo da činite nešto nedopušteno, nego ni približno ne iskorištavate sav potencijal koji nam ta tehnologija nudi. Umjetna inteligencija može postati vaš besplatni instruktor i mentor koji je tu 24/7, kad god ga trebate, samo ako ga znate iskoristiti na pametan način. To, budimo iskreni, mnogi još ne znaju.
Riječ je o tehnologiji koja je još uvijek relativno nova, stoga nije neobično što mnogi iz nje još uvijek ne izvlače maksimum. Dobra je vijest da je Hrvatski Telekom (HT) pokrenuo prvi nacionalni program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji, ‘AI ti to možeš’, s kojima o AI-ju učite od Tonija Miluna. Edukacija se sastoji od 12 kratkih videa sa savjetima i praktičnim primjerima, a za one koji žele dublje ući u temu, tu su i interaktivni online webinari.
Najbolje od svega, edukacija je prilagođena vašem predznanju. Sve počinje kratkim kvizom koji otkriva koji ste tip korisnika AI-ja. Postoje četiri tipa korisnika, definirana na temelju velikog istraživanja koje je Hrvatski Telekom proveo među građanima, a za svaki tip razvijena je posebna edukacija, tako da učite ono što vam najviše treba. Kviz riješite ovdje, a ovdje se uključite u program. Drugim riječima, nikad nije bilo lakše naučiti kako od AI-ja napraviti saveznika u učenju.
Ovu metodu vjerojatno koristite, ali ne najbolje
Uz samoispivanje, istraživanja potvrđuju da je elaboracija jedna od najboljih metoda učenja koje možete primijeniti. Riječ je o nečemu što vjerojatno već radite, ali uvijek možete raditi bolje – objašnjavanje vlastitim riječima. Znanost kaže da je to najučinkovitije kad to radimo na točno određen način.
Najprije, pročitajte kratak odlomak ili riješite jedan zadatak, umjesto cijelog poglavlja. Taj mali dio prepričajte svojim riječima, postavljajući si ciljana pitanja poput ‘Zašto je to istina?’ ili ‘Kako to funkcionira?’ Ako možete, govorite naglas, a odgovarajte ‘iz glave’, bez gledanja u knjigu. Potom provjerite u knjizi jeste li što propustili i dopunite.
Važno je znati da elaboracija nije isto što i aktivno prisjećanje. Kad se aktivno prisjećate, pokušavate se sjetiti svega što ste pročitali i reći to svojim riječima. Recimo, kad vas profesor pita da definirate što je moderna hrvatska književnost.
Kad elaborirate, pročitat ćete definiciju, a potom ćete sami pokušati odgovoriti na neka pitanja: ‘Zašto autori moderne književnosti kritiziraju društvene i moralne vrijednosti svog vremena?’ ili ‘Zašto dolazi do eksperimentiranja s formom i stilom u ovom razdoblju?’ Ako rješavate zadatak iz, primjerice, Matematike, usput ćeš objašnjavati zašto radite određeni korak. Svrha je da pokušate samostalno objasniti i povezati gradivo.
Umjetna inteligencija vam i tu može pomoći. Ako možete objašnjavati naglas, koristite neki AI alat koji ima funkciju snimanja glasa. Snimite mu svoje objašnjenje i tražite da ga kritizira, označi nejasne dijelove ili predloži jasnije objašnjenje. Ako ne možete govoriti naglas, isto možete i napisati. Možete ga koristiti i za generiranje pitanja koja će vam pomoći u objašnjavanju gradiva ili ga tražiti da vas vodi pitanjima dok sami ne objasnite neki dio gradiva.
Mogućnosti je puno, ali prvi korak je otkriti ih. Neovisno o tome jeste li napredni AI korisnik ili potpuni početnik, provjerite što vas može naučiti program ‘AI ti to možeš’. Tko zna, možda vas inspirira i idući ispit baš rasturite.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Hrvatskog Telekoma
Nedavno smo pisali o tome kako vam AI može pomoći uspješno se pripremiti za maturu, bez skripti i plaćenih priprema. Taj tekst pronađite ovdje.