Europa sve ozbiljnija oko društvenih mreža: I ove godine se uvode zabrane
Australija je od 10. prosinca prošle godine zabranila pristup društvenim mrežama svima mlađima od 16. Uvođenje sličnog modela sad razmatraju i brojne europske zemlje, s time da bi u nekima dobna granica ipak bila malo niža – 15 godina. Francuska, Danska i Norveška prilično su ozbiljne oko zabrane i mogle bi je uvesti ove godine.
Sve više zemalja razmatra zabranu društvenih mreža za mlađe tinejdžere | Foto: Unsplash
Nakon Australije, u kojoj je zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina stupila na snagu 10. prosinca prošle godine, slična ograničenja planiraju uvesti i Francuska, Danska i Norveška.
Francuska je novi zakon najavila 31. prosinca, a Francusko državno vijeće, sud koji ima savjetodavnu ulogu pri donošenju zakona osmog prosinca počeo je ocjenjivati prijedlog zakona, a rasprava u parlamentu zakazana je za 19. siječnja. Po sadašnjem prijedlogu, novi zakon bi društvenim mrežama zabranio pružanje usluga mlađima od 15 godina. Za nadzor provedbe ove mjere i prijavljivanje svih promjena bilo bi zaduženo Regulatorno tijelo za audiovizualnu i digitalnu komunikaciju (ARCOM), piše LeMonde.
U tekstu prijedloga zakona navedeni su rizici pretjerane upotrebe ekrana kod tinejdžera, kao što su izloženost neprimjerenom sadržaju na društvenim mrežama, zlostavljanje na internetu i poremećaji spavanja. U prosincu prošle godine francuski predsjednik Emmanuel Macron također je rekao da želi zabranu društvenih mreža za mlađe tinejdžer i dodao da se po tom pitanju još oblikuje konsenzus.
‘U digitalnom svijetu nemamo nikakve redare’
Danska vlada u studenom prošle godine je objavila da je u parlamentu došlo do sporazuma triju vladajućih koalicijskih stranaka i dviju oporbenih stranaka o zabrani pristupa društvenim mrežama za sve osobe mlađe od 15 godina. Dotični zakon mogao bi stupiti na snagu već sredinom 2026. godine, prenosi AP. Danska ministrica Caroline Stage, koja je najavila predloženi zakon, rekla je da su političari predugo dopuštali društvenim mrežama da slobodno pristupaju djeci.
– Kada navečer izlazimo u grad, postoje redari koji provjeravaju dob mladih ljudi kako bi se osiguralo da nitko maloljetan ne uđe na zabavu na koju ne bi smio. U digitalnom svijetu nemamo nikakve redare, a oni su nam itekako potrebni, rekla je Stage za AP.
Golema potpora zakonu u Norveškoj
Norveška ove godine planira pomaknuti ograničenje za pristup društvenim mrežama s dosadašnjih 13 na 15 godina. Prijedlogom zakona postavlja se i nova definicija društvenih mreža, kojom bi se trebala osigurati učinkovita provedba. Iznimke će biti platforme koje se koriste u obrazovne svrhe ili za videoigre.
Za provedbu zakona morat će se usvojiti novu pravni i tehnološki alati, pogotovo za provjeru dobi. Norveška je najavila da će blisko surađivati s Europskom unijom i drugim državama kako bi razvila nove metode provjere dobi. Također izmjenama zakona Norveška bi podigla dob pristanka za obradu osobnih podataka prema GDPR-u na 15 godina i pooštrila kazne za marketinške prekršaje usmjerene na djecu.
Ovaj zakon u Norveškoj je naišao na veliku potporu javnosti, naime čak 75 posto građana podupire elektroničku provjeru dobi, a 60 posto smatra da bi dobne granice trebala određivati država, a ne platforme ili roditelji, navedeno je na web stranici norveške vlade.
I u ostatku Europe priča se o zabrani
Kako piše Euronews, Španjolski zakonodavci razmatraju uvođenje zakona kojim bi se bez izričitog pristanka roditeljima djeci mlađoj od 16 godina zabranio pristup društvenim mrežama i generativnoj umjetnoj inteligenciji.
U svibnju prošle godine talijanski je parlament predstavio prijedlog zakona kojim bi se uvela ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina. Zakon bi također ograničio djelovanje influencera mlađih od 15 godina. Prema prijedlogu talijanskog zakona, platforme bi morale dob provjeravati putem digitalnog identiteta povezanog sa sustavom EU za provjeru dobi koji je još u izradi. Talijanski ministar obrazovanja Giuseppe Valditara izjavio je za talijanske novine Il Foglio da bi zemlja trebala slijediti australski model.
Na općoj skupštini UN-a u rujnu prošle godine grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da i njihova zemlja razmatra zabranu po australskom modelu. Grčka je već zabranila pametne telefone u učionicama, a prošle godine je pokrenula i internetsku stranicu koja roditeljima objašnjava kako uključiti roditeljski nadzor na mobitelima.
Hrvatska je kako se čini još daleko od zabrane društvenih mreža za mlađe tinejdžere, no najavljena je potpuna zabrana mobitela u osnovnim školama na razini države. Riječ je o izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, kojima se između ostalog ograničava mogućnost bojkota nastave.
