Girl math nije samo za cure: Studenti ekonomije objasnili zamke zbog kojih trošimo više nego što mislimo
Subota je navečer i naručuješ dostavu hrane, jer treat yo’ self. Uostalom, hladnjak ti je prazan jer si u trgovinu ušao da obaviš tjedni šoping, a izašao s vrećicom punom stvari koje nisu hrana, pa niti nemaš druge opcije. Pri tome ignoriraš što stanje na računu nije bajno jer si ranije tog tjedna impulzivno kupio nove tenisice – bile su na sniženju tako da si tehnički zapravo u plusu s njima, zar ne? Za sve kojima su ove situacije i više nego poznate, studenti iz Ekonomske klinike EFZG-a objasnili su u koje sve zamke upadamo kao potrošači, a zbog kojih naši novčanici na kraju mjeseca zjape prazni.
Studenti EFZG-a objasnili su nam najčešće zamke koje nam crpe novac | Foto: Privatna arhiva, srednja.hr
Na TikToku se prije nekog vremena pojavio pojam girl math za kojeg ste možda čuli. Girl math je kad kupimo tenisice koje nam ne trebaju jer su snižene 20 eura i tako smo zapravo zaradili tih 20 eura. Tih istih 20 eura odlučimo potrošiti na novu majicu, jer tehnički je besplatna. Girl math! Ovo je karikirano, ali nije daleko od realnosti. I ne, ne razmišljaju samo cure na ovaj način.
Na stranu što je možda malo mizogin, ovaj pojam opisuje stvarne situacije u kojima se kao potrošači često nađemo. Bombardirani smo različitim oglasima i ponudama kojima je teško odoljeti. Troškovi se gomilaju, a na kraju mjeseca kad nam je račun prazan, shvatimo da ne znamo na što nam je novac uopće otišao.
Ako se tek spremaš zakoračiti u studentski život i do sad nisi upravljala ili upravljao svojim budžetom, vrlo je važno to rano osvijestiti. Ne moraš, pri tome, raditi sve savršeno, ali nekih zamki u koje je lako upasti je važno biti svjestan. Sjećaš se primjera s početka, tenisice koje su snižene 20 eura? Iza njega stoji sasvim jednostavna logika.
– Sidrenje cijena (eng. price anchoring) je marketinška strategija u kojoj se kupcu prvo predstavi viša, referentna cijena, takozvano ‘sidro’, kako bi kasnija, stvarna ponuda djelovala povoljnije. Na primjer, kada vidimo cipele koje su bile 120 €, a sada su 80 €, u našoj se glavi automatski aktivira dojam da smo ‘u plusu’ 40 €. Iako možda ta obuća uopće ne vrijedi niti 80 €, inicijalna, viša cijena postaje nova referentna točka, objasnio je Antonijo Bajo, student četvrte godine studija Financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Studenti uče o financijskoj pismenosti
Antonijo i njegova kolegica Zita Matijašec, studentica treće godine Poslovne ekonomije, dio su studenata koji stoje iza udruge Ekonomska klinika. Riječ je o udruzi koja djeluje pri EFZG-u. Savjetuju građane, objašnjavaju im ekonomske pojmove i koncepte, financijski ih opismenjuju, rekla nam je Zita, trenutna predsjednica udruge.
– Ono što me posebno veseli jest vidjeti da svojim radom stvarno mijenjamo društvo nabolje, da donosimo sreću i stvaramo temelje za financijsku sigurnost društva, da ljudi stvarno žele učiti o financijskoj pismenosti, osigurati sebi i svojim bližnjima sigurniju budućnost. Naravno, ipak smo i dalje samo studenti, pa se tako puno i družimo, stvaramo prijateljstva, uspomene, ljubav, a naša se EK može pohvaliti s više od 400 alumni članova, ali nekoliko brakova (i beba!) koje je Udruga spojila. I upravo to je najveća vrijednost koju ovakve inicijative donose, poručila je Zita.
Zita Matijašec, studentica EFZG-a | Foto: Privatna arhiva
EFZG je jedan od najvećih fakulteta u zemlji koji upisuje preko 8 tisuća studenata, stoga ne čudi što je studentski život tamo poprilično bogat. Uz Ekonomsku kliniku, studenti se mogu uključiti i u rad Financijskog kluba, Debatnog kluba, Tourism Lab-a, Ekonomikona, Hrvatsku akademsku zajednicu Ekonomskog fakulteta, Sportskog društva ili Veslačkog kluba. Tu su i ragbi klub Ekonomskog fakulteta Zagreb, kao i Studentski zbor za one koji žele sudjelovati u upravljanju faksom, stoga svatko može pronaći nešto za sebe.
Održan Career week i pokrenuta inicijativa EFZG akceleratora
Zahvaljujući svom obrazovanju i radu kroz Ekonomsku kliniku, Zita i Antonijo su itekako svjesni koliko je važno razvijati financijsku pismenost. Ne samo da što manje upadamo u zamke, već i jer onda možemo donositi pametne odluke koje će nam pomoći. Tako nam sidrenje cijena, recimo, može ići u korist kad pregovaramo za plaću. Zatražimo li odmah visoku plaću, ona će utjecati na daljni smjer rasprave, objasnio nam je Antonijo.
Ne postoje racionalni potrošači
Idući put kad se nađete u trgovini, primijetit ćete i da većina cijena nije zaokružena nego iznosi, recimo, 9.99 €. Znat ćeš da si u većem riziku da kupiš više proizvoda, jer ‘ništa nije skuplje od 10 €!’
– Cijena od 9,99 € umjesto zaokruženih 10 € djeluje znatno jeftinije jer naš mozak procesira prvi broj, broj 9, i u podsvijesti stvara osjećaj da je proizvod znatno povoljniji. Iako se radi o samo jednom centu razlike, potrošač često to percipira kao značajnu uštedu – ‘kamen po kamen – palača, cigla po cigla – kućica’. Ova praksa djeluje jer su naše potrošačke odluke često vođene emocijama, a ne racionalnom analizom. Ljudi intuitivno reagiraju na “povoljne” cijene, bez dubljeg promišljanja. Na fakultetu smo učili da je racionalni potrošač rijetka pojava u stvarnosti, i upravo to potvrđuju ovakvi primjeri iz svakodnevnog života, naveo je Antonijo.
Antonijo Bajo, student EFZG-a | Foto: Privatna arhiva
Uz to, u trgovini, bila ona fizička ili online, ništa nije slučajno. Trgovci često koriste trikove kojima nastoje potaknuti potrošače da kupe skuplji proizvod, posebno ako su u žurbi, istaknula je Zita.
– Antonijo je objasnio kako to funkcionira na primjeru cijena, a još jedan trik je i pozicioniranje proizvoda. Cijeli dućan je ustvari složen tako da nas privuče u trgovinu i da što duže ostanemo u njoj. Na početku se uvijek nalazi voće i povrće, šarene boje, ugodni mirisi, sve to budi bolje raspoloženje, ugodna, polutiha glazba pridonosi sporijem prolasku kroz dućan, a često male pločice nas usporavaju, jer pri brzom kretanju stvara se glasan zvuk zbog kojeg na kraju usporimo, navela je studentica.
Skuplji proizvodi uvijek se nalaze u razini očiju, objasnila je Zita, jer trgovci računaju da će kupac prvo posegnuti za onim što mu je najdostupnije, dok su jeftiniji proizvodi smješteni na nižim ili višim policama. Osnovne namirnice poput kruha i mlijeka smještene su na kraju trgovine kako bi kupac prošao cijeli prostor i putem možda posegnuo za dodatnim proizvodima. Zato će se, recimo, u blizini kruha naći i sastojci za sendviče.
– Jedan trik kojem me moj otac naučio je da uvijek provjerim koliko eura plaćam za jedan kilogram ili jednu litru nekog proizvoda. Tu se ogleda stvaran omjer vrijednosti i količine proizvoda, a često se i ona razlikuje od lanca do lanca, savjetovala nam je Zita.
‘Još samo danas! Još malo pa nestalo!’
Kako bismo što prije sve pograbili s polica, trgovci koriste još jednu strategiju, a to su vremenski ograničene ponude. Tjedni popusti, ljetne akcije i slične ponude vođene su takozvanim strahom od propuštanja, objasnila je mlada stručnjakinja.
– Ustvari se događa to da se u nama budi potreba da ako sad ne kupimo po nekoj akciji, taj proizvod više nikada neće biti snižen i nikada neće biti tako dobre prilike. Naravno da nije tako, ustvari česti su i dogovori proizvođača i lanaca da se akcije vrte u krug između različiti lanaca i da je isti proizvod na akciji cijeli mjesec, samo u različitim trgovinama, navela je Zita.
Antonijo Bajo i Zita Matijašec, studenti EFZG-a aktivni u Ekonomskoj klinici | Foto: Privatna arhiva
Ako smo te strategije svjesni, ne znači da smo na nju imuni. I Ziti se događa da je ponese strah od propuštanja, ali razvila je taktiku za nošenje s njim.
– Osobno, najčešće mi se događa da me ovaj osjećaj uhvati u online kupnji, misao mi bude sad je super akcija i trebam je iskoristiti, ali onda se zaustavim i zapitam, treba li mi uopće taj proizvod? Za takve stvari imam pravilo, ukoliko prođu tri dana da nisam pomislila na proizvod ili uslugu, znam da mi ustvari ne treba i da je samo hir, preopterećenost i bombardiranje informacijama potrošača od strane pružatelja proizvoda i usluge, navela je studentica.
Trgovci se koriste i drugim akcijama zbog kojih na kraju potrošimo više nego što smo mislili, dodao je Antonijo. To su, recimo, akcije ‘3 za 2’, ‘plati 100 € i dobij poklon u vrijednosti 150 €’, ‘besplatna dostava za narudžbe iznad 50 €’.
– S vremenom sam naučio da je ključno kupovati s listom i imati okvirni budžet, pa čak i kad idem u trgovinu po osnovne stvari. Tako mogu reći ‘ne’ onim nepotrebnim ‘prilikama stoljeća’ koje vrebaju s polica, objasnio je student.
Pazite se svojih pretplata
Jedan od najpodcjenjenih troškova, složili su se naši sugovornici, su pretplate. Kad ih aktiviramo, lako na njih zaboravimo, jer se naplaćuju automatski jednom mjesečno.
– Imao sam period kada sam bio pretplaćen na jednu aplikaciju za učenje jezika, Netflix, Spotify i jednu fitness aplikaciju – a realno sam koristio samo dvije od njih (jezike obožavam koliko i muziku, pa je lako zaključiti koje su ostale na cjedilu). Kad sam to sabrao, ispalo je preko 35/40 € mjesečno, što je za studenta iznos koji uvijek zatreba. Moj savjet je: barem jednom u dva mjeseca sjedni i pogledaj svoj bankovni izvod. Ako ne koristiš neku pretplatu aktivno, odmah otkaži. Te male uštede postanu značajne kad ih sabereš na godišnjoj razini, jer opet, cigla po cigla – kućica, istaknuo je Antonijo, a Zita je dodala kako je važno paziti na pretplate koje imate na e-mailu, kao i loyalti kartice koje ne koristite – njih bacite ili pospremite u ladicu.
Najvažniji savjet kojeg imaju za sve koji žele pametnije trošiti svoj novac, slažu se, jest: zapisujte i pratite svoje troškove. Antonijo je i sam dobio takav savjet, a kad ga je isprobao, pokazao mu se odličnim.
– Evidentiraj sve troškove barem mjesec dana. Na papiru, u nekoj aplikaciji, Excelu – nije bitno. Važno je vidjeti crno na bijelo gdje novac zapravo ide. Kada to prvi put napraviš, doživiš pravi ‘aha moment’. Počneš uviđati obrasce: koliko ide na kavu, koliko na dostavu hrane, a koliko ti odlazi da ni sam ne znaš gdje. Odjednom shvatiš da se puno toga može promijeniti, i to bez žrtvovanja kvalitete života. Mladima često nedostaje osjećaj kontrole nad novcem, a taj osjećaj dolazi upravo iz znanja. Kad znaš gdje ti novac ide, vrlo lako možeš preusmjeriti njegov tok, istaknuo je Antonijo.
Ekonomska klinika | Foto: Mislav Mesek
Želiš naučiti više?
Nije važno pratiti samo troškove, već i primanja, dodala je Zita. Uz to, pametno raspolaganje novcem ne isključuje povremene nagrade.
– Zapisuj, planiraj, prati, ne samo na što trošiš, već i odakle ti dolaze primanja. Možda nije nužno baš svaki dan ići na kavu, svaki tjedan kupiti novu stvarčicu. Osim toga, za obitelji jedan od najboljih trikova je planirati velike kupnje, pogotovo proizvoda koji mogu duže trajati i imaju duge rokove upotrebe, pratiti akcije. Proizvode koje rjeđe koristimo, kupovati samo kada je nužno, a s vremena na vrijeme priuštiti si i nagradu. Uz današnje cijene, uvjete, količinu informacija, reklama, aplikacija i ostalog, teško se snaći, ali uz dobar plan, vjerujem da se može ne samo manje trošiti, već i uštedjeti, naglasila je naša sugovornica.
Možda si čitajući ovaj tekst shvatila ili shvatio da ti savjeti oko osobnih financija niti ne trebaju toliko, ali da ti je zanimljivije razumjeti kako funkcionira prodaja, postavljanje cijena ili slaganje proizvoda u trgovinama. Riječ je o samo malom djeliću toga što se uči na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Tamo možeš upisati Integrirani studij sa smjerovima Ekonomija ili Poslovna ekonomija, studij na engleskom jeziku (prijediplomski i diplomski) te stručne studije (prijediplomske i diplomske). Zanima li te ekonomija, ali ne znaš koja je razlika između ekonomije i poslovne ekonomije, i o tome smo pisali. Taj članak pročitajte ovdje, a više informacija o studiranju na EFZG-u pronađi na njihovim web stranicama.
– Osim mnogih udruga, na EFZG-u postoji i puno konferencija, prilika za učenje i razvoj, česta su gostujuća predavanja, pa čak i profesora s drugih svjetskih fakulteta. Smatram da se uistinu može i mnogo toga naučiti, ali i upoznati razne ljude, stvoriti mreže poznanstava. Ovaj fakultet pruža mnogo prilika za isticanje, a na studentima je da prepoznaju gdje upravo oni mogu dati svoj maksimum i istaknuti se, poručila je Zita.
EFZG pruža jako puno prilika, složio se Antonijo, no moraš ih proaktivno iskorištavati. Tako je on kroz rad u udruzi naučio puno o timskom radu, provedbi projekata i komunikaciji s partnerima. Sve to su znanja koja ne pišu u udžbenicima i mogu se steći na EFZG-u, a jednom kad izađeš na tržite rada, bit će jako cijenjene.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
