HDZ-ovac poziva kolege da učlane djecu u stranku, pitali smo pravobraniteljicu za mišljenje

Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana iz redova HDZ-a Stipe Čogelja  nedavno je izjavio kako ga je otac kao trogodišnjaka upisao u HDZ te da potiče ‘uključenje u politički život što većeg broja djece utemeljitelja HDZ-a i branitelja’. Iako je za članstvo u HDZ-u potrebno biti punoljetan, u Mladež se moguće uključiti i ranije. Pravobraniteljica za djecu naglašava da djeca trebaju biti slobodna te ne smiju biti korištena u ostvarivanju političkih probitaka pojedinaca ili političkih stranaka.

Stipe Čogelja (zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije) i Helenca Pirnat Dragičević | foto: SDŽ, dijete.hr, obrada: srednja.hr

Stipe Čogelja (HDZ), zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, nedavno je na Facebooku napisao kako ga je njegov otac u stranku učlanio kao trogodišnjaka, u prosincu 1989. godine. Dodao je kako se raduje i potiče uključenje u politički život što većeg broja djece utemeljitelja HDZ-a i branitelja.

– Jer su nam svakako potrebna svježa lica, slobodnog razmišljanja i hrabrog nastupa koja su spremna, kao i njihovi očevi, interes ‘malog’ čovjeka i Hrvatske staviti na prvo mjesto, istaknuo je Čogelja u objavi povodom 35. obljetnice osnutka HDZ-a Split.

Pravobraniteljica za djecu: ‘Djeca nisu i ne smiju poslužiti kao ukras za stvaranje bolje slike i prikupljanje političkih poena’

U teoriji roditelj ne može upisati svoje maloljetno dijete u HDZ. Kako pojašnjava statut te stranke, članom HDZ-a može postati svaki punoljetni hrvatski državljanin. No, osobe mlađe od 18 mogu sudjelovati u aktivnostima Mladeži HDZ-a. U njihovom pravilniku stoji da član Mladeži mlađi od 18 godina ne može biti izabran na unutarstranačkim izborima, kao dužnosnik ili član bilo kojeg tijela Mladeži. Točna dob ulaska u Mladež nije precizirana. Primjerice, bivši HDZ-ov ministar Josip Aladrović u podcastu srednja.hr u 2021. godini rekao je da se u Mladež HDZ-a učlanio sa 16 godina, kada je bio u srednjoj školi. Kada pogledamo ostale veće stranke, članstvo u SDP-u moguće je s 18 godina, u Forumu mladih SDP-a sa 16 godina, u Domovinskom pokretu s 18 godina, isto s 18 godina i u Možemo i u Mostu.

Mogu li ovakve izjave biti sporne i štetiti dječjim pravima, pitali smo pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević. Napomenula je da nam na pitanja odgovara načelne naravi. Pojasnila je da djeca nemaju glasačko pravo, ali imaju pravo kada i ako to žele sudjelovati u društvenim procesima iznoseći svoje stavove i svoje mišljenje o temama koje se odnose na njihov život.

– Djeca imaju pravo naglas reći što misle. Pri tome ne smijemo zaboraviti da djeca nisu i ne smiju poslužiti kao ukras za stvaranje bolje slike i prikupljanje političkih poena za pojedine političare i stranke. U svakom trenutku trebaju biti slobodna od bilo kakvog pritiska sudjelovanja koje nije u skladu s njihovim izborom i potrebama i ne smiju biti korištena u ostvarivanju političkih probitaka pojedinaca ili političkih stranaka, objašnjava Pirnat Dragičević.

Izdvojeni članak

Influenceri nerijetko izlažu djecu u plaćenim objavama na društvenim mrežama: U Hrvatskoj se to uopće ne regulira

‘Pritom djecu treba zaštititi od manipulacije, prisile i toga da ih se koristi kao dekoraciju, pogotovo u izbornim kampanjama’

Navela je kako je UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta djeci zajamčeno pravo na slobodu udruživanja i sudjelovanja u temama koje se odnose na njih. Tako je i, dodala je, UN-ov Odbor za prava djeteta u svojim preporukama Hrvatskoj napomenuo da je potrebno osigurati sudjelovanje djece u razvoju politika za djecu, kao i u donošenju odluka o svim pitanjima važnima za djecu.

– Suvremeni pristup ostvarivanju participativnih prava djeteta podrazumijeva sustavno i smisleno uključivanje djece u planove, politike, strategije i tijela koja se bave temama važnim za život djece. Djetetovo pravo sudjelovanja zahtijeva od odraslih promišljanje o zaštiti najboljeg interesa djece i znanje o tome kako djelotvorno uključiti djecu, a da participacija za njih bude smislena, poticajna, dobrovoljna i sigurna. Pritom djecu treba zaštititi od manipulacije, prisile i toga da ih se koristi kao dekoraciju (pogotovo u izbornim kampanjama). No, jednako tako trebaju biti zaštićena i od neprimjerenih i potencijalno povređujućih povratnih reakcija odraslih na njihova iznesena mišljenja. Pravo djece na sudjelovanje podrazumijeva da ona mogu iznijeti i mišljenje koje se razlikuje od mišljenja odraslih i koje se odraslima možda neće svidjeti. Između ostalog, ovo se odnosi i na pravo djece na slobodno izražavanje svog mišljenja o sudjelovanju u radu i aktivnostima neke političke stranke i/ili udruženja, a odrasli imaju dužnost uvažiti to mišljenje u skladu s dobi i zrelošću djeteta, zaključila je Pirnat Dragičević.