Pretraga

Istraživanje pokazalo: Mladi Hrvati iznad prosjeka EU-a po gledanju piratskog sadržaja

A- A+

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), proveo je godišnju anketu/studiju pokazatelja kršenja intelektualnog vlasništva među mladima između 15 i 24 godine. Rezultati pokazuju da mladi Hrvati manje kupuju krivotvorene proizvode od ostalih Europljana, dok su ipak iznad prosjeka kad je riječ o gledanju piratskog sadržaja.

Foto: Unsplash

Najnovije istraživanje EUIPO-a, pokazalo je da je prošle godine u Hrvatskoj 31 posto mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, dok je njih 28 posto svjesno pristupilo piratskom sadržaju. Hrvatska je tako sedma na ljestvici EU zemalja po namjernom pristupanju ilegalnom sadržaju.

Navike naših mladih

Od hrvatskih ispitanika koji su svjesno pristupili piratskom sadržaju, njih 77 posto gledalo je filmove iz nezakonitih izvora, dok je 68 posto gledalo TV serije i emisije. Glazbu je slušalo 48 posto, preuzimalo softver 45 posto, a njih 34 posto nezakonito je pratilo sportske događaje uživo.

Piratskim videoigarama pristupalo je 41 posto ispitanika, dok e-knjige nisu toliko popularne, pa im je pristupilo njih 21 posto.

Foto: EUIPO

Od mladih u Hrvatskoj koji su namjerno kupili barem jedan krivotvoreni proizvod u proteklih godinu dana, njih 12 posto kupovalo je odjeću i dodatke, 8 posto kupovalo je krivotvorene elektroničke uređaje, 7 posto obuću, dok se 5 posto ispitanika odlučilo na higijenske, kozmetičke i parfumerijske proizvode.

Foto: EUIPO

Kakva je situacija s mladim Europljanima?

Kad je riječ o mladim Europljanima, njih je više od polovice priznalo da su tijekom prošle godine namjerno ili slučajno kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, dok je njih otprilike trećina izjavilo da su pristupili piratskom sadržaju.

Ovim je istraživanjem potvrđeno i da je 37 posto mladih Europljana namjerno kupilo jedan ili više krivotvorenih proizvoda, što predstavlja značajno povećanje u usporedbi s prethodnim rezultatima. Ta je brojka 2019. godine iznosila 14 posto te se značajno razlikuje među zemljama. Primjerice, najveći postotak zabilježen je u Grčkoj (62 posto), a najniži u Češkoj (24 posto).

Krivotvoreni proizvodi koje mladi najčešće namjerno kupuju jesu odjeća i modni dodaci (17 posto), obuća (14 posto), elektronički uređaji (13 posto) te higijenski proizvodi, kozmetika, proizvodi za osobnu njegu i parfemi (12 posto).

Međutim, navodi se i da su mnogi mladi zabludom navedeni na kupovinu krivotvorenih proizvoda, pa tako nenamjerna kupovina također iznosi 37 posto. Ispitanici su također priznali da imaju poteškoće pri razlikovanju originalnih od krivotvorenih proizvoda.

Izdvojeni članak

U lošem društvu lako nas je naći: Hrvati među najvećim internetskim piratima na svijetu

Piratstvo u padu

U pogledu digitalnog sadržaja, mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. Naime, 60 posto ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora. Ta je brojka 2019. iznosila 51 posto, a 2016. 40 posto, što potvrđuje trend pada.

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu, pa tako 21 posto mladih ispitanika priznaje da su tijekom posljednjih godinu dana svjesno pristupili piratskom sadržaju, dok je njih 12 posto to učinilo slučajno.

Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 posto) i televizijske serije (52 posto), nakon čega slijedi glazba (36 posto), a većinom su se za to upotrebljavale namjenske internetske stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.

Screenshot: EUIPO

Ključni razlozi

Iako su cijena i dostupnost i dalje glavni razlozi za namjernu kupovinu krivotvorenih proizvoda i pristupanje piratskom sadržaju, sve više raste važnost društvenih utjecaja, kao što su ponašanje članova obitelji, prijatelja ili poznanika.

Drugi čimbenici uključuju činjenicu da mladima nije bitno je li proizvod krivotvoren ili je li izvor sadržaja nezakonit, dojam da ne postoji razlika između originalnog ili krivotvorenog proizvoda te činjenicu da je lako pronaći ili naručiti krivotvorene proizvode putem interneta. Svaki deseti ispitanik spomenuo je i preporuke utjecajnih ili slavnih osoba.

Svoj komentar na rezultate dao je i izvršni direktor EUIPO-a, Christian Archambeau.

– U vrijeme kada e-trgovina i digitalna potrošnja bilježe značajan rast, povećanje udjela namjerne i nenamjerne kupovine krivotvorenih proizvoda predstavlja zabrinjavajući trend. Što se tiče piratstva, njegova se učestalost ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora, zaključuje Archambeau.