Jedan zdravstveni problem muči sve više djece u Hrvatskoj: Veliku ulogu imaju učitelji i škole
Do 2050. godine svako drugo dijete u Hrvatskoj bit će kratkovidno, upozorili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Na ovaj problem, izazvan uglavnom pretjeranim izlaganjem ekranima, u velikoj mjeri mogu utjecati učitelji i škole.
Kratkovidnost kod djece sve je veći problem | foto: Canva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je alarmantan podatak – ako se trend nastavi, do 2050. godine gotovo polovica djece u Hrvatskoj mogla bi biti kratkovidna. Najveći uzrok tomu jest pretjerana izloženost djece ekranima. Upitali smo HZJZ kakvu ulogu u ovoj priči mogu odigrati učitelji i škole.
Kratkovidnost kod djece i uloga škole
Kako nam je objasnila Vesna Štefančić Martić ispred HZJZ-a, škole itekako mogu pomoći u borbi sa sve raširenijom kratkovidnošću kod djece.
– Kratkovidnost u djece u porastu je diljem svijeta, a škole imaju važnu ulogu u njezinoj prevenciji i usporavanju razvoja. Istraživanja pokazuju kako i redovit boravak na dnevnom svjetlu značajno smanjuje rizik od razvoja miopije, zbog čega se preporučuje da djeca provedu najmanje dva sata dnevno na otvorenom. Škole mogu tome pridonijeti produženim vanjskim odmorima, nastavom na otvorenom i poticanjem izvannastavnih aktivnosti u prirodi, objašnjava Štefančić Martić.
Jednako je važno, dodaje, pametno upravljati radom na blizinu. Dugotrajno čitanje, pisanje i rad bez pauze povećavaju naprezanje očiju. Učitelji mogu pomoći uvođenjem redovitih kratkih pauza te izmjenom nastavnih aktivnosti koje uključuju kretanje i gledanje u daljinu. Također, digitalni uređaji se tijekom nastave trebaju koristiti svrhovito i umjereno, u kombinaciji s klasičnim metodama učenja.
– Pretjerano oslanjanje na ekrane može dodatno povećati rizik za razvoj kratkovidnosti, osobito u mlađoj dobi. Važnu ulogu imaju i uvjeti u učionici. Dovoljno prirodnog svjetla, pravilna ergonomija te odgovarajuća udaljenost očiju od knjige ili bilježnice smanjuju naprezanje vida. Učitelji mogu jednostavnim podsjetnicima poticati pravilno držanje i radne navike, ističe Štefančić Martić.
Učitelji, evo kako prepoznati da dijete slabije vidi
Naglašava da su škole također ključno mjesto za rano prepoznavanje problema s vidom.
– Uočavanje djece koja škilje, približavaju se ploči ili se žale na glavobolje. Nužno je pravodobno upućivanje roditelja i djece na pregled vida. Edukacija djece i roditelja o zdravlju i potrebi za redovnim kontrolama vida dodatno jača prevenciju. Ukratko, kombinacija više boravka na otvorenom, redovitih pauza, minimalne uporabe ekrana, dobrih uvjeta u učionici i rane detekcije može znatno pridonijeti smanjenju rizika i usporavanju razvoja kratkovidnosti kod djece – uz minimalne troškove i uz jasne dugoročne zdravstvene koristi, kaže nam Štefančić Martić.
Vezano uz sekundarnu prevenciju podsjeća da se kratkovidnost, ali i drugi poremećaji vida mogu na vrijeme otkriti veoma rano.
– Stoga se u Hrvatskoj provodi Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti kojim se djecu predškolske dobi, od 4. godine, poziva na preventivne preglede na koje je poželjno odazvati se i tako na vrijeme započeti s liječenjem slabovidnosti, zaključuje Štefančić Martić.
Dodajmo da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije, stoji na službenoj stranici HZJZ-a. U Europi, udio miopije među zemljama u značajnoj mjeri se međusobno razlikuje pa se tako vrijednosti ovisno o zemlji kreću od 11,9 posto do 49,7 posto, a prosječna vrijednost iznosi 23,5 posto. Također, s obzirom na to da pojava kratkovidnosti odnosno miopije raste kroz djetinjstvo, njezina raširenost među mlađom djecom u istraživanjima do 2011. godine iznosila je oko 3 do 5 posto za 10-godišnju djecu te 20 posto za djecu od 12. do 13. godina života. Podsjetimo, nedavno je odlučeno da će dio djece iz Zagreba imati pravo na subvenciju za naočale u iznosu od 40 eura po djetetu godišnje.
