Jeste li ikad čuli za ‘programiranje zdravlja’: Stručnjaci objašnjavaju važnost prvih tisuću dana
Trudnoća je razdoblje koje posve mijenja majčin život, ali isto tako presudno je za cjeloživotni razvoj djeteta. Prema Barkerovoj hipotezi uvjeti u maternici mogu uzrokovati promjene u fetusu koje se tijekom života manifestiraju kao kronične bolesti. Prvih tisuću dana života posebno je bitno, a dojenje majčinim mlijekom ‘programira zdravlje’. Ove i još brojne druge zanimljivosti mogli su čuti liječnici na novoj edukaciji koju je HZJZ pokrenuo u suradnji s UNICEF-om.
Majka s bebom | Foto: Unsplash
U Hrvatskoj je pokrenut novi program edukacije za liječnike o prevenciji pretilosti kod djece u dobi do devet godina. Edukacija obrađuje niz tema, od pravilne prehrane do kliničkih primjera, a velik fokus stavlja se i na važnost dojenja i utjecaj zdravlja majke na razvoj djeteta tijekom trudnoće i u najranijem djetinjstvu.
‘Sve počinje u maternici’
– Sve počinje u maternici. Trajanje trudnoće utječe na cjeloživotno zdravlje. Nije svejedno jesmo li se rodili s 37, 39 ili 40 tjedana. Naime prema švedskim istraživanjima mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u šezdesetim do osamdesetim godinama je prema švedskim istraživanjima daleko veći kod onih koji su se rodili prije, navodi neonatolog Milan Stanojević.
Barkerova hipoteza, koju zagovara i Stanojević, navodi da se kronične bolesti u odrasloj dobi mogu povezati s fetalnim razdobljem i promjenama koje su nastale još u maternici. Prema hipotezi koju je 1990. godine postavio liječnik David Barker, uvjeti poput smanjene količine i kakvoće hranjivih tvari u maternici i majčin stres mogu potaknuti promjene na fetusu.
– Fetus se prilagođava nepovoljnim uvjetima do poroda. Kratkoročno preživljavanje je dobro za fetus, no prilagodbe mogu dovesti do velikih zdravstvenih problema, poput dijabetesa, raka ili kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi, tvrdi Stanojević.
Neonatolog Milan Stanojević | Foto: Srednja.hr
Komplementarna prehrana uvodi se između 17. i 26. tjedna
Uz biološke faktore rizika u trudnoći koji su prekomjerna tjelesna masa majke, šećerna bolest i porođaj carskim rezom, postoje i okolišni rizici, odnosno to što majka puši, ima loše prehrambene navike, uzima antibiotike ili doživljava stres. Sve to može utjecati na promjene u fetusu, koje se pak mogu dugotrajno odraziti na zdravlje, postulira Barkerova hipoteza. Stoga Stanojević naglašava važnost prvih tisuću dana života u koje uključuje i vrijeme provedeno u maternici.
O metaboličkom programiranju govorila je i Marija Hegeduš-Jungvirth. Prehrana majke tijekom trudnoće i prehrana u rano vrijeme nakon rođenja dugoročno oblikuje metaboličke procese i utječe na tjelesni razvoj djeteta i na razvoj mozga. Osim majčine prehrane na dugoročan razvoj djeteta utječe i u kojem tjednu trudnoće je rođeno. Hegeduš-Jungvirth napominje da su djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće posebno osjetljiva na inzulin. Šest mjeseci nakon rođenja djeca bi se trebala hraniti samo majčinim mlijekom.
– Najbolja prehrana u dojenaštvu je majčino mlijeko. Pitanje komplementarne prehrane razlikuje se od zemlje do zemlje, ali ne smije se uvesti prije 17., i kasnije od 26. tjedna života. Pravilna prehrana je pravo, a preventivni programi trebaju biti sigurni da radimo dobrobit. Raznolika prehrana bez isključivosti omogućuje normalan rast i razvoj djeteta, poručila je Hegeduš-Jungvirth.
Marija Hegeduš Jungvirth | Foto: Srednja.hr
Djeca su u Šibeniku malo veća
Naglašava i nekoliko korisnih savjeta u dohrani djece nakon 6. mjeseca života. Unosom mesa sprječava se nastanak anemije, a žitarica sprječava zatvor. Dijetalna vlakna produljuju vrijeme probave i smanjuju serumski kolesterol.
Rani rizici metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti mogu se otkriti s pomoću mjerenja mase, duljine, odnosno visine djeteta, debljine kožnog nabora te računanja indeksa tjelesne mase. Kako bi liječnici imali orijentir prilikom mjerenja, od 2006. godine primjenjuje se standardna krivulja rasta. Ona se odnosi na zdravu djecu koja su rasla u optimalnim uvjetima, a za djecu s Downovim sindromom i drugim teškoćama koriste se specijalne krivulje rasta. Od 2006. godine bila je štampana zdravstvena knjižica djeteta, što je doprinijelo tome da se parametri upisuju i budu sustavnije praćeni.
– Vidjeli smo na velikom broju ispitanika da djeca iz Međimurske i Sisačko-moslavačke županije jednako rastu i da se nalaze na 50. percentilu, za razliku od Šibenika, u kojem se recimo djeca rađaju veća i dulja od prosjeka, navodi Hegeduš-Jungvirth, ilustrirajući da su krivulje rasta okvir, ali da nije sve izvan njih znak za zabrinutost.
Dojenačke formule ne potiču ‘programiranje zdravlja’
O benefitima dojenja govorila je Anita Pavičić Bošnjak, koja naglašava da bi se u idealnim uvjetima bebe trebalo hraniti isključivo dojenjem do šestog mjeseca, nakon čega se treba uvesti dohrana. S dojenjem treba stati najranije nakon druge godine, a u redu je da se doji i duže, do kad majka i dijete to žele.
– Ugljikohidrati i laktoza u majčinom mlijeku povezani su s rastom tjelesne mase u prve dvije godine, bjelančevine su povezane s rastom duljine djeteta, ali ne i mase, a unos masnih kiselina iz mlijeka pozitivno utječe na opseg glave. Oligosaharidi potiču rast zdrave crijevne mikrobiote i sprječavaju vezanje patogena na mukozne receptore u crijevima, priča Pavičić Bošnjak.
Napominje da u dojenačkim formulama baziranim na kravljem mlijeku nema ili ima vrlo malo mikroRNA koja je potrebna za ‘programiranje zdravlja’. Ako se beba ne hrani majčinim mlijekom remeti se sastav crijevne mikrobiote prema manje poželjnom što zovemo disbiozom te raste rizik upale, atopijske bolesti, za debljinu, šećernu bolest, kronične upalne bolesti crijeva, autoimune bolesti, anksioznost, ADHD i bolesti spektra autizma, objašnjava Pavičić Bošnjak.
Anita Pavičić Bošnjak | Foto: Srednja.hr
‘Ginekolozi drugačije razmišljaju nakon edukacija’
Prema istraživanju iz 2023. godine dojenje smanjuje i rizik od pojave prekomjerne tjelesne mase i debljine za 27 posto kod djece u dobi 1-9 godina i rizik od dijabetesa tipa 2 za 24-32 posto. Sve su to pokazatelji da bi dojenje trebalo biti prva opcija u prehrani djeteta u najranijem djetinjstvu. Zbog toga u Hrvatskoj postoje programi poput ‘Rodilišta prijatelja djece’ i ‘Savjetovališta za djecu – prijatelja dojenja’ koji su usvojenje u trinaest pedijatrijskih i ambulanti i jednoj ambulanti opće medicine.
Predavačica na studiju sestrinstva Marija Čatipović dala je savjete za dojenje, ali i naglasila da je potrebna bolja edukacija zdravstvenih radnika u tom području. Osim djelomičnog nedostatka znanja, upozorava da bi zdravstveni djelatnici trebali imati i komunikacijske vještine koje počivaju na aktivnom slučaju i neverbalnoj komunikaciji. Kaže da bi dodatne edukacije koristile i pedijatrima i medicinskim sestrama, koji također mogu savjetovati majke, ne samo na odjelima ginekologije, već i u ordinacijama obiteljske medicine.
– Roditelji izražavaju jasnu potrebu za stručnim vodstvom i podrškom i cijene naše mišljenje. Često smo im jedina stručna osoba s kojom komuniciraju, a nama je već ne znam koji pacijent, klijent. Nakon puno godina znaju nas podsjetiti što smo im savjetovali, kako smo im pomogli. Nakon edukacija ginekolozi drugačije razmišljaju, jedan od savjeta iz prakse je da s nama što više sudjeluju u tome, ispričala je o edukacijama.
Marija Čatipović | Foto: Srednja.hr
‘Nije problem ako se djeca dugo doje’
Najčešći problemi s kojima se trudnice suočavaju su bolne bradavice i prepunjenost dojki, a nedovoljna količina mlijeka često je subjektivan osjećaj majke. Profesorica Čatipović preporučila je i nekoliko položaja dojenja za određeni situacije. Ležeći položaj na boku preporučuje majkama koje su rodile carskim rezom, nedonoščad bi trebalo dojiti dancer-hvatom, kod blizanaca ili djeteta s rascjepom usne doji se u uspravnom položaju, a a kod djece s malim jezik u takozvanom biološkom položaju. Ako su dojke prepunjene to može olakšati masaža i topli oblozi prije i hladni nakon podoja. Izdajati bi se trebalo samo ako dijete ne siše samo ili su dojke prepunjene. Kod začepljenih mliječnih kanalića može pomoći postavljanje toplih obloga na dojke prije podoja.
– Djetetu treba minimalno osam, a poželjno je deset do dvanaest učinkovitih podoja tijekom 24 sata. Sve do početka dohrane dijete treba biti voditelj. Nije problem ako se djeca dugo doje, ako nije fiksirano samo na majku i normalno komunicira s okolinom. U kojem obliku će prihvatiti krutu hranu jako ovisi od djeteta do djeteta, objašnjava Čatipović.
Za kraj Čatipović naglašava da Hrvatska ima jedan od najboljih porodiljnih dopusta u svijetu, no da bi puno toga još moglo biti bolje uređeno. Kaže da bi idealno bilo da više radnih mjesta ima prostoriju za dojenje ili izdajanje te da bi poslodavci to trebali normalizirati.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
