Krenulo je zabranom LGBT+ tema u školama. Sada su zabranili prajd, posljedice mogu biti kobne
Oni koji će na prajd, javno organizirano i najavljeno događanje doći slaviti, zbog toga bi u Budimpešti mogli biti evidentirani i kažnjeni. A ako ih policija jednom evidentira, jasno je, zauvijek će ostati u bazi kao neprijatelji vladajućih. Zgodni su to podaci ako bi primjerice Mađarska jednom odlučila uvesti veći porez za LGBT+ osobe ili neku drugu, suludu mjeru. Što ako ta baza postane javna, hoće li se nekog diskriminirati prilikom zapošljavanja, posebice u državnim i javnim službama?
Budimpešta, LGBT zastava | foto: Pixabay, srednja.hr
Prajd je za LGBT+ osobe iznimno važan. Trenutak za odati počast onima koji su na njima nažalost stradavali, bili pretučeni i privedeni. Trenutak za ukazati na trenutačno stanje koje je, vidimo iz mađarskog primjera, iznimno loše. Sve je krenulo u 2021. godini. Mađarski premijer Viktor Orban, onaj za kojeg se sada zbilja može reći da barem psihički želi dokrajčiti svoje LGBT+ građane, tada zabranjuje promicanje LGBT+ tema u školama.
Ali na vrlo lukav, podao i zločest način – takvu odredbu ubacuje u novi zakon o kažnjavanju pedofilije pa ni oporba nije bila protiv jer bi vjerojatno bili prozivani kao zagovornici pedofila. Tada se oglasila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i istaknula da zakon koristi zaštitu djece kao izgovor za diskriminaciju ljudi zbog njihove seksualne orijentacije. Stanovnici Budimpešte tada su izašli na ulice i prosvjedovali. Vjerojatno su bili svjesni da LGBT+ stanovnike čekaju još mnogo gore stvari.
Ubrzo je u Mađarskoj zabranjena prodaja knjiga koje govore o istospolnim vezama u krugu od 200 metara od škola. Medu mlađima od 18 godina zabranjene su knjige i drugi sadržaji koji prikazuju istospolne veze kao dio svog svakodnevnog života. Godinu kasnije Orban je kukao i da im je obrazovni sustav previše feminiziran, fokusiran na djevojke i njihove karakteristike, a tvrdili su da se dečke kažnjava zato sto su dečki pa imaju mentalne probleme ili su u nepovoljnijem položaju pri upisu na faks. Jadni strejt muškarci. A onda su u 2023. godini maloljetnicima zabranili posjet izložbi World Press Photo u Budimpešti jer se na nekim fotografijama pokazuje LGBT+ sadržaj.
U zakon žele staviti odredbu kako policija može postaviti kamere i identificirati prisutne na prajdu, posljedice mogu biti kobne
Tako je u Mađarskoj sve krenulo, a prosvjednici su s pravom na ulicama prosvjedovali i upozoravali na anti-LGBT politiku. Ona ovih dana daje nevjerojatan prijedlog. Vladajući u Mađarskoj uspjeli su zabraniti povorku ponosa, prajd. Uveli su novčane kazne organizatorima i onima koji prisustvuju, sve jer je prajd navodno štetan za djecu. Isto su zakonu uvrstili odredbu kojom bi policija mogla koristiti kamere za prepoznavanje lica kako bi identificirala osobe prisutne na prajdu. Oni koji će na prajd, javno organizirano i najavljeno događanje doći slaviti, zbog toga bi u Budimpešti mogli biti evidentirani i kažnjeni. A ako ih policija jednom evidentira, jasno je, zauvijek će ostati u bazi kao neprijatelji vladajućih. Zgodni su to podaci ako bi primjerice Mađarska jednom odlučila uvesti veći porez za LGBT+ osobe ili neku drugu, suludu mjeru. Što ako ta baza postane javna, hoće li se nekog diskriminirati prilikom zapošljavanja, posebice u državnim i javnim službama?
Valja podsjetiti i kako je krenuo prajd. Godine 1969. u gay klubu Stonewall Inn u New Yorku krenula je još jedna policijska racija. Tada nije bilo teško pronaći razlog zašto uhititi LGBT+ osobu. To je bilo ilegalno, gay barovi nisu mogli dobiti dozvolu za točenje alkohola pa su racije bile učestale, a uz to ljude se hapsilo i ako bi ih se uhvatilo s više komada odjeće na sebi koja se ne smatra prikladnom za njihov spol. No, ljudi su se tog jednog puta pobunili, krenuli prosvjedovati i godinu dana kasnije krenula je prva povorka ponosa na svijetu. Prvi prajd u Hrvatsku stigao je u Zagreb 2002. godine.
Djeci, koju toliko žele zaštititi ovim mjerama, zapravo oduzimaju osobnost
Prajd je trenutak za podsjetiti se kako je homoseksualnost kriminalizirana u 64 zemlje na svijetu, a u 12 njih može završiti smrću (Saudijska Arabija, Iran, , Jemen, Nigerija…). Trenutak u kojem će neki mladić koji je još u ormaru pomisliti da možda ima bar razlog više povjeriti se prijateljici o tome. Jer shvaća da nije sam i da je biti LGBT+ osoba sasvim u redu. Prihvaćeno. Jer seksualnost je dio identiteta i nema ništa ljepše nego biti iskren prema sebi i svojim najbližima. Tada možemo govoriti da je netko uistinu sretan.
Mađarska sada to oduzima. Djecu, koju toliko žele zaštititi ovim mjerama i zakonima, tjeraju u ormar, u svoja četiri zida, u depresiju i tugu. Žele im oduzeti osobnost, ono što jesu. A ova priča zapravo je znak da vladajući velike planove kuju polako. Krenuli su zabranom knjiga maloljetnika, malo pričekali, donijeli još pokoji zakon ili pravilnik koji sputava LGBT+ osobe, a sada zabranjuju prajd za sve dobne skupine. I zato baš na te ‘najbenignije’ promjene ne treba sklapati oči. Ili kako je na prosvjedima rekla odgojiteljica u vrtiću kada je Mađarska donijela novi restriktivni zakon u 2021. godini. ‘Ovo bi neku djecu doslovno zaključalo u ormar, a trebali bi dobiti priliku da se outaju’. Ta djeca u Mađarskoj sada mogu biti jako tužna.
Budimpešta je 350 kilometara od Zagreba, na našem prajdu očekujem podršku ako će oni svoj morati preskočiti
A tužni, pa i ljuti, imamo pravo biti i mi. Pa Mađarska je već 20 godina članica Europske unije, gdje smo i mi pronašli svoje mjesto. Kada u tražilicu ukucate Europska unija, ubrzo ćete pronaći da je geslo EU-a ‘ujedinjena u raznolikosti’, pod što spada i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjinskih skupina. Mađarska je kao članica Europske unije potpisala Ugovor o funkcioniranju Europske unije u kojem stoji odredba za borbu protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, kao i Povelju Europske unije o temeljnim pravima gdje piše da je zabranjena svaka diskriminacija na temelju bilo kojeg temelja poput seksualne orijentacije.
Na mnogobrojnim EU portalima može se pronaći da je zaštita prava pripadnika zajednice LGBTI jedan od glavnih prioriteta u Europskoj uniji te da svatko u Europskoj uniji ima pravo na jednako postupanje. Ono što je Europska komisija napravila jest da je na koncu 2022. godine pokrenula spor protiv Mađarske pred Sudom EU zbog zakonske diskriminacije građana novim zakonom. Saslušanja su krenula tek na kraju prošle godine, a odluka se očekuje u lipnju. Ona može biti prijelomna jer ako sud dosudi diskriminaciju, u pravilu sve države članice trebale bi se toga pridržavati, što će primjerice vrijediti i za Bugarsku koja je nedavno zabranila LGBT+ sadržaj u školama.
Podršku Europskoj komisiji u tom su slučaju dale brojne zemlje poput Danske, Belgije, Španjolske ili Malte, no Hrvatska – barem javno – nije među njima. A nisu se ni hrvatski europarlamentarci baš nešto isprsili oko te teme. Pa sve opet spada na civilnu zajednicu. A s obzirom na to da je Mađarska naša susjedna država, Budimpešta je 350 kilometara od Zagreba, nadam se da će zagrebački prajd itekako stati uz Mađare ako će oni svoj prajd morati preskočiti. I da ćemo ih podržati ako krenu prosvjedovati.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije
