Mladi često osjećaju apatiju, udruge nude zanimljivo rješenje: ‘To ih razdire iznutra’
Mladi čine tek trećinu volontera, a zanimljivo je da gotovo dvije trećine čine žene. Povodom Međunarodnog dana koordinatora volontera, volonterke udruge Prijatelji životinja ispričale su nam zašto volontiraju. Istaknule su da im je to pomoglo u razvijanju vještina, od komunikacijskih do organizacijskih ali i samopouzdanja i empatije.
Volonterke udruge Prijatelji životinja | Foto: Prijatelji životinja
Danas se obilježava Međunarodni dan koordinatora volontera tijekom kojeg se pažnja daje onima koji usmjeravaju volonterske aktivnosti, mentoriraju volontere te pomažu da pomoć stigne ondje gdje je najpotrebnija. Međunarodni dan volontera obilježava se petog prosinca, a od 1999. godine, koordinatori imaju svoj dan, peti studenog.
Prema statistici koju je objavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 2022. godine u Hrvatskoj je volontiralo 63.275 osoba, od čega su 34 posto čini volonteri u dobi između 18 i 30 godina. Podaci pokazuju da žene volontiraju znatno češće nego muškarci. Naime čak 62 posto volontera bile su žene. Država je te godine zaprimila ukupno 1.720 izvješća o volontiranju, a 89 posto volontera radilo je za udruge, dok su ostale navedene opcije bile ustanove, druge neprofitne pravne osobe, državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerske zajednice, zaklade, turističke zajednice te zadruge.
Iako mladi, pogotovo studenti danas imaju jako puno prilika za volontiranje, a udruge se bave sve širim rasponom različitih društvenih problema i tema, mnogi preferiraju vrijeme usmjeriti na karijeru ili učenje. Međutim, volontiranjem se mogu razviti razne vještine, pogotovo međuljudske, a članstvom u udrugama nastaju i nova poznanstva koja jednog dana mogu biti korisna. Osim što utječe na umrežavanja, volonterska zajednica može biti i dobra potpora tijekom stresnih razdoblja.
Volontiranjem je razvila komunikacijske i organizacijske vještine
Odlučili smo se obratiti nekoliko volonterskih udruga kako bismo saznali zašto mladi volontiraju. Prvi su nam na pitanja odgovorili volonteri iz Prijatelja životinja, udruge koja se bavi promicanjem prava životinja i veganskog načina života.
– Odlučila sam volontirati kada sam upisala apsolventsku godinu jer sam imala dosta slobodnog vremena. Prijavila sam se na platformu Volonteka i vidjela da udruga Prijatelji životinja traži volontere za Vege sajam. Sjajno sam se provela i nastavila volontirati za istu udrugu, a nakon nekog vremena počela volontirati i na drugim mjestima (SFeraKon, Booksa…), priča nam volonterka Marta Šerić.
Kaže da joj volontiranje nije pomoglo na fakultetu, no da vjeruje da će joj pomoći oko zapošljavanja. Dodaje da su zajednice volontera iz njenog iskustva jako tople, ugodne i prijateljske.
– Volontiranjem sam naučila mnoge vještine, na primjer komunikaciju s ljudima, crowd control, empatiju, suosjećanje, debatiranje, organizacijske vještine… Smatram da će mi iskustva stečena volontiranjem biti korisna za karijeru, komentira naša sugovornica.
Volonteri udruge Prijatelji životinja | Foto: Prijatelji životinja
‘Uči nas timskom radu i nesebičnosti’
Suzana Bedić također volontira u Prijateljima životinja, a prije je volontirala i s beskućnicima i djecom bez roditelja. Ipak kaže da joj je borba za prava životinja najdraža tema, a smatra je i najvažnijom ‘s obzirom na širinu i dubinu nepravde našeg odnosa prema životinjama’.
– Iskustvom volontiranja stječemo razne vještine i samopouzdanje te se osjećamo vrijednim i važnim članom zajednice, a sve to se prenosi u naše snalaženje u fakultetskim obavezama, izazovima i trenucima sumnje u svoje sposobnosti. Volontiranje nas ispunjava i gradi kao osobe. Uči nas timskom radu, produktivnom raspolaganju s vremenom, nesebičnosti i o problematikama društva, te potiče u nama kreativnost, poduzetnost, empatiju i socijalne vještine. Tako je očito da nam ono pomaže u našem školovanju i budućoj karijeri, te nam daje snage zauzeti se za sebe i druge kada bude potrebno, poručuje ova volonterka.
U Prijateljima životinja postoje razni načini za uključivanje u volonterski rad, a neki od primjera koje članovi udruge ističu su sudjelovanje u prosvjedima, predstavljanje udruge na štandu, dijeljenje letaka, pomoć na festivalima ZeGeVege i VegeSajam, prevođenje tekstova, održavanje društvenih mreža, fotografiranje i uređivanje videa te slanje mailova i anketa. Mnogi sudjeluju i u kreativnom radu udruge i daju svoje prijedloge za projekte.
‘Mnogi mladi danas osjećaju određenu apatiju’
Iz Prijatelja životinja pričaju nam da su neki studenti u udrugu došli upravo zbog fakultetskih obaveza, poput provođenja pokusa na životinjama, koje su ih potaknule da se jave udruzi, u kojoj su kasnije ostali kao volonteri.
– Rekli bismo da se mladi sve više zanimaju za ekologiju i zaštitu životinja. Kod naših volontera motivacija najčešće polazi upravo od brige za životinje, a ekologija se prirodno nadovezuje kao dodatna prednost veganstva, budući da je jedan od najgorih zagađivača upravo stočarska industrija, odgovorna za emisije stakleničkih plinova, sječu šuma i potrošnju golemih količina vode. Naš je cilj potaknuti mlade da razmišljaju o svijetu u kojem živimo, izravnoj vezi njihovih izbora i posljedica, da shvate koliko su kao pojedinci važni i koliko promjena mogu pokrenuti. Sve nekako kreće od aktivnog čovjeka koji najprije propituje, zatim se informira, a naposljetku i djeluje, pričaju nam iz udruge.
Volontere regrutiraju jasnom komunikacijom svojih stavova i motivacije. Aktivni su na društvenim mrežama i na terenu. Kažu da je zajednica ključan pojam u njihovom djelovanju, zbog čega se i trude upoznati svakog volontera te svakome omogućiti da raditi na onome što ih najviše zanima.
– Mnogi mladi danas osjećaju određenu apatiju. Smetaju ih postavke svijeta u kojem žive, no često misle da se ništa ne može promijeniti, što ih razdire iznutra. Današnje društvo zanemaruje djelovanje za neku ideju, za drugog čovjeka ili za opće dobro. U vremenu naglašene individualnosti i ubrzanosti, sve je rjeđe to dragocjeno iskustvo izlaska iz vlastite samodostatnosti, izoliranosti i otuđenosti od svijeta koji nas okružuje. Upravo zato volontiranje vidimo kao lijek za tu dijagnozu: ono vraća osjećaj osobnog utjecaja, povezanosti i smisla, poručuje Tamara Bing iz Prijatelja životinja.
Volonteka je online platforma koja povezuje organizatore i volontere. Pokrenuo ju je Hrvatski centar za razvoj volonterstva. Organizatori na platformi objavljuju svoje aktivnosti, koje volonteri mogu pretraživati i prijaviti se na one koje ih zanimaju. Ako vas je ovaj članak inspirirao da započnete s volontiranjem, prvi korak mogao bi biti prijava na Volonteku, kojoj možete pristupiti na poveznici.
