Pretraga

Logičke pogreške i pristranosti u zaključivanju bit će glavna tema nove rubrike portala Srednja.hr

A- A+

Na portalu Srednja.hr od sutra pokrećemo novu rubriku Nelogično koja će se baviti načinima ispravnog zaključivanja. Učinili smo to nakon što smo primijetili visoku zastupljenost logički neispravnih argumenata u javnome prostoru, a usprkos tome relativno rijetke analize takvih sadržaja u medijima. Nekoliko smo puta objavili tekstove u kojima problematiziramo logičke pogreške i pristranosti u zaključivanju te shvatili da naše čitatelje to zanima, i tako donijeli odluku da ćemo tome posvetiti rubriku. Osim toga, pokrenuli smo i službenu Facebook stranicu na kojoj ćete moći pronaći najaktualnije, ujedno i logički manjkave, izjave iz javnog i političkog prostora.

Nelogično | Foto: Duje Skender

Nelogično je nova rubrika portala Srednja.hr i obrazovna Facebook stranica u kojoj donosimo pregled logički (ne)ispravnih argumenata. Analizirat ćemo politički, javni i akademski diskurs, polazeći od medija preko društvenih mreža do svakodnevnih situacija. Posebno ćemo se usredotočiti na logičke pogreške i pogreške u zaključivanju.

Ovakvog formata u našim medijima još nema

Primijetili smo doista visoku razinu zastupljenosti logički neispravnih argumenata u javnosti, bilo da polaze od političara ili običnih građana. Unatoč tome, u medijima se vrlo rijetko takav sadržaj analizira, osim u slučaju izrazito neuobičajene, nepromišljene izjave nekog državnika.

U našem medijskom prostoru veliko osvježenje bio je Faktograf koji se usredotočio na ocjenu činjenica ili fakta u određenim situacijama. Međutim, osim činjenične točnosti, izrazito su važni načini kojima dolazimo do određenih zaključaka. Format rubrike Nelogično pruža baš to – dekonstrukciju neispravnih argumenata i analizu pogrešaka u procesu zaključivanja, a ujedno predstavlja i obrazovni novitet u medijskome prostore koji naše čitatelje, po dosadašnjim saznanjima, veoma zanima.

Koristimo ih svakodnevno, a nismo ni svjesni

Da bismo vam jednostavno dočarali učestalost korištenja logičkih pogrešaka u svakodnevnim situacijama, ilustrirat ćemo razgovor između studenta Marka i njegove mlađe sestre Maje koja još ide u srednju školu. Maju je nastavnica uhvatila kako prepisuje na ispitu i dala joj je jedinicu, na što se ona požalila Marku. Marko joj, međutim, objašnjava kako prepisivanje nije u redu jer je to varanje i lažno prikazivanje znanja. Na to mu Maja uzvraća rekavši da on nije u poziciji pričati o tome, kada pouzdano zna da je prepisao gotovo svaki ispit iz matematike dok je bio maturant. I Marko uistinu jest prepisivao, no Maja nije pobila njegovu tvrdnju.

Iako Markovo ponašanje (prepisivanje) nije dosljedno onomu što tvrdi (da prepisivanje nije u redu), to samu tvrdnju ne čini neistinitom ili pogrešnom. Dapače, o njoj ništa i ne govori već se referira na karakterne crte osobe koja tu tvrdnju zastupa. Ovakvim se ‘argumentom’ često svi poslužimo jer smatramo da nam ne može netko držati prodike o nečemu čega se sam ne drži, iako je (ne)ispravnost nekog čina neovisna o tome prakticira li ga zagovornik ili ne. Ovo se naziva pogreškom pozivanja na licemjerje ili ‘ti također’, a predstavlja jednu od najčešće korištenih pogrešaka.

Sadržaj ćemo objavljivati na portalu i Facebook stranici

Sadržaje na portalu ćemo objavljivati na tjednoj bazi ili češće, a na Facebook stranici naći će se najaktualnije izjave koje ćemo prokomentirati u kontekstu upakiranih logičkih pogrešaka.

Osim aktualnih gafova ili ponekih iznimnih primjera argumenata u javnosti, ponudit ćemo raznolik sadržaj i zanimljivosti iz područja neformalne logike. Tako će ovu rubriku često ispunjavati tipični argumenti i pogreške vezane za općenite rasprave o moralnim, političkim i drugim pitanjima.

Zašto su ovakvi sadržaji bitni?

Kritičko mišljenje, izraz koji se učestalo koristi u javnome prostoru, usko je vezan s ispravnim zaključivanjem. Kritički misliti znači evaluirati određenu tvrdnju uzimajući u obzir relevantne razloge, a odbacujući pristranosti, s ciljem rješavanja problema ili donošenja stava. Upravo se većina logičkih pogrešaka tiče relevantnosti između neke tvrdnje u koju smo uvjereni i razloga koji ju trebaju poduprijeti. U povezivanju razloga i krajnje teze najčešće nas ometu razne pristranosti pa teza koju zagovaramo ne slijedi iz razloga koje navodimo.

Shodno tome, učenje o formalnim i neformalnim pogreškama u zaključivanju dovodi nas korak bliže do razvijanja kritičke misli, a ujedno i boljeg razumijevanja svijeta oko sebe i sposobnosti odupiranja raznim manipulacijama.

Logičke pogreške i pristranosti u zaključivanju bit će glavna tema nove rubrike portala Srednja.hr
Share via
Copy link
Powered by Social Snap