Novogodišnjim odlukama možda upravo narušavate mentalno zdravlje: Evo kako si pomoći
Ako se proteklih dana osjećate umorno, dekoncentrirano i nemotivirano, možda ste upali u siječanjsku depresiju. Ako ste u siječanj ušli s velikim novogodišnjim odlukama, vjerojatno ste dodatno pogoršali stvari. Sanja Diósy, psihologinja pri Filozofskom fakultetu u Osijeku, objašnjava nam da se trenutačno nalazimo u razdoblju u kojem organizam prirodno ima manje energije i veću potrebu za oporavkom. Stoga ga treba slušati i kad su u pitanju načini borbe sa siječanjskom depresijom.
Siječanjska depresija zapravo odgovara zimskom obliku sezonskog afektivnog poremećaja | foto: Canva
Pojačani umor, težina u tijelu, problemi s buđenjem, pad koncentracije i motivacije (‘brain fog’), osjećaj bezvoljnosti, povlačenje iz društvenih aktivnosti i povećana potreba za hranom. Ovo su najčešći znakovi takozvane siječanjske depresije kod srednjoškolaca i studenata. Ipak, objašnjava nam Sanja Diósy, psihologinja u Odjelu za psihološko savjetovanje studenata pri Filozofskom fakultetu u Osijeku, važno je napomenuti da siječanjska depresija sama po sebi nije dijagnostička kategorija, a ono što se kolokvijalno naziva siječanjskom depresijom zapravo najviše odgovara zimskom obliku sezonskog afektivnog poremećaja.
Zašto je važno nagraditi se?
Za razliku od velikog depresivnog poremećaja koji se može javiti u bilo kojem dijelu godine, ističe Diósy, zimski sezonski afektivni poremećaj obilježen je pojavom depresivnih simptoma isključivo u jesensko-zimskom razdoblju, uz spontano povlačenje simptoma u proljetnim i ljetnim mjesecima. Osim tuge, kod mladih se ponekad javlja i razdražljivost te pad interesa za stvari koje su im inače važne. Ipak, važno je pripaziti da se stvar ne otme kontroli.
– Rani znak da stanje prelazi granicu ‘zimskog umora’ je pad svakodnevnog funkcioniranja, poput kašnjenja na nastavu, izostanaka, propuštanja rokova, teškoća s učenjem i povlačenja iz odnosa. Ako takvi simptomi traju dva tjedna ili dulje, važno je reagirati i potražiti stručnu podršku, upozorava Diósy.
Ključno je, dodaje, ne čekati da se ‘motivacija vrati’, nego ponašanjem potaknuti izlazak iz pasivnosti.
– Lijepo je osjetiti nalet motivacije, ali se na njega ne treba oslanjati kao na uvjet za djelovanje. U praksi često vidimo da se motivacija ne pojavljuje prije aktivnosti, nego tek nakon što osoba krene u male, konkretne korake. Preporučuje se uspostaviti stabilnu dnevnu strukturu, odnosno redovito vrijeme spavanja, buđenja, obroka, slobodnih aktivnosti te kratke blokove učenja s jasnim pauzama. Nakon uspješno odrađenog zadatka važno je svjesno se nagraditi jer se time uči mozak da je trud povezan s ugodom, a ne samo s iscrpljenošću i to je ono što vraća motivaciju, pojašnjava Diósy.
Siječanjska depresija i novogodišnje odluke
Psihologinja ističe takozvanu bihevioralnu aktivaciju – plansko uključivanje ugodnih, smislenih i društvenih aktivnosti. To mogu biti kratke kave s prijateljima, šetnje, sport, hobiji, volontiranje ili kreativne aktivnosti.
– Važno je da mladi ne ostaju u izolaciji jer se povlačenjem simptomi često dodatno pogoršavaju. Izuzetno važnu ulogu ima izlaganje dnevnom svjetlu i kretanje jer izravno utječu na regulaciju biološkog ritma i raspoloženja. Čak i kratka šetnja dnevno može imati antidepresivni učinak. Također se preporučuju redoviti obroci tijekom dana kako bi se spriječili energetski padovi koji pogoršavaju psihičke simptome, savjetuje Diósy.
Uz to, preporučuje se rad na realnijim očekivanjima od sebe u zimskom periodu, odnosno smanjenje perfekcionističkog pritiska, postavljanje manjih, ostvarivih ciljeva i učenje prepoznavanja znakova kada je vrijeme za traženje pomoći. Postavljanje velikih, drastičnih i dramatičnih novogodišnjih odluka u siječnju nije u skladu s biološkim i sezonskim ritmom prirode jer je to razdoblje u kojem organizam prirodno ima manje energije i veće potrebe za oporavkom.
– Nekada je zima bila vrijeme usporavanja i oporavka, a danas od sebe očekujemo isti tempo i produktivnost tijekom cijele godine. Zbog toga je važno biti svjestan da je zimski pad energije i raspoloženja vrlo često prirodna reakcija organizma na manjak svjetla. Uz male, ali dosljedne korake i pravovremenu podršku moguće je značajno ublažiti simptome i spriječiti razvoj ozbiljnijih depresivnih smetnji. Najvažnije je znati da pomoć postoji i da traženje pomoći nije znak slabosti, nego brige o vlastitom mentalnom zdravlju.
Već smo pisali o tome da učenici i studenti psihološku pomoć mogu besplatno potražiti iz više izvora. Diósy se kao psihologinja pri Filozofskom fakultetu u Osijeku u svom radu svakodnevno susreće s mladima koji se nose s anksioznošću, depresivnim smetnjama, emocionalnom iscrpljenošću, teškoćama motivacije i problemima prilagodbe na studij. Važno je da mladi jačaju svoju psihološku otpornost i stoga se nemojte sramiti potražiti pomoć ako mislite da vam je ona potrebna.
