Obilježen je Dan knjižnica: Najveći udio čine školske, a zanimljivo je i kako su ih Hrvati posjećivali u 2021.
Jeste li znali da u Hrvatskoj postoji čak 1.760 knjižnica, da su većina njih školske knjižnice, a da se na njihovim policama čuva čak 28,2 milijuna knjiga? Da većinu članova narodnih knjižnica čine žene, a da su u 2021. čak 74 posto svih posjeta činili virtualni posjeti? Sve ovo zanimljivi su podaci koje je na Dan hrvatskih knjižnica objavio Državni zavod za statistiku.
Ilustracija: Unsplash
Ovaj tjedan ljubitelji knjige uistinu su došli na svoje – u Zagrebu je u tijeku je jedan od najvećih sajmova knjiga na ovim prostorima, Interliber, a uz to je ovog petka obilježen i Dan hrvatskih knjižnica. Ovaj se dan obilježava svakog 11. studenog, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama. Kako pojašnjavaju iz najveće u Hrvatskoj, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, ovim su zakonskim aktom ‘postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva’.
Dan hrvatskih knjižnica povod je i da se najboljoj knjižnici u Hrvatskoj dodjeli priznanje Knjižnica godine. Ove godine ono je dodijeljeno Gradskoj knjižnici Marka Marulića iz Splita, dok je priznanje za 2021. dobila Gradska knjižnica Požega.
U Hrvatskoj je 1.760 knjižnica
Upravo na Dan hrvatskih knjižnica Državni zavod za statistiku objavio je zanimljive brojke vezane uz strukturu knjižnica u Hrvatskoj, kao i strukturu njihovih korisnika. Prema podacima DZS-a, u protekloj godini u Hrvatskoj je bilo 1.760 knjižnica. Od te je brojke jedna nacionalna, NSK, a najveći udio, jasno, čine školske. Konkretno, imamo 879 osnovnoškolskih i 363 srednjoškolske knjižnice. Nadalje, u ukupni zbroj još ulaze i 102 visokoškolske, sveučilišne i znanstvene, 316 narodnih te 99 specijalnih knjižnica.
Statistika DZS-a otkriva i da su u knjižnice učlanjene 1.148.954 osobe. Ne iznenađuje podatak da je od te brojke 42 posto imalo članstvo u osnovnoškolskim i srednjoškolskim, a 39 posto u narodnim knjižnicama. Iz DZS-a izdvajaju i jedan zanimljiv podatak, a to je da narodne knjižnice najčešće posjećuju žene koje čine 64 posto članova. Žene su i najčešći zaposlenici knjižnica – od ukupno 4 .192 zaposlene osobe žene čine čak 84 posto.
U 2021. čak 74 posto svih posjeta činili virtualni posjeti
Još jedan zanimljiv podatak koji iznosi DZS na Dan hrvatskih knjižnica je i onaj da su u 2021. čak 74 posto svih posjeta činili virtualni posjeti. Ističu i kako su internetske stranice i katalozi knjižnica u 2021. posjećeni su više od 29 milijuna puta za dobivanje informacije o knjižnoj građi i događajima u knjižnicama, ali i za posudbu e-knjiga. Ovaj podatak možda ne iznenađuje toliko ako imamo na umu činjenicu da smo dobar dio protekle godine proveli u pandemiji.
Na kraju valja istaknuti i podatak o broju knjiga na policama knjižnica diljem Hrvatske – ondje ih ‘leži’ čak 28,2 milijuna.
– No, dio velike knjižne građe čini i 2,8 milijuna časopisa, 235 tisuća novina, 585 tisuća rukopisa i ocjenskih radova, 20 tisuća igračaka i didaktičkih igara te više od pola milijuna ostale knjižne građe, piše u priopćenju DZS-a.
Zanimljivost je i da se 85 posto knjižne građe korisnici nosili sa sobom, izvan knjižnice, dok se ostatak koristio u knjižnici.
– Kad je riječ o radu u knjižnicama i njihovoj opremljenosti, valja napomenuti da 91 posto svih knjižnica ima integriranu čitaonicu, 65 posto ih ima multimedijski odjel, a 92 posto ih je opremljeno bežičnim internetom, stoji, među ostalim, u izvještaju DZS-a.
